Tekstovi autora: Bojan Tončić

Lukovicc 01 S

Prošlost je činio lakšom

Petar Luković, inženjer na privremenom radu u novinarstvu

Iz tog vremena pamtimo, mlađe kolege i ja, Petrov istinski doprinos novinarstvu, u poplavi nekakvog namah kvazirealnog pristupa: “Druga strana ne sme da se čuje! Šta je druga strana, da pozoveš kapoa i logoraša da daju 'svoje mišljenje' o hrani u konclogoru!”
goran miletić

Goran Miletić, koordinator EuroPride-a 2022.

Glasno ćutanje o LGBT pravima

Kažnjavanje počinilaca kršenja ljudskih prava LGBT osoba je pre izuzetak nego pravilo. Uvek se u toku postupka naiđe na “proceduralne probleme”, najčešće je “istraga u toku“, a kada se presude donesu – one po pravilu stimulišu neke nove počinioce. Istovremeno, žrtvama se šalje poruka da nemaju adekvatni pristup pravdi i da je prijavljivanje napada i diskriminacije samo gubljenje vremena
Ekraa 01 S

Kad režimski propagandista prizna genocid u Srebrenici

Vedro lice suicidne Srbije

Milorad Komrakov bio je urednik i voditelj Dnevnika državne televizije koji je svake večeri u 19.30 napajao milione gledalaca lažima i mržnjom, motivacijom da se za različite “odbrane”, od srpske nejači do mira kao nesporne vrednosti, mobiliše, uniformiše, ubija ili, ako ništa drugo, samo glasao što se teško prikriva
Omarska

Još jedan Dan bijelih traka

Praznik iživljavanja nad bolom žrtava

Srbi iz Omladinskog udruženja Princip zakazalisu proslavu rođendana mađarskog predsednika Viktora Orbana i Željka Mitrovića, vlasnika TV Pink. Autentična simbolika
Zemunn 01 S

U susret mračnom jubileju

Slučaj Barbalić: Četvrt veka progonstva

Bivši i sadašnji predsednici Srbije Tomislav Nikolić, odnosno Aleksandar Vučić bili su u nasilnoj skupini, preciznije, radikalskoj rulji koja je onemogućila porodici Barbalić da se, po sudskoj odluci, vrati u stan koji je otet
Sarajevo opsada

Tri decenije od početka opsade Sarajeva

Sećanje na debakl ljudskosti

Srbija je tamo gde je bila i dok su Arkan i njegovi klali u Bijeljini, u ime naroda i države, kad su snajperski hici usmrtili Suadu Dilberović i Olgu Sućić, a topovska granata ljude koji su čekali hleb u Ulici Vase Miskina. Srbija je u Vukovaru i Dubrovniku, tamo odakle mentalno nije pokušala da se vrati u normalnost
Bommbing 02 S

Tradicionalna parastoska retorika Aleksandra Vučića

Hipokrizija ljudskog otpada

Najmasovniji zločin počinile su srpske snage 27. aprila 1999. godine u selu Meja/Mejë, kada su iz kolona albanskog stanovništava, proteranog iz sela u opštini Đakovica/Gjakovë, izdvojili najmanje 300 muškaraca, zadržali ih, potom streljali i njihove posmrtne ostatke prebacili u Srbiju, i ukopali ih u sedam masovnih grobnica na policijskom terenu SAJ-a u Batajnici kod Beograda
Ukrajina

Tragom ekskluzive Tanjuga i Politike

Bestidnik na Tašmajdanu

Eto, i mi imamo svoju mrtvu decu, sećamo se ih se dok, uz predsednikovu “tešku sekiraciju”, ginu deca u Ukrajini i dok predsednikove falange, vlasnici poslovne sposobnosti i biračkog prava, usred Beograda i širom Srbije slave smrt
Staljin i Putin

Rat u Ukrajini

Ruska invazija: Srbija kao noj

Režim se krije u bolu i patnji. Poplava munjevitih i prizemnih analiza političkih eksperata - gubitnika poput Borisa Tadića. U čitavoj pometnji kao da je promakla laž predsednika Srbije o ukrajinskom ignorisanju intervencije NATO u SRJ
Mladic 01 S

