Tekstovi autora: Goran Pelaić

Aaba 04 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (15)

Zlatni debitanti '79: Đorđe Balašević i Zlatko Pejaković

Split ’79 prvi put je pustio stihove koji su bili pisani ekavicom: „Imao sam kao mali strašan elan/ snivao sam da ću proći svet/ da ću stići do Afrike/ ko’ Magelan“ (Panonski mornar). Dakako, to je sitnica, jer se na istoj pozornici pjevalo na mnogim jezicima kad je Festival bio internacionalnog karaktera, ali nikad se nije dogodilo da su Slovenci, pa ni Srbijanci, pjevali na svom jeziku. Dapače, čak je i Đorđe Marjanović nastojao biti što bliži jeziku domaćina, što mu nije uspijevalo, ali je bilo korektno i simpatično. Pa i veliki Miki Jevremović  bio je sjajan tumač pjesme i podneblja. I zato je malo čudna bila pobjeda Balaševića usred Splita, i to od publike. Bez obzira na karizmu!
Splitski festival

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (14)

Split '78: Hrpa nagrada za Olivera Dragojevića i Zdenka Runjića

Festival Split ’78 ponudio je mnoštvo pitkog glazbenog štiva: pjesmu „Samo simpatija“ Đorđa Novkovića i Željka Sabola (Meri Cetinić i grupa More); Trumbićevu „Nostalgiju“ (VIS Libertas); uspješnicu „Jedina moja“ Nikice Kalogjere i Krste Jurasa (Miki Jevremović), pa „Dico moja“ Stjepana Mihaljinca i Drage Britvića (Đani Maršan)…Dakako, tu su i prvonagrađene skladbe Zdenka Runjića: „Poeta“, „Oprosti mi pape“ i „Cvit Mediterana“, te „Neka vali gingolaju svoje barke“, prvonagrađena skladba po ocjeni stručnog ocjenjivačkog suda, koju je napisao Marko Demicheli (Novi fosili). Sve ono što je dao Split ’78 ostaje za sjećanja. Bilo je to jedno ugodno ljeto, prepuno najfinijeg festivalskoga šušura, s bezbroj turista. Sve je mirisalo na neko bolje sutra. Bar u pjesmi…
Mišo Kovač

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (13)

Split '77: Već viđeno - još jedna pobjeda Miše Kovača

Teško će se ponoviti uspjeh Festivala zabavne glazbe Split ’77. Toliko dobrih pjesama na jednom mjestu u samo tri dana, od 7. do 9. srpnja - neponovljivo je. Dakako, i broj skladbi bio je impresivan – 42 takmičarske pjesme!
vlasta kneževic

Zapisi i sjećanja: Vlasta Knezović, glumica

Marjeta moje mladosti

Kao Marjeta u seriji „Vele misto“ nas je osvojila, opčinila. Takva je Vlasta i u životu. Ona ne samo da daje ono što je lijepo i pozitivno nego to pokušava pronaći i u ljudima s kojima je u kontaktu. I sama je priznala: kad je to počela tražiti kod ljudi, od tada je mirnija i zadovoljnija. U njenim godinama čovjek je više na zemlji, realniji je, ali ne i tužniji i izgubljen. U njenim godinama iluzije se gube. Ali u tom gubitku ona zna naći sreću kao što ju je našla Marjeta, bez obzira na sudbinu u seriji pa i u stvarnom životu
tereza kesovija

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (12)

Split '76: Šesta pobjeda Tereze Kesovije

Po prokušanom receptu, dr Nikica Kalogjera ostvario je na Splitu ’76  još jedan uspjeh. Nakon „Sedam galebova“ (1962), „Nima Splita do Splita“ (1964) i  prave himne „Nono, moj dobri nono“ (1969), stiže nam još jedna uspješnica: „Sviraj mi, sviraj“, koju je dr Kalogjera povjerio najboljoj pjevačici na festivalu - Terezi! Ona  je točno znala što se skriva u toj pjesmi za koju je stihove napisao Ivica Krajač, i maestralno je otpjevala. Naravno, opet je dobila Zlatni grb grada Splita
Mišo Kovač

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (11)

