Tekstovi autora: Miroslav Cmuk

Primjer predanog novinara, kojemu istraživačko novinarstvo nije nepoznanica, imamo u stripu Zaboravljeni iz Anama (Fibra, 2019.). Priču je napisao Frank Giroud, a nacrtrao (i kolorirao) Christian Lacroix Lax koji je poznat hrvatskim stripoljupcima (Orao bez kandži; Gorak okus domovine i Azrayen). Giroudova priča nije izmišljaj, već se temelji na povijesnim događajima, o čemu Giroud iscrpno piše u predgovoru

Gotham je čisti magnet za psihopate svih profila, rajska lokacija za kriminalce koji se samo množe i napreduju u izopačenosti. Joker se mora ponovno dokazati na ulici, povratiti titulu kralja među zločincima i nanovo se probijati. Nije ni novajlija ni slučajna pridošlica, ali nailazi na otpor

Triler u pravom smislu riječi s atmosferom američkih velegrada čiji noćni izgled podsjeća na kriminalističke filmove iz 1970-ih i 1980-ih godina

U omnibusu Colt Frontier nema, znači, ni slabih ni prosječnih priča; radnja se pretežno odvija na području Sjeverne i Južne Amerike pa su stoga brojni likovi Indijanci i bijelci; bijelci su ti koje često muči neutaživa pomama za zlatom i bogatstvom, stoga ne manjka slijepih, priprostih duša kojima je stalo jedino do materijalnih bogatstava i zemaljske slave

Marjane Satrapi smo dobro zapamtili zbog Persepolisa no to nije jedini adut koji ima u rukavu...

Nakon emitovanja 15. epizode 9. sezone serije The Walking Dead objavljujemo tekst Miroslava Cmuka iz 2016. godine koji se bavi istoimenim stripom. Epizoda pod naslovom „The Calm Before“ uspela je da još jednom šokira gledaoce, a uprkos tome što se serija prikazuje već skoro čitavu deceniju. Još jednom su počele rasprave o odnosu između serije i stripa, te ovaj tekst nudi neka dragocena objašnjenja, te nas vraća na same početke serijala.

Zamislite sljedeću situaciju: imate priliku biti kao strip junak čije ste avanture pratili u djetinjstvu. Hoćete li prihvatiti priliku? Ima li čitanje stripova utjecaj na odluku?

Serijal 100 metaka vrijedan je doprinos kriminalističkom žanru; možemo ga opisati kao mješavinu krimića, trilera i drame, točnije, možemo ga svrstati u kategoriju „strip s brkovima“ jer nije za bilo koga. Sočne psovke i žešći verbalni izrazi nisu rijetkost, stoga se taj serijal ne može preporučiti bilo kome. Serijal 100 metaka sastoji se od 100 epizoda i prvotno ga je objavila izdavačka kuća Vertigo, iz čega se već može naslutiti kako nije riječ o nježnoj, već brutalnoj priči u kojoj cenzorske škare nisu imale posla.

Više od dvadeset godina Vittorio Giardino stvarao je trodijelnu priču o sazrijevanju: priča o Jonasu Finku ne sadrži ni svemoćne junake ni moralno savršene protagoniste, već ju čini samo puno običnih ljudi koji imaju i prednosti i mane...

Smješten u nezavidnu poziciju, Batman je u više navrata prisiljen potražiti pomoć drugih kako bi pobijedio pametnoga protivnika. Korisnu suradnicu Batman pronalazi, ni manje ni više, upravo u Catwoman, elegantnoj i opasnoj ženi koja na prvi pogled radi za vlastiti džep i čije se konačne namjere ne mogu pročitati. Njihov zamršen odnos, koji je od samoga početka bio prošaran jakim romantičnim sponama, u ovoj priči postane značajno dublji, evoluira u pozitivnom smjeru. U više će se navrata Catwoman pokazati kao vjerna suradnica, spasiti Šiškovu kožu od sigurne pogibelji koju je brižno pripremio pametni Muk.

Uspio je Kleist vizualizirati Caveovu psihu i poetiku, predočiti kompleksan unutarnji svijet umjetnika što je sačinjen od mnogobrojnih nemira. Crtež i priča ugodno se poklapaju i dopunjuju, spomenute su Caveove misaone preokupacije; uživio se Kleist u Caveov mentalni sklop, uspješno je crtežom postigao efekt jezivosti. Kleistov je crtež prigodan u predočavanju psihodeličnih trenutaka kojih nije manjkalo u Caveovom turbulentnom životu

Stare prdonje, pokaže se, jesu stari, ali definitivno nisu za odbaciti. Živi su vragolani, izvana stari, iznutra mladi! Mladež bi štošta mogla naučiti od starosti, što i Lupano u više navrata neizravno nagoviješta. No, današnja je mladež itekako svjesna prednosti nepotizma. Pokreće ih samoljublje, a ne humanost. Znaju da u svijetu neokapitalizma nisu važne sposobnosti, već su daleko važnija poznanstva pomoću koje se može steći željena moć i društvena ugoda. No, Lupano u svojoj priči nije skroz turoban, već pruža nadu čitatelju.

Trodijelna priča koju nećete samo tako zaboraviti… I još jedan strip čiji dolazak na police čekamo s isplaženim jezikom iščekivanja.

Pored komercijalnijih vestern serijala iz Italije koji su u mnogočemu formirali brojne generacije stripofila, Divlji zapad čini manje spominjane stripove kao što su humoristični serijal Lincoln te gore spomenutim stripovima (Stern, Pogrebnik, Maršal Bass, Čovjek koji nije volio vatreno oružje). Revitalizacija vesterna, žanra koji je prije pedesetak godina osvajao brojne ljubitelje stripova i filmova, više je nego očita. Trenutni broj dostupnih strip izdanja jasno pokazuje kako vladaju veoma povoljna vremena za taj žanr (ali i njegove podžanrove). Zainteresirana publika postoji i željna je čitanja/gledanja neovisno o tome je li riječ o revizionističkim ili komercijalnim vesternima.