Tekstovi autora: Gordan Duhaček

Prijepori su počeli već i prije odlaska na ljetovanje. Kako bismo izbjegli bavljenje bilo čime hrvatskim tijekom zajedničkog odmora na moru, htjeli smo ga provesti izvan granica Lijepe naše, no naše planove je naravno omela pandemija. Let za Grčku je otkazan u zadnji trenutak, tako da smo bili osuđeni na Hrvatsku

Pravila postoje da bi ih se kršilo! Nakon što sam u prvom dijelu jasno odredio parametre ovog izbora, u drugom dijelu ću neke od njih jednostavno ignorirati, ali uvijek s dobrim i objašnjenim razlogom. Naime, drugih deset serija s LGBT likovima koje preporučujem su svoje premijere doživjele u protekle dvije godine (tekst je pisan 2015. godine), u kojima se značajno počela mijenjati reprezentacija LGBT likova na malim ekranima. Kod mnogih od njih LGBT identitet nije uopće ključna identitetska ili dramaturška odrednica, što ih ne čini manje gejevima, lezbijkama, biseksualnim ili trans* osobama, ali pokazuje i novosti stare identitetske politike u jednom, recimo to tako, postgej pravcu

Živimo u zlatnoj eri televizijskih serija, odavno tvrde svi kritičari, koji smatraju da je sve započelo s legendarnim Sopranosima (a u kojima je prikazana i tragikomična sudbina mafijaša koji je ujedno i teška ormaruša, kroz sporedni lik Vita Spataforea). No, za LGBT gledatelje je ovo doba zlatno i zbog toga što se LGBT likovi sve više, pa čak i redovito, pojavljuju u televizijskim serijama, i to ne više kao komični sidekick ili neki od standardnih gej klišeja, nego kao ravnopravne i kompleksne pojave, jednake svima ostalima i po svojim dobrim i po svojim lošim stranama

Gordan Duhaček piše o životu Gorana Subotića, jednog od osnivača Udruženja Zagreb Pride i organizatora prvih Mama u Mami, čovjeku kojem se sudjelovanje u borbi za LGBT prava podrazumijevalo

Australijska psihološkinja Vivien Kas je 1979. godine objavila stručni rad pod naslovom Homosexual identity formation: A theoretical model, koji se u međuvremenu smatra jednim od fundamentalnih u području seksualne orijentacije i identiteta. Kas je, potkrepljena empirijskim istraživanjem (u kom je, doduše, obradila samo bele gej muškarce i žene iz srednje i više klase), opisala šest faza kroz koje prolaze homoseksualne osobe od trenutka kad po prvi put posumnjaju u to da se ne uklapaju u opštezadanu heteronormativnost, pa sve dok nisu potpuno emancipovani i slobodni pojedinci, koji su uspešno svoj (homo)seksualni identitet integrisali s ostalim identitetima u celovito ja

Ove je godine je u New Yorku održana Povorka ponosa na kojoj se slavila 50. godišnjica Stonewalla, a mediji procjenjuju da se na tom događaju okupilo nekoliko milijuna ljudi. Tih je dana u istom gradu upriličen i Queer Liberation March (ili Reclaim Pride Parade), svojevrsni opozicijski prajd u odnosu na onaj (i dalje) glavni, na kojem se mnogo oštrije pristupilo odnosu s korporativnim sponzorima i policijom

Kako zapravo izgleda nešto što bi se moglo smatrati radikalnim LGBT aktivizmom? Postoji pregršt primjera iz povijesti LGBT pokreta, no ovaj je tekst posvećen samo jednom od njih, doista genijalnom potezu Gay Activists Alliance (GAA) iz 1971. godine. Riječ je o organizaciji nastaloj pred kraj 1969., zahvaljujući skupini aktivista koja se odcijepila od Gay Liberation Fronta (GLF), politički radikalne skupine koja je zagovarala prevrat cijelog kapitalističko-heteropatrijarhalnog sustava odmah i sad, samo što nije uspjela skoro ništa konkretno učiniti da svoje proklamirane ciljeve ostvari.

