Retro look: Mišo Kovač & Stjepan Mihaljinec

Misso 09 S

Milorad Bibić Mosor: Kako je kralj Mišo Kovač postiga hat-trick

Mišo Kovač je prije 47 godina učinija ono šta niko osin njega nije uspija: postiga je festivalski hat-trick! Njegova pisma s festivala Split ‘71. ‘Proplakat će zora’ osvojila je prvo misto po mišljenju stručnog žirija, po glasovima publike i po glasovima žirija novinara

Ratne nogometne igre

thompson

Prijateljska poruka: Ne slavi se uz Tompsona!

Osećam se prevareno kao čovek, izdano, ne zbog uložene energije prethodnih nedelja, nego što sam ispao budala pred onima kojima sam tvrdio da od Tompsona neće biti ni pomena na dočeku. Da je on potpuno nebitan u celoj priči. Izgleda da nije

Nogomet

Ne dozvoljavam sebi da me vole oni koji obožavaju Thompsona

Mene je pred demokratskim dijelom svijeta sramota što se u autobusu s osvajačima visoko cijenjenog drugog mjesta na Svjetskom nogometnom prvenstvu satima vozio neobrazovani, polupismeni, nacionalizmom zatrovani kvazipjevač Thompson, a vozio se samo zato što to jest. I ni jednoj osobi u tom otvorenom autobusu koji je pet sati gmizio od aerodroma do Trga, s istinskim, ljudskim pravom na ponos i veselje, nije palo na pamet da jednostavno iskorači iz busa

Frame by Frame

Vinj1

Nije bitno da zna da šije, bitno je da zna vinjak da pije

„Za moj izgled pobrinuo se Rubin Kruševac“, govore ponosni uživaoci Rubinovih alkoholnih delicija, naročito čuvenog vinjaka. Rubin se nikad nije bojao toga da bude originalan i drugačiji, kako u sferi marketinga tako i kada je reč o inovacijama u ukusima i proizvodima. Pre nekoliko godina pojavio se tako špricer u limenci, da bi nedavno na rafove hipermarketa i lokalnih prodavnica stigla „Rubinova vinjak cola“, u limenci, takoreći džepno izdanje, za sve prilike. Najnoviji slogani, reklamne poruke i slike kruševačkog brenda zapale su za oko redakcije XXZ magazina zbog svoje šaljive, vickaste prirode, lakih rima (među kojima ima i onih feminističkih) i dokaza da dobro poznaju svoju (tečnu) ciljnu grupu. Dok Rubin nastavlja da uspešno posluje i spaja generacije, s nestrpljenjem gledamo u budućnost, iščekujući nove proizvode i kombinacije – možda baš vinjak i malu kiselu u paketu ili limenci... Opcija je bezbroj, a Rubin samo jedan! Da se kucnemo limenkama, ali samo ako stariji od 18 godina – što Rubin, u interesu mladih, brižno podseća na svakoj reklami.

Reklm1

Retro izložba o agenciji Ozeha: Dizajn s feedbackom

U ponedjeljak 9. srpnja u galeriji Kortil u Rijeci je otvorena izložba “Dizajn s feedbackom – Ozeha: Zagreb – Rijeka ’45-’48-’90-’95”. Riječ je o značajno proširenoj verziji izložbe izvorno održane u HDD galeriji krajem 2016, koja se bavila poviješću jedne od prvih i najvećih oglašivačkih agencija u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji od sredine prošlog stoljeća do sredine 90-ih godina. Izložbu je organiziralo Hrvatsko dizajnersko društvo u suradnji s Galerijom Kortil, a autori izložbe su Alira Hrabar Oremović i Slavko Henigsman. Izložba  je koncipirana kroz četiri poglavlja koja vremenski prate formativno i zrelo razdoblje djelovanja nekada najveće agencije za propagandu i marketing na našem prostoru. U poglavlju Ozeha – više od full service agencije razmatra se ustroj agencije unutar njenog formativnog razdoblja od 1945. do 1965. godine. U tom se razdoblju, pod vodstvom Dušana Mrvoša i Veljka Klašterke, razvila u agenciju za ekonomsku propagandu i marketing s više od 120 zaposlenika u Zagrebu i filijalama u Rijeci, Splitu, Beogradu, Sarajevu i Skopju.  Drugi vremenski okvir pokriva zrelo razdoblje agencijskog razvoja s fokusom na istraživačku djelatnost i kreativne procese. Agencijski rad kroz odnos Kreativnog odjela i propagandista prikazan je putem nekoliko izdvojenih primjera iz prakse – brend Dona te klijente Borovo, Istravinoexport i Rafinerije nafte Rijeka i Sisak /INA Rafinerija nafte Rijeka.. Poglavlje Arheologija dizajna pruža uvid u tadašnje radno okruženje dizajnera koji su 70-ih bili dio Ozehinog Kreativnog odjela – Julije Pavelić Glogoški, Petra Šalića, Slavka Henigsmana, Mile Klarice i Vladimira Hinića i dizajnera riječke filijale – Raymonda Fabijanića i Vesne Rožman. Ova je izložba s jedne strane dopuna već nekih poznatih paradigmi, a s druge nudi određeni set informacija koje će današnjem dizajneru omogućiti detaljniji uvid u kulturu rada njegovih prijašnjih kolega. Također, ova izložba po prvi puta prikazuje godinama zanemarivanu građu i na neki način predstavlja apel javnosti, kulturnim i obrazovnim institucijama da se njome sustavno pozabave.

Knjigom na knjigu

Aace 02 S

Preživjele riječi: Domovina u koferu, rodni grad u srcu

U ovo vrijeme nacionalističkog ludila, iznevjernih nada, klonuća, posrtanja i duhovne pustoši, snovi na Balkanu su pokošeni i spaljeni. Bila je u pravu Isidora Sekulić kada se još 1922. godine zapitala: ''Zašto i dokle ćemo isterivati na površinu krvave nacionalizme krvavim nacionalizmima? Dokle će patriotizam u svima nam biti nemoral i ubica''?

Firr 03 S

Prognaničke minijature: Pucamo jedni na druge

Mislio sam da smo najsrećnija generacija. Imali smo srećno djetinjstvo, divnu mladost, imali smo planove za budućnost, a danas doživljavamo ovakve tragedije. Pucamo jedni na druge. Ubijamo se po gradskim izletištima koja smo pretvorili u ratišta. Građani koji su ostali u ovom gradu ginu od granata na trotoaraima, ili ih hapse po njihovim stanovima