Tekstovi sa tagom: Retro

Crt 01 S

Umro je Julius Rubinštajn, ko bi to mogao biti

Na smrt jednog Đule

Rat je proživeo u logoru i verovatno ostao živ jedino zato što je on uvek umeo da se uvuče u mišiju rupu. Posle je mogao to i da iskoristi, to sa penzijama i ko zna kako sve to zove. Ali, molim vas, šta vam pada na pamet? Zar da Đula to učini? Ma njemu to odudara od stila, ne zbog toga što ima neke principe pa onda zbog toga neće; ne, nego jedino zbog toga što tako uopšte ne može da smisli
Croom1

Mala Tifa u selu Velika

Kako izaći iz autobusa

I, dok je autobus prašio sve bliže raskrsnici na kojoj treba da izađe, Tifa je postajala uznemirenija, i kružeći pogledom po grozdovima putnika koji su blokirali izlazna vrata, ponavljala mahinalno: ''Kako ću da izađem?'. Ja sam se nasmijao, a ona mi prekorno dobacila: ''Nemojte da mi se smijete''. Po tome sam zaključio da joj stvarno nije lako. A kad je autobus stao, Tifa je bila usplahirana srna, satjerana u škripac. Bio je to slikovit primjer iz psihologije, koju je i Tifa učila, ali ona toga sada nije bila svjesna i nije imala vremena za samoposmatranje
Samac 01 S

Izgradnja pruge Šamac - Sarajevo

Ašov, lopata, pijuk i kolica, to je oruđe svakog omladinca

Na usjeku se radilo i danju i noću. Radilište su osvjetljavali nekim velikim limenim kantama za koje se šaputalo da su ''protivavionski reflektori'' i kojima djeca nisu mogla nikako prići. Pored njih je uvijek neko stražario, i to sa pravom puškom. I pokušaji da se muvamo po gradilištu i nosamo obijene emajlirane bokale sa vodom nisu uspjeli. Bilo je zabranjeno. Ali, mogli smo ispred stanice postaviti sto, kante sa vodom i lončiće te nuditi brigadire vodom
Abrac 16 S

Lukovićeve ex-yu muzičke recenzije: Najbolje od najgoreg (6)

Dok medved mečku udara ko zvečku

Postojala je ideja da se pojavi knjiga sa sabranim muzičkim recenzijama Petra Lukovića, objavljenih u „Džuboksu“, „Poletu“, „Dugi“, „Vremenu zabave“, mesečniku „XZ“, „Feralu“ i drugim listovima nekadašnje SFRJ-države, odabranih po odstrel-principu "najbolje od najgoreg". Ali, kako to obično biva, nije se imalo vremena, nije bilo para, stigla su e-suđenja i sve se završilo sa rukopisom koji ćemo, u inat svima, objavljivati u XXZ-formatu, kao feljton/dokument o istoriji jugoslovenske muzike
Aaboo 01 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989”  (5)

U ritmu veselih pedesetih

Ne propušta Milan Stojanović da pomene prve beogradske pevače: Voju Milanovića, Pavla Živojinovića, Olgu Jevtić (za koju je aranžmane specijalno pisao Bora Roković) i, naravno, Vojina Popovića: „Taj čovek je imao stila: i kao interpretator i kao ličnost. Laf. Lepo vaspitan... Pa, Lola Novaković! Znate li kako je ona pevala jazz? Fenomenalno! Dok smo s njom bili na turneji po Istočnoj Nemačkoj, Poljskoj i Mađarskoj, mi, muzičari, ustajali smo i pljeskali kad je pevala ‘Tenderly’. Lola je bila vrlo emocionalna, pravi drug... Tad je s nama na turneji bio i Ivo Robić. Veliki pevač i neverovatan profesionalac. Kad on stigne, sa sobom donese ispisane note crnim tušem na žutom papiru. Milina za sviranje, vidi se svaka nota!"
Croom1

Učitelji koji se pamte

Svak mora olovku u šake

Uz školsku zgradu, u Bušletiću, gdje su radili Jelena i Boško Banjanin, poče da raste još jedna, veća. Nazvaše je Narodni dom. Škripe zaprežna kola, voze se cigla i balvani, tešu grede; svraćaju poslanici i senatori da vide kako to mladi učitelji organizuju narod. Učiteljica u školskoj zgradi preuredi jednu zapuštenu prostoriju, napuni je knjigama i na vratima napisa: Narodna biblioteka. Učo sabra dobru četu mladih, zdravih momaka – da vježbaju. Dade im ime: sokoli. A Jelena, kao da ne da prednost mužu, okupi dvadesetak djevojaka – da skupa pjevaju. Od djevojaka hor
Iboo 02 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989”  (4)

Zvuci ratnih i posleratnih godina

Posleratni entuzijazam brisao je svaku vrstu lokaliteta: bilo je sasvim logično da Vojkan Đonović i Eduard Sađil budu gosti Bojana Adamiča i njegovog orkestra u Ljubljani. Priča Vojkan Đonović: „Ne samo da smo se kao muzičari poštovali, već smo se kao kolege družili, bih prijatelji. Veblea sam, recimo, znao još iz dana okupacije u Beogradu; bio sam drug sa Ati Sosom i Mojmirom Sepeom, jer su sve to ljudi pravljeni od istog materijala, zaljubljenici u muziku...”
Bbolj 01 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989”  (3)