Split '75: Još jedan trijumf Miše Kovača

Upravo je 1975. godina dokaz kako nagrade i jesu i nisu bitne za život jedne pjesme. Teško je iz današnje perspektive zamisliti da „Galeb i ja“, pjesma sa Splita ’75, nije osvojila ni jednu jedinu nagradu. Godinama nakon toga, u svim mogućim anketama, Oliver Dragojević i njegov „Galeb“ prednjačili su ispred mnogih, možda jednako lijepih pjesama izvedenih proteklih godina...
Oliver Dragojević

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (10)

Split '74: U ritmu „Copacabane“ i Olivera Dragojevića

Potpuno zaboravljeni pjevač Oliver Dragojević koji je 1967. godine pjevao pjesmu Zdenka Runjića „Picaferaj“  s kojom se nije baš proslavio, vraća se na festivalsku pozornicu. On još nije veliko ime. On još nije Oliver. Tek jedno u nizu poluanonimnih kakvih je bilo na Splitu'74. Mladi skladatelj iz Splita Teo Trumbić ponudio mu je pjesmu „Ča će mi Copacabana“. O njima se puno ne govori kao o mogućim favoritima, jer i u to vrijeme imena su bila važnija od pjesama. No, neke stvari se nisu mogle izbjeći. Trumbićeva „Copacabana“ u Oliverovoj interpretaciji uzdrmala je Prokurative. Zlatni grb grada Splita podijelili su Trumbić, Oliver i Conny Vink, pjevačica iz Nizozemske, koja je u drugoj verziji pjevala tu pjesmu

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (9)

Split '73: U znaku Tereze i Maruške

Teško je izdržati silne troškove za organizaciju internacionalnog festivala koji je dosegnuo mamutske dimenzije i iz godine u godinu postajao sve veći po broju pjevača, autora, producenata, ali isto tako bio je odskočna daska za mnoge mlade nade europske zabavne glazbe. Iz tog razloga Split je počeo dobivati manje kvalitetnije pjevače iz Europe, koje su producenti pokušavali ugurati na renomirani festival kakav je bio Split
Dvrnik07 S

Zapisi i sjećanja: O glumcu koji je postao simbolom Splita

Boris Dvornik: Čovjek koji je odbijao da bude zvijezda

Uz Miljenka Smoju, Ivu Tijardovića, uz Zdenka Runjića, Gorana Ivaniševića i još nekolicinu uglednika - Boris Dvornik (1939 - 2008) nedvojbeno jebio i još jeste simbol grada pod Marjanom. Splićani su ga uvijek prihvaćali kao običnog  sugrađanina. Nikada sa sobom nije nosio one glumačke živote izvan scene, kako se katkada zna dogoditi u životima drugih glumaca, koji su teško ulazili u tuđe živote, a još teže iz njih izlazili. Jednostavnost je ono što ga je činilo velikim i malim… 
Zlatno  pero

Vrijeme kad su se punile kemijske olovke

Zlatno pero – znak prestiža

Još do kraja šezdesetih godina prošloga stoljeća, u centru Splita, u Domaldovoj ulici, a to je prva ulica na dnu Pjace s desne strane, nalazila se radiona za punjenje penkala i kemijskih olovaka! Da, i kemijske olovke su se punile! Radionu je držao otac moje prijateljice, danas poznate slikarice Ence Kovačević. Njen otac se zvao Lucijan. Bio je ritual doći kod njega. Napuniti tintom penkalu i nije bilo neko čudo, ali napuniti uložak za kemijsku, za to je trebalo imati mali stroj, izbaciti posebnom iglom kuglicu koja se vrtila dok se pisalo
Splitski festival

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (8)

Đorđi Peruzović: Grmljavinom do pobjede na Splitu '72

Nakon finalne večeri Splita '72 u listu „Telegram“ se svojim tekstom oglasio Dražen Vrdoljak: „ Festival zabavne glazbe u Splitu daleko je, na žalost, od svake stvarne međunarodne važnosti, sudeći barem po imenima sudionika. Činjenica je da se najprije moramo nametnuti dobrom i izvornom zabavnom glazbom u našim okvirima, pa tek onda pretendirati na to da je prodamo u inozemstvu. Kada riješimo i taj temeljni problem, poslovi oko zabavne glazbe krenut će drugim tokom, pa će se od njih, možda, i dočekati neki konkretniji i primjetljiviji rezultat nego li je to Kalogjerin Nono na ploči Claudia Ville ili Mireille Mathieu“...
Krsstu  01 S