Nikola Tesla rođen je 10. srpnja 1856. u ličkom selu Smiljan u obitelji pravoslavnog svećenika. O njegovim izumima koji su promijenili tijek ljudske povijesti se manje-više sve zna, kao i o tome da ga Hrvatska i Srbija svojataju, ali se zato desetljećima zataškavalo i prešućivalo da je Tesla bio ljubitelj muškaraca.

U razgovoru za Crol.hr dvoje sudionika ovogodišnjeg devetog Split Pridea, 19-godišnji Duje Donadić i 25-godišnja Hana Lilić Prodanović, otkrivaju kako im je bilo na Povorci ponosa za koju se svi slažu da je bila najbolja dosad.

"Nije ti život pjesma Havaja" (naslov je citat izjave majke Dane Budisavljević) kroz pedeset kratkih minuta trajanja, zahvaljujući odličnoj montaži i savršenoj dramaturškoj posloženosti materijala, uspijeva ući duboko u mnoge stvari, pa i prikazati kako se početno razočaranje coming outa uz rad s obje strane pretvara u zajednički obiteljski trijumf.

Norveška serija "Skam" i katalonska serija "Merli" 2016. su godine tematizirale proces coming outa i prve istospolne ljubavi na revolucionaran i predivno emancipatorski način, do tad neviđen na televiziji.

Vjerojatno nema pitanja koje je više prijeporno u hrvatskoj (ali i srpskoj) LGBT zajednici od medijske reprezentacije LGBT zajednice. Nisam još doživio da je neki istup LGBT ljudi u medijima prošao bez ekstenzivnog komentiranja LGBT ljudi (na stranu komentari domaćeg heterijata, to je posebna priča.) I ne samo da se svaki LGBT-ovac prije ili kasnije osjeća ponukanim negdje i nekako, većinom online, izraziti svoje mišljenje o medijskom istupu drugih LGBT ljudi, nego su ti komentari redovito puni povišenih emocija, ponajviše ako su negativno intonirani.

Krajem kolovoza 1867. godine u Münchenu se dogodilo vjerojatno prvo javno autanje u povijesti. Njemačka pravna elita, nekoliko stotina najuglednijih profesora, sudaca i odvjetnika, okupilo se na velikom skupu na kojemu se raspravljalo o usklađivanju i ujedinjavanju raznolikih pravnih sustava i zakonodavstava tada još u 39 država i državica razjedinjene Njemačke, a među njima je bio i Karl Heinrich Ulrichs (1825-1895), briljantni pravnik iz Hannovera.

Film “Happy Together” obožavanog hongkonškog autora Wong Kar-waija premijerno je prikazan prije skoro 22 godine, te je odmah prepoznat kao jedan od filmova gej tematike koji ulaze u kanon, između ostaloga i zahvaljujući nagradi za najboljeg redatelja na festivalu u Cannesu. Priča o disfunkcionalnoj ljubavnoj vezi dvojice muškaraca iz Hong Konga izgubljenih u Argentini i danas je podjednako upečatljiva, jer je Wong znao uvjerljivo kontekstualizirati mušku gej ljubav u globalnom bespuću univerzalne usamljenosti.

Sviđalo se to kršćanima ili ne, odavno je jasno kako je Isus Krist nadišao okvire bilo koje religije te da je riječ o jednom od najpoznatijih i najvažnijih simbola ljudske civilizacije. Sve ono što se o Isusu kao navodnom božjem sinu ili pak Alahovom proroku naučava u velikim monoteističkim religijama nikako ne obuhvaća ideju i pojavu Isusa u cjelini, jer on je – posve neovisno o tome kakav je bio kao povijesna ličnost i što znači za pripadnike pojedinih religija, pa čak i ako se broje u milijardama – dio kulturnog naslijeđa cijelog čovječanstva, a ideje koje je zastupao proizvele su beskraj interpretacija.