Srbija i predizborni deseterci u slavu realizatora genocida

Besramno guslanje Zdravka Ponoša

Srbija je počinila ono što piše u Deklaraciji Skupštine Srbije, to priznaje bivši načelnik Generalštaba. A jest Ratko Mladić bio oficirčina, preduzimao je briljantne akcije, nije trebalo da bude blizu vojne moći kad mu se dogodila porodična drama - to ne priznaje, tako misli, to ga boli. Srbiji se zalomilo da poslovno sposobna osoba koja to misli bude i predsednički kandidat, doduše ne najgori. I da se javno ruga bolu bošnjačkih žrtava. Ne jedini
Srebrenica

Akademska splačina, orden i novac

Neko je preveslao darežljivog Dodika

Istraživač Holokausta tvrdio je, o Dodikovom honoraru, da nije bilo genocida u Srebrenici, a sada poriče nalaz “istraživanja” ne bi li dobio nemački orden. Ništa od toga. Srbija, uprkos zvaničnim upozorenjima međunarodne zajednice, prema presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu, nije učinila sve da genocid spreči. A njeno zvaničnici izmišljaju opravdavajuće sintagme kakva je strašan zločin
Done 05 S

Razotkrivanje diverziono-sabotažne delatnosti

Hrskavi diskurs jednog morala

“Mića” odlazi i upozorava, manirom vizionara, stilom doslednog markiranta edukacijskog smaranja, presudom koju izriče već napadnutoj ministarki Zorani Mihajlović, u ritmu milozvučnog pucketanja hrskave kožice jagnjadi prepečene u obrenovačkoj kafić-pečenjari “Fantazija”:“Ukoliko gospođa Zorana Mihajlović ostane na čelu Ministarstva rudarstva i energetike duže od tri meseca, ako bude vodila to ministarstvo i jedan jedini dan posle izbora, naš elektroenergetski sistem je osuđen na smrtnu kaznu, na potpunu propast...”
Eldor 01 S

Svirepi zločin i dobrodošlica novom američkom ambasadoru

Američko-srpska istraga i sramota

Uprkos elementarnoj čovečnosti, vezani se ljudi mogu ubijati, odnosno to je i poželjno, jer su “teroristi” - em Amerikanci, em Albanci (“Šiptari”), što će značiti NATO pešadija. Valjda kao i svih 67 muškaraca i sedam žena, čiji su posmrtni ostaci iskopani iz iste masovne grobnice na poligonu Specijalnih antiterorističkih jedinica u Petrovom Selu. Možda se neko i zapita ko je tu ubijen vezan, herojski, metkom u potiljak
Acce 04 S

Murali, genocid, saobraćajni kolaps

Komunalna Srbija

Tek se stišala bura oko zidnih rukotvorina (čuvari su se, iz nepoznatog razloga udaljili, a niko to nije iskoristio da ponovo kreči) kad se Srbija ukočila od snega i hladnoće, u noći između 12. i 13 decembra putevi su bili neprohodni, jedan je voz satima stajao kod Požege, sa aerodroma Nikola Tesla avioni nisu uzletali. Najpre je bilo 90, potom 55, a poslednja je vest da u Srbiji 28 000 domaćinstava nema struju. Znakovito je bilo u Obrenovcu; reč je, da podsetimo, o beogradskoj opštini iz udžbenika, budući da se u njoj nalazi jedna od najvećih evropskih termoelektrana Nikola Tesla. Nije bilo struje! Ni grejanja, ali ni vode
Ležaljka

Šta sve možeš u Srbiji ako si radnik iz Azije

Vijetnamski sindrom viška slobodnog vremena

Svi radnici Linglonga iz Vijetnama žele da ostanu u Srbiji, kaže ministarka rada. Ko bi u to sumnjao, mora biti da imaju neku zanimaciju. Možda prave žurke, drogiraju se, daleko bilo, gledaju filmove o Rambu (sigurno negde kriju televizor). U Linglongu, na teritoriji Srbije, ponovo se, kao u vreme samoupravljanja, ostvaruje pravo na tri osmice (zasad se radi malo duže, ali, ko zna šta može da se desi). Dakle, kao u zahtevima čikaških radnika iz 1996, po osam sati rada, odmora i kulturnog uzdizanja