Retro: Razgovor sa zvijezdom tv serije „Naše malo misto“

Zdravka Krstulović, glumica koju je voljela cijela Jugoslavija

Kad se dogodi prava predstava, a mi smo ih u Splitu imali dosta, i kada se desi dobra uloga, onda je to za mene centar svijeta. Ja nemam nikakvih kompleksa u odnosu na druge. Premda ljudi kažu da sam trebala negdje otići, meni se čini da ono što sam napravila,  ako sam dobro napravila, da je to najvažnije. Ovdje se dobro osjećam, a da sam u Zagrebu možda bih se isto tako dobro osjećala, a možda i ne. Možda bih igrala manje. Područje Dalmacije je vrlo toplo, pulsirajuće. Kada dođe pravi režiser i ljudi se okupe oko njega, onda se stvaraju prave stvari u teatru. Odigrala sam niz stvarno zanimljivih uloga. Rijetko koja glumica u svojoj karijeri ima priliku tako nešto ostvariti
Misso 04 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (7)

Tajfun zvani Mišo Kovač: Sve nagrade pjesmi “Proplakat će zora”

Sjećao se Stjepan Mihaljinec, kompozitor nagrađene pjesme: " Ta je pjesma bila ponuđena četvorici pjevača. Svi su je odbili pjevati i to sve pjevači od imena. Ja to nisam znao. Vinko Lesić, koji je tada bio direktor festivala, muku je mučio s tom pjesmom. Svi su bili vrlo skeptični i bilo im je smiješno pjevati pjesmu koja je rađena po narodnoj melodiji. Jednostavno nisu vjerovali u moju i Britvićevu ideju. To je bilo prvi put da je netko upotrijebio narodnu pjesmu kao podlogu za zabavnu. Na kraju je Lesić to ponudio Miši Kovaču, a iskreno mu je priznao da mu nudi pjesmu koju njegovi kolege odbijaju. Mišo ju je poslušao, odmah prihvatio i rekao kako će on s tom pjesmom pobijediti na festivalu. Tako je i bilo. 'Proplakat će zora' dobila je prvu nagradu u domaćem i u internacionalnom dijelu Splita '71. Sve moguće nagrade je pobrala. Cijelo finale bilo je u znaku te pjesme..."
Sverkk 04 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (6)

Kud plovi ovaj brod: Radojka Šverko u luci trijumfa

Radojka Šverko je na X internacionalnom festivalu Split '70 dala naslutiti o kakvom se glasovnom potencijalu radi. Oduševila je publiku i žiri s pjesmom Esada Arnautalića „Kud plovi ovaj brod“, koju je u drugoj verziji pjevao slavni Sergio Endrigo na hrvatskom jeziku. Endrigo je svojom pjevačkom pojavom doprinio uspjehu Arnautalićeve pjesme, ali je Radojka Šverko za koplje bila bolja... Festivalski internacionalni brod zna svoju putanju. Organizatori su pronašli način kako doći do bjelosvjetskih tržišta lakih nota, a tamo ih je najbolje mogao dovesti vrsni crni pjevač Jimmy Cliff sa svojom skladbom „The Song We Used to Sing“. Scenski nastup Cliffa na sceni Prokurativa bio je neponovljiv. Plesne akrobacije Jimmy Cliffa nešto je najbolje što je publika mogla vidjeti u proteklih deset godina
Spltl 03 S

Intervju iz 2000. godine: Arsen Dedić o napuštanju Splitskog festivala

To nije bio raskid sa Splitom, već sa festivalskim duhom

Ja uvijek kažem: ja sam osjećajan, ja nisam osjetljiv. Mene na kraju krajeva baš briga, ali da me stvari rane - rane me! Jer pazi, ako ti tamo u Splitu pjevaš pjesmu koju sam pisao negdje u Rusiji, u snijegu: Ovo mi more više znači, ti će mi ljudi  više dati, a oni maltene pripremaju za Gina Paolija i za mene jedan onako amaterski linč, pa je li čovjek onda mora biti zadovoljan? A onda ja samo mogu reći, gospodo zabavljajte se, upravo odlazim!