Tekstovi autora: Simona Lukman

Svakodnevno smo preplavljeni brojnim sadržajima kojima se propagiraju različite dijete i trend mršavosti. Zbog opsjednutosti internetom i društvenim mrežama, ali i drugim zabavnim medijima, ljudi ponekad zaboravljaju na štetnost takvih reklama. Premda smo odrasli u eri gdje nam je dostupno gotovo sve, ponekad je važno odmaknuti se od virtualnog svijeta i osvrnuti se na realnost – u kojoj se postavljeni standard idealnog ljudskog tijela ne bi trebao smatrati