Tekstovi autora: Sonja Leboš

Izložba Feministička avangarda

Ključna knjiga

Jugoslavenka – važan pregled povijesti feminističkog performansa

U okviru svojevrsne europske turneje, povjesničarka umjetnosti Jasmina Tumbaš predstavila je 2. lipnja 2022. u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti svoju knjigu “I am Jugoslovenka!” Feminist performance politics during and after Yugoslav Socialism. Uz autoricu, ovo vrsno djelo o Jugoslaviji – kakvo, izgleda, može nastati samo na engleskom​*​ – predstavile su povjesničarka i teoretičarka umjetnosti Ivana Bago i muzejska savjetnica MSU-a Martina Munivrana.
Diana2

Pozajmljeni razgovor sa Natašom Mataušić

U potrazi za istinom o Diani Budisavljević

Diana se povlači iz javnog života. O Akciji i onome što je radila za vrijeme rata ne govori se ni u najbližoj obitelji. Uvijek sklona pomoći ljudima, i poslije rata nastavila je s humanitarnim radom. Kada je u okolici Innsbrucka osnovano prvo S.O.S. dječje selo Diana ga je, iako nije posjedovala veća materijalna sredstva, svake godine novčano podupirala. Od kraja rata pa do trajnog preseljenja u Austriju živjela je sa suprugom na relaciji Zagreb – Innsbruck. Razdoblje od proljeća do jeseni provodili su u Austriji, a zimu u Zagrebu. Godine 1972. trajno se preselila u svoj rodni Innsbruck, gdje su ona i suprug najprije živjeli u stanu njenog oca, a kasnije u maloj obiteljskoj kući koju su sagradili. Tu im se pridružila i Silvijina majka, mlađa kćer Ilse. Diana je umrla u Innsbrucku 20. kolovoza 1978. godine i sahranjena u obiteljskoj grobnici
Vajm1

Weimarska republika

LGBTQ utopije današnjeg Berlina

Weimarska republika povijesno je mjesto koje vrijedi uvijek ponovo posjećivati iz mnogo razloga. Jedan od njih je svakako neodoljiva sličnost međuraća s onim što živimo ovdje i sada: neodlučnost i krhkost socijaldemokratskih stranaka, njihov strah od ‘demokracije odozdo’ kakva god ona bila, koaliranje s desnicom, poveći broj krvi žednih pripadnika paramilitarnih desničarskih postrojbi … – sve su to već viđeni povijesni okviri koji su omogućili, između ostalog, i ubojstvo Rose Luxemburg i Karla Liebknechta
Flmz 01 S

O ženama i kravama

Kako se kali(la) žena kao politički subjekt

Rad Nebojše Jovanovića, povjesničara i teoretičara filma, važan je iz brojnih razloga. Među meni najbitnijim su: izvanredna interpretacija klasičnog jugoslavenskog filma iz optike rodnih asimetrija te zarazna zanesenost jugoslavenskom kinematografijom koja zrači iz njegovih tekstova i predavanja.