Tekstovi autora: Siniša Škarica

Azdrr 02 S

Iz nove knjige Siniše Škarice: Ogled o Tomi Zdravkoviću (2)

Pjevati svoj život

Njegova je snaga bila u talentu da u biti jednu pjesmu pjeva cijeli život i da pri tom uvijek zvuči s uvjerljivom tugom; njegov je stih, reklo bi se pjesnički, stanovao u oblacima prelivenim crnom tintom. Tvrdilo se i da nije od bogznakakvog glasa za bučan kafanski ambijent. Imao je zatamnjeni, topao ali ne i sladunjav, reklo bi se lirski glas. Njegov mezzavoce, koji kao da se štedio, jer su mu kafanske noći bile duge, nije trebao nadjačavati najrazličitije ansamble i muzičare što su ga pratili, već ih je naučio stišavati, da trepere osluškujući njegova duboka pianissima i delikatna falseta
Ajtom 03 S

Iz nove knjige Siniše Škarice: Ogled o Tomi Zdravkoviću (1)

Tužni gorostas popularne pjesme

Njegova je snaga bila u talentu da u biti jednu pjesmu pjeva cijeli život i da pri tom uvijek zvuči s uvjerljivom tugom; njegov je stih, reklo bi se pjesnički, stanovao u oblacima prelivenim crnom tintom. Tvrdilo se i da nije od bogznakakvog glasa za bučan kafanski ambijent. Imao je zatamnjeni, topao ali ne i sladunjav, reklo bi se lirski glas. Njegov mezzavoce, koji kao da se štedio, jer su mu kafanske noći bile duge, nije trebao nadjačavati najrazličitije ansamble i muzičare što su ga pratili, već ih je naučio stišavati, da trepere osluškujući njegova duboka pianissima i delikatna falseta
Joonn 05 S

Iz nove knjige Siniše Škarice: O albumu “Ravno do dna” grupe Azra

Predanost i strast

Album “Ravno do dna” je svjedočanstvo o perfektnom koncertnom trenutku benda kojemu na putu do savršenog kraja, osim publike što je disala s njegovim imenom, više ništa nije trebalo
Opati 05 S

Iz nove knjige Siniše Škarice

Elvira Voća: U sjeni estradne sreće

Godine 1959. Elvira Voća, ljepuškasta, glazbom opčinjena, 17-godišnja učenica srednje kemijsko-tehničke škole (Drago Mlinarec sjedio je u istom razredu!), na nagovor svojih kolegica prijavljuje se za Prvi pljesak, tada popularno natjecanje mladih pjevača što se održavalo na nedjeljnim matinejama u zagrebačkom hramu zabave Varieteu i pobjeđuje u konkurenciji djevojaka
đavoli

Iz nove knjige Siniše Škarice: O grupi Đavoli i njihovom koncertnom albumu

Stvarni kraljevi našeg rock’n’rolla

Ako je ijedan bend u povijesti popularne glazbe kod nas svojim autorskim i izvedbenim dosezima imao pravo na atribuciju rock and rolla onakvog kakvoga se sjećamo iz doba njegove nevinosti onda su to bez ikakve sumnje Đavoli
Jura Stublić S

Iz nove knjige Siniše Škarice: O Juri Stubliću, jednom od očeva našeg Novog vala

Zamisli život u ritmu muzike za ples

Jura Stublić je zaista napisao brojne male himne u probuđenoj sredini koja se uglavnom intuitivno doživljavala kao posljednja mladost jedne umiruće zemlje. Himna je – njezini grčki korijeni (hymnos) kažu – hvalospjev, svečana ili vjerska pjesma: himan ili psalm. I treba reći, himne pišu pojedinci nadahnuti trenutkom zanosa, ne nužno eksperti nota i stihova. Mnoge su stare stoljećima, ne znamo im autore, a mnoge su napisali ljudi koji su samo po tomu i zapamćeni, a ako je riječ o glazbenim velikanima preuzeti su njihovi najjednostavniji, najpamtljiviji, danas bi rekli i najkomercijalniji motivi. A Jura zaista nije, akademski gledano, ni muzički, ni pjesnički ekspert. Ima dva razreda klavira, apsolvent filozofije i sociologije, ulični svirač s gitarom i usnjakom, nepopravljivi romantik. „Nisam muzičar, nisam pjevač, pjesnik, pišem svoje pjesme, pišem iz duše, ljudi mi vjeruju, znaju da iskreno mislim ono što pjevam... Virtuoz svira prstima, ja srcem, zato su moje melodije lijepe!“, reći će. To je to, idealan himnod!
Trmt 02 S

Iz nove knjige Siniše Škarice: Država protiv rocka – rock protiv države

Igrali se vatrom, ali je nisu zapalili

Govoriti o rock 'n' roll buntovništvu, u ideološkom, političkom smislu u bivšoj državi, odnosno o rock 'n' rollu kao opasnom, nepoćudnom ili neprihvatljivom glazbenom i, šire, kulturnom idiomu, u očima političke države, znači natezati, mistificirati i na kraju krajeva mitologizirati jednu prilično nejaku tezu
Aase 02 S