Beogradske jazz noći: Kad drugarice biraju

Najpopularnije priredbe tog vremena bile su u Beogradu, na Kolarcu, pod nazivom „Metronom za vas", a u organizaciji Udruženja džez muzičara. Program u kojem je bilo i džeza, i zabavne muzike, i baletskih tačaka - oduševljavao je publiku, bombardovanu vizuelnim i zvučnim „šokovima". Posebna poslastica bio je Vidakov izum: tačka u tri dimenzije! U levom uglu pozornice, osvetljen reflektorom, nalazio se orkestar „Dinamo"; u desnom ćošku, takođe osvetljen „topom" bio je pevač Miodrag Luković - dok je u sredini ostavljen prostor za baletski duet koji je koreografijom pratio pesmu! Publika je bila ošamućena. Ovako nešto videlo se samo na američkim filmovima!
Lovsinn 04 S

Interview: Peter Pero Lovšin, utemeljitelj grupe Pankrti

Činilo se da će Jugoslavija i socijalizam ostati zauvijek

Vjerojatno smo i mi potaknuli neke promjene, no prije nas je bio crni val u jugoslavenskom filmu, pa tekstovi nekih profesora i filozofa koji su se sukobljavali sa sistemom, ili književnika poput Danila Kiša koji je za mene bio i ostao revolucionaran. Profesor Tine Hribar u knjizi ‘Punk je bio prije’ zaključuje da bez punka ne bi bilo promjena u slovenskom pa i jugoslavenskom društvu, s čime se profesor Slavoj Žižek sigurno ne bi složio jer on misli da sve počinje s njim
Tioo 01 S

Retro: Rekli su o Titu (4)

Poslednji veliki čovek naše epohe

Lik i delo Josipa Broza Tita ostaju da žive među narodima raspale Jugoslavije kao primer da je na ovim prostorima moglo i drugačije da se živi i radi, te da nacionalističko ludilo u koje smo dobrovoljno potonuli pre tri decenije nije jedina moguća stvarnost. Uprkos svim osporavanjima, Tito svakim danom postaje sve življi, a bogato nasleđe njegove epohe tek treba da bude proučeno. Mnogi su govorili o Titu, a mi donosimo mali izbor najzanimljivijih izjava
Vicee 01 S

Retro review: Album „Vice Vukov u Lisinskom“, 1989. Jugoton

Šibenski suton

Najveća posebnost Vicinog repertoara: pjesme koje, iako nominalno pripadaju pop kontekstu i maniru, skoro pa nikada ne biraju temu ljubavi, toliko dominantnu u pomenutom žanru. Umjesto toga, opjevani su gradovi, ljudi, sjećanja, pa čak i simboli
Tito

Retro: Rekli su o Titu (3)

Mudrost bratstva i lepota jedinstva

Lik i delo Josipa Broza Tita ostaju da žive među narodima raspale Jugoslavije kao primer da je na ovim prostorima moglo i drugačije da se živi i radi, te da nacionalističko ludilo u koje smo dobrovoljno potonuli pre tri decenije nije jedina moguća stvarnost. Uprkos svim osporavanjima, Tito svakim danom postaje sve življi, a bogato nasleđe njegove epohe tek treba da bude proučeno. Mnogi su govorili o Titu, a mi donosimo mali izbor najzanimljivijih izjava
Ookri 14 S

Lukovićeve ex-yu muzičke recenzije: Najbolje od najgoreg (5)

Bez kupusa kiseloga, belog luka, slaninice

Postojala je ideja da se pojavi knjiga sa sabranim muzičkim recenzijama Petra Lukovića, objavljenih u „Džuboksu“, „Poletu“, „Dugi“, „Vremenu zabave“, mesečniku „XZ“, „Feralu“ i drugim listovima nekadašnje SFRJ-države, odabranih po odstrel-principu "najbolje od najgoreg". Ali, kako to obično biva, nije se imalo vremena, nije bilo para, stigla su e-suđenja i sve se završilo sa rukopisom koji ćemo, u inat svima, objavljivati u XXZ-formatu, kao feljton/dokument o istoriji jugoslovenske muzike
Bpro 02 S

Kako je Luković otkrio svog omiljenog književnog recenzenta

“Bolja prošlost” putuje svetom

Back than there were not as many books about music as today, mostly some encyclopedias translated from foreign languages. And lo and behold, suddenly I discovered this wonderful, large book titled "Bolja prošlost" ("The Better Past?") by journalist Petar Luković that was exclusively focused on pop music of Ex-Yu and how it grew, changed, metamorphosed and slowly integrated into society hat was slowly recovering from WW2 and was suspicious towards anything that came from the "rotten west". Luković had this brilliant idea to present half a century of popular music trough some 40+ chapters with most visible artists from different backgrounds, starting from very early ones who started right after WW2 and ending the story in 1989. when the book was published. It was such a staggeringly brilliant idea that I adored it back then and still do, this is kind of book I would write myself simply for the pleasure and joy of writing..,.
Trainna 04 S

Retro: Posljednji zvižduk ''ćire'' u Jugoslaviji

Amin za jednu Bosnu

Mnogi hroničari su rekli da je ulaskom ''ćire'' u Bosnu – Bosna ušla u svet i svet u nju! U ovom lepom, prijatnom i svakako smirenom trenutku, uz najdublje poštovanje, za sve što je on dobra i zla učinio ovoj zemlji, neka mi bude dozvoljeno jedno oprečno mišljenje, jedno drugo zaključivanje i sećanje. Meni se čini da je Bosna ušla u svet upravo onda kada je ''ćira'' definitivno krenuo na sever, a to znači skoro, uz sve što se najdivnije na svetu nalazi upravo u ovoj zemlji koja se zove Bosna