Sound & Vision

Gorra 01 S

Darko Glavan: Zašto se britanska novinarka zaljubila u Azru i Idole?

Britanska rock novinarka Vivien Goldman provela je sedam dana u Jugoslaviji početkom 1982. i napisala prikaz zbivanja u jugo-rocku: glavni junaci postali su joj "Idoli" i Johnny Štulić iz "Azre", što se nije dopalo zagrebačkom rock kritičaru Darku Glavanu koji Goldmanovoj u „Startu“ zamera što nije pomenula Gorana Bregovića i grupu  „Riblja čorba“, tvrdeći da silno greši što protežira "Azru" i „Idole“. Ovaj polemičan tekst prenosimo u celini   

Vldd 02 S

Tragovima industrije: Rijeka, nepokoreni rock grad

Ako je točno da je rock - zvuk ulice, kako su ga definirali teoretičari pop-kulture, misleći na grad i gradski asfalt, neće pogriješiti onaj tko se na takvo određenje nadoveže, pa i učini korak dalje, definirajući riječki rock povelikim dijelom kao zvuk industrijskog lica grada, kao kolektivni soundtrack njegovih industrijskih pogona. Onih istih što su već u 19. stoljeću moćnom gestom zauzeli gradski obalni pojas i do današnjih dana ne puštaju ga iz čvrsta stiska. Soundtrack je to urbanog krajolika kojim dominiraju brodograđevni navozi, lučke dizalice i skladišta, tvornički dimnjaci, energetski objekti, prepletene željezničke šine

Dvostruki hedonizam

Caave 01 S

Za uživanje: Rock propovjednik Nick Cave u stripu

Uspio je Kleist vizualizirati Caveovu psihu i poetiku, predočiti kompleksan unutarnji svijet umjetnika što je sačinjen od mnogobrojnih nemira. Crtež i priča ugodno se poklapaju i dopunjuju, spomenute su Caveove misaone preokupacije; uživio se Kleist u Caveov mentalni sklop, uspješno je crtežom postigao efekt jezivosti. Kleistov je crtež prigodan u predočavanju psihodeličnih trenutaka kojih nije manjkalo u Caveovom turbulentnom životu

Hrro 01 S

Nova tura televizijskih horora za duge zimske noći

Nedavno smo čitali istraživanje prema kojem je konzumiranje horora kroz knjige, filmove i serije, zapravo dobro za razvoj hrabrosti i samopouzdanja. Tko smo mi da sumnjamo u znanstvenike? A i Rafaela je napravila super izbor.

Pogled u prošlost

Iro 04 S

Drago Diklić; Umirovljeni boss hrvatskih evegreena

Da smo u Americi pa još k tome malo maštovitiji i da ga ne znamo otprije, Dragu Diklića u njegovoj 81. godini života (rođen 1937) mogli bismo zamisliti i kao ostarjelog mafijaškog bossa kakvi su se pedesetih po glamuroznim dvoranama najprestižnijih hotela Las Vegasa, Havane i Los Angelesa motali oko Franka Sinatre. U hrvatskoj realnosti Drago Diklić je fini zagrebački gospodin, purger s neodoljivom zagrebačkom šprehom koji na pitanje kako je, odgovara “zamalo savršeno jer sam baš tak odlučil”, pasionirani igrač bridža kojim krati penzionerske dane, ali i gotovo jedina živuća poveznica hrvatske (popularne) kulture s nasljeđem Franka Sinatre

Fess 02 S

Split '88: Pobjeda Matka Jelavića sa okusom grčkih nota

Splitski festival stajao je osamnaest starih milijardi i na njemu je nastupilo više od stotinu izvođača. Organizatori su ga opisali kao mješavinu  dalmatinsko-dalmatinskog, dalmatinsko-grčkog i dalmatinsko-mesamskog stila i očekuju da će im taj frutti di mare vratiti barem polovicu uloženoga. Izašao je dvostruki album i video-kazeta, pa oni koje ovakve priredbe vesele mogu u njima audiovizualno uživati cijele godine. Organizatori su ovaj put svoj posao obavili doista profesionalno, ali kad bi Zdenko Runjić i Davor Petrić mogli narediti pjevačicama da se odjenu dolično i da od sebe u kuloarima ne prave cirkus, Splitski bi festival možda počeo funkcionirati kao priredba vrijedna pažnje i onih koji mogu podnijeti nešto kompleksnije od kombinacije: haljina sa što više proreza i pjesma sa što manje tonova

Vrijeme iza nas

Aaapoem2

Touch of The Beatles: Kad ti Paul McCartney kaže “Cheers”

Imao sam kolegu koji je proveo skoro deceniju živeći u Londonu krajem 60', početkom 70'. On se nikada ničim nije hvalio, tako je bio vaspitan, ali je sa posebnom ležernošću voleo da ispriča crticu iz svog života. Naime, na nekom skupu je bio zajedno sa Lenonom, i rekli su jedan drugom dobar dan. Bilo mi je donekle zanimljivo da delim kancelariju sa čovekom koji je rekao dobar dan Lenonu, priznajem, ali nisam smatrao da je njegov doživljaj bogznašta

Paraf

Bojan Mušćet: Male priče o velikim albumima riječkog rocka

Sasvim subjektivno, prema sjećanju i dostupnim podacima, odabrao sam pet albuma riječke pop i rock-scene za koje držim da su promijenili glazbene tijekove u gradu na Rječini i utjecali na kvalitetu glazbenih zbivanja u Hrvatskoj. Ti veliki albumi zaslužili su barem male priče