Iz nove knjige: Siniša Škarica o Mikiju Jevremoviću i albumu „Zlatna kolekcija“

Srce na dlanu

U izdanju Croatia Recordsa sljedeći tjedan iz tiska izlazi druga knjiga Siniše Škarice “Tvornica glazbe – bilješke za biografiju ili Various Artists ” koja se bavi razdobljem glazbene industrije od 1970. do 1989. godine. Ekskluzivno za naš portal, objavljujemo poglavlje o Mikiju Jevremoviću i dvostrukom albumu „Zlatna kolekcija“
Bbolj 01 S

Siniša Škarica: Trideset godina od knjige „Bolja prošlost“

Amanet za sjećanje budućih generacija

Teško da bi moja „Tvornica glazbe“, kao kompilacija svih mojih uredničkih uradaka i mojih izleta na polju glazbene publicistike, ikada uspjela, a da pored mene nije u svakom trenutku bilo začudnih „usporednih životopisa“ modernog Plutarha, koji se zove Petar Luković. On je zaista poput Plutarha, koji je kroz prikaze života i karaktera slavnih likova grčke i rimske prošlosti gradio idealan lik antičkog čovjeka, pišući o zvijezdama iz oba tabora jugoslavenske popularne glazbe – narodnoga i pop - otkrivao lik homo balcanicusa s druge polovice 20. stoljeća
Arrse 01 S

Siniša Škarica o albumu „Kronologija (1962. – 1964.)“: Rane godine Arsena Dedića (3)

Melankolija kao brižljivo brušeni biser

Jedna druga velika Arsenova pjesma, također u rukopisu odbacivana sa svih važnih festivala - Zagrebačkog, Opatijskog, Beogradskog, ponijeta u skici kao popudbina na odsluženje vojnog roka, rodila se prvih vojničkih dana u Otočcu u konačno remek-djelo. „Kuća pored mora“. „Napisao sam je jednog običnog dana u kasarni u Otočcu, u Lici, u starom zdanju podignutom još za vrijeme Vojne krajine. Sve oko mene je bilo obično. Zapravo, bilo je to jedne noći kada sam bio pomoćnik dežurnoga. Nisam mislio ni na što. Napisao sam kompoziciju i poslao je na Splitski festival, gdje sam, kako znate, uspio.“ As simple as that!
Aasen 01 S

Siniša Škarica o albumu „Kronologija (1962. – 1964.)“: Rane godine Arsena Dedića (2)

Pjevač koji sluti da je autor

Naziv PGP-ova singla „To sam ja“ - po ustaljenoj praksi nafilan s četiri snimke - kao da je slao poruku: ovo jesam konačno ja! Za naslovnu je, dakle, odabrao skladbu Mauricea Vidalina i Gilberta Becauda „C'etait moi“, manje istaknutu u opusu slavna šansonijera, ali programatski Arsenu očigledno posebno važnu. Svojom mediteranskom notom (k tomu za razliku od originala u uvodu pojačanom efektom morskih valova) u emocionalno opuštenom, romantičnom tonu, trebala je biti njegovom novom estradnom slikom južnjačkog trubadura
Spltl 01 S

Siniša Škarica o albumu „Kronologija (1962. – 1964.)“: Rane godine Arsena Dedića (1)

Bliskost s italijanskim kantautorima

Očigledno, mladi Arsen je slušao i Adriana Celentana i Tonyja Dallaru i Giorgia Gabera i druge iz novog naraštaja talijanskih manje-više amerikaniziranih zvijezda; a i sam je, kao što je već istaknuto još na Ribnjaku, imitirao Paula Anku, Platterse ili Pata Boonea. Puno bliži rocku nego je bio voljan priznati, kasnije će često isticati sklonost jednome Lou Reedu ili Neilu Youngu...
Gabbi 03 S

Siniša Škarica o pjesmama Gabi Novak

 Diva električna šapata

Šezdesete su dočekale novu zvijezdu raširenih ruku. Lijepa, nježna, čijoj je pomalo promukloj, seksepilnoj izvedbi veliki majstor eseja pokojni Veselko Tenžera skovao nadahnutu atribuciju „električnog šapata“, postat će sinonimom moderne pop pjevačice s mikrofonom. Nitko prije nje nije mogao s većim pravom ponijeti tu sliku
Misso 07 S

Siniša Škarica o Stjepanu Mihaljinecu

Maestro zabavne glazbe    

Ne mogu da se ne upitam, baš u ovakvim trenucima: koliko sam toga propustio, i koliko toga propuštamo svi mi, kada, i inače, posve slabo primjećujemo sve te važne ljude, sve dok nam, nažalost,  ne kažu svoje posljednje zbogom
Anic 01 S

Siniša Škarica o albumu „Zlatna kolekcija“

Anica Zubović – iz dnevnika jedne žene

Naočita i seriozna, snažnog, pastoznog glasa, otpjevala je mnoge zahtijevne skladbe iz kajdanke prve ambiciozne generacije jugoslavenskih autora, na samom početku - za popularnu glazbu kod nas - važne festivalske ere