Svi smo ponekad umorni, posebno od ljudi. Westin se kao i obično odlično igra tim opštim mestom, zasićenošću građana prenaseljenih gradova i pretrpane planete.
Nove godine dođu i prođu, životinje ostaju. Prinuđene da trpe ljudske gluposti nose se sa svakojakim problemima, a vatromet i petarde su među onima koje ih najviše dovode u opasnost.
Nismo iskreni i često krijemo ono što osećamo. Uglavnom iz straha od sramote. Tek kad se desi nešto strašno, nezamislivo, kad se približi nekakav kraj, shvatamo da smo zbog toga propustili život.
Ljudi često zaborave da se ljudi razlikuju. Ukoliko se i sete, to uglavnom znači nevolju. Drugačijost se ne prašta, različitost se progoni od najranijih dana. Samo oni koji se razlikuju znaju kakve posledice to ostavlja, ali i kakvu slobodu donosi ukoliko se prežive najgori dani.
Nikome dosad nije palo na pamet da su za jaku vojsku živih mrtvaca potrebne jake kosti. Čarobnjak koji leči prelome i pacijente kljuka kalcijumom je čovek koji je dobro isplanirao budućnost.
Borba za LGBTIQ+ osobe počinje čim postanu svesne sebe. I traje. Traje svaki dan, od jutra do mraka. Bore se sa drugima, uglavnom bezumnim homofobima koji misle da je kapacitet za mržnju vrlina, ali i sa sobom. U tom procesu mnogo toga se gurne pod tepih. Odnos prema telu i seksu je na primer velika stvar, jer osećaj sramote od samog početka života utiče na kvalitet postojanja.
Raj postoji, ali u glavi. Svako ima svoju viziju savršenog zagrobnog života. Ona varijanta u kojoj bi se dobilo beskonačno mnogo vremena za sve knjige, filmove i video igre je najviše po našoj meri.
Svet je prepun mačaka, a internet videa u kojima su baš one glavne junakinje. Između ostalog su poznate i po tome što ne prihvataju gospodara i obaraju predmete iz samo njima poznatih razloga. Volimo mačke.
Odbacivanje često izaziva gubljenje pojma o sebi, disocijaciju – nije lako kad vas svet ubeđuje da ste nešto drugo, a ne ono što jeste. I dalje nije jasno kako kvir identiteti ugrožavaju heteroseksualnu većinu, ali je očigledno da se i dalje brišu i da se o njima govori kao o nečemu što ne bi trebalo da postoji. Nadamo se da će se to uskoro promeniti – dovoljno je LGBTIQ+ generacija već stradalo.
Neki roboti ćute, neki ljudi govore i kad nemaju baš šta da kažu. U sveopštoj galami izgubila se sloboda govora, a i da nije – svako čuje ono što mu odgovara.
Tradicionalna bajka je princezu uvek postavljala na očekivano mesto, te bi ova obično mirno čekala da je neki plemić muškog roda oslobodi i uzme za ženu. U modernim bajkama žive i drugačije princeze, različiti zmajevi i slobodni vitezovi ali su tu i oni tradicionalni - i to je u redu