Tekstovi autora: Tihana Bertek

Aadone6

Homofobija ubija

Toliko mržnje da nekoga poželi gurnuti pod tramvaj

Svaki put kad me netko oslovi s gospodine, momak, sused, dečko i sl. prepričam to svom partneru i oboje se nasmijemo tome kako su ljudi površni, slabovidni i slično. Dosad mu nikad nije palo na pamet da bi netko mogao pomisliti da smo gej par i zbog toga nas fizički ili verbalno napasti; Što je sa slobodom istospolnih parova da hodaju ulicom bez straha da će ih netko pokušati ubiti?
Nomadland 02 S

Politička dimenzija filma

Nomadland – romantiziranje bijede

Sve ima svoje pozitivne i negativne strane, pa tako njihovu “slobodu” od materijalne sigurnosti prati i određeni osjećaj slobode od materijalizma neoliberalnog društva i općenito društvenih konvencija. Budući da je riječ uglavnom o boomerima koji još uvijek pamte nasljeđe hippy pokreta, naglasak je stavljen na nekonvencionalni način života, kao i na odnos između čovjeka i prirode
Fafa 02 S

Maleno pitanje za velike odgovore

Kako si?

Prednosti ovog oblika savjetovanja su većinom praktične prirode: osoba nam se može javiti s bilo koje e-mail adrese i izostaviti svoje pravo ime te bilo koje podatke koje ne želi podijeliti, što joj omogućava potpunu anonimnost. Klijent u relativno kratkom roku dobiva opširan odgovor s korisnim smjernicama koji služi kao svojevrsna psihološka prva pomoć. Nekim ljudima je to sasvim dovoljno, no ako primijetimo da bi osoba mogla više profitirati od razgovora sa stručnjakom uživo, na to je dalje upućujemo
Hellen 01 S

Her Socialist Smile, dokumentarni esej

Kako je Helen Keller postala socijalistkinja

“Dokle god ograničim svoje djelovanje na socijalne usluge i pomoć slijepima, dobivam samo pohvale, nazivaju me ‘svećenicom slijepih’, ‘čudotvorkom’ i ‘modernim čudom’, ali kada je riječ o poticanju gorućih društvenih ili političkih tema – osobito ako zauzimam na nepopularnu poziciju, kao što to često činim – potpuno se mijenja ton. Potreseni su jer zamišljaju da mnome manipuliraju neke beskrupulozne osobe koje iskorištavaju moje stanje kako bih promovirala njihove ideje“
Welcome 01 S

Dokumentarni film

Čečenija: Gej građani u nemilosti

Potaknut novinskim člankom o aktivistima/kinjama ruske LGBT mreže koja potajno izvlači ljude iz Čečenije i smješta ih u sigurnu kuću u Moskvi dok traže azil, France je odlučio iz prve ruke saznati i zabilježiti što se događa
Exit 01 S

Film "Izlaz" (Exit, 2018.)

Zaslužuju li i ekstremisti drugu šansu?

“Što može navesti džihadista da se promijeni? I je li to uopće moguće?”, pita se Winther ususret razgovoru s Davidom Vallatom, nekoć aktivnim u Naoružanoj islamskoj grupi (GIA). David je odrastao u Francuskoj u katoličkoj obitelji alžirskog podrijetla, no s 15 godina preobratio se na islam
Rodit 03 S

#VolimTeBezAli

Inspirativne priče roditelja LGBTIQ djece

“Prije godinu dana na pamet mi je pala ideja da fotografiram ponosne roditelje LGBTIQ djece te objavim njihove priče u nekom formatu (bilo virtualnom kroz Instagram stranicu, bilo kao izložbu)”
Doma 01 S

Želimo zabilježiti usmenu povijest LGBTIQ+ zajednice u Hrvatskoj

Ja bi’ da to imam doma

U dokumentarnom filmu „Ja bi’ da to imam doma“, koji je nastao u produkciji K-zone, devet LGBTIQ protagonista i protagonistkinja progovara o svojim iskustvima s bullyingom, diskriminacijom i nasiljem, ali i odrastanju, odnosu s roditeljima i (ne)prihvaćanju okoline. Film su režirali Noah Pintarić i Ana Opalić, scenarij je napisala Emina Hermann. S njima smo porazgovarale o procesu nastanka filma, položaju LGBTIQ osoba u prošlosti i danas te potrebi za neprekidnom borbom za ravnopravnost.
Make 01 S

LGBTIQ+ osobe u Makedoniji: O dostojanstvenom životu

Pravno osnaživanje marginaliziranih zajednica

Pristup zapošljavanju ili diskriminacija na radnom mjestu je jedan od većih problema s kojim se LGBT osobe suočavaju. Problem je češći kod trans osoba zato što se suočavaju s diskriminacijom u pokušaju da nađu posao i većina njih su nezaposleni ili rade honorarni nesiguran posao, koji im daje samo povremene prihode koji nisu dostatni za dostojanstven život
Kvirs 01 S

Borba protiv homofobije, transfobije i mizoginije

Pravljenje queer čudovišta

Smatramo da je podjela na tzv. Istok i Zapad postala naglašenija i prizivanija no ikad prije. Danas ona ima brojna značenja: označava razliku između ‘tradicionalizma’ i ‘napretka’, ‘nazadnih’ i ‘razvijenih’, ‘religioznosti’ i ‘sekularizma’, ‘civiliziranih’ i ‘neciviliziranih’, itd. Međutim, tu podjelu danas iskorištavaju vladajući s obje strane hladnoratovskog sukoba u borbi protiv LGBTIQ+ osoba i drugih manjinskih skupina i pojedinaca
Lezz 01 S

Sestrinstvo i jedinstvo

Pisati o lezbijskom uvijek je bunt protiv tišine i normativnosti

U izdanju Palgrave Macmillana, 2018. je objavljena knjiga Lezbijski aktivizam u (post)jugoslavenskom prostoru – Sestrinstvo i jedinstvo (Lesbian Activism in the (Post-)Yugoslav Space – Sisterhood and Unity) koju su uredile Marija Radoman sa Sveučilišta u Beogradu i Bojan Bilić sa Sveučilišta u Lisabonu
Porrno 01 S

Le Ragazze del Porno

Talijanske filmašice snimaju porniće za novo doba

Propratni filmski program ovogodišnjeg Tabor Film Festivala pod nazivom Le Ragazze del Porno donosi filmove talijanske redateljice Monice Stambrini, osnivačice istoimenog kolektiva koji okuplja talijanske filmašice. Bit će prikazana dva filma, Queen Kong i ISVN - Io sono Valentina Nappi, koje će publici predstaviti članica ovogodišnjeg žirija Maša Peče, slovenska filmska kustosica i kritičarka, kustosica godišnjeg maratona erotskog filma Kinosloga. Retrosex.
Obuc1

Čudesna sudbina jedne super-žene

Vlasta Jarnjak: Dizajnerica obuće

U hrvatskoj povijesti dizajna vrlo malo se zna o dizajnerima obuće. Jedna od pionirki u ovom polju bila je Vlasta Jarnjak, umjetnica danas poznatija po izradi keramičkog nakita. Nedavno objavljena knjiga Branke Hlevnjak Hod u zagrebačkim cipelama – Design Vlasta Jarnjak (ULUPUH, 2017.) predstavlja pokušaj upoznavanja šire javnosti s radom i postignućima ove kreatorice ženske i dječje obuće. Knjiga se nastavlja na niz projekata u proteklih nekoliko godina koji su revalorizirali rad žena u dizajnu: Dizajnerice, Marijina industrija ljepote, Porculanski sjaj socijalizma ili Žuži Jelinek ambasador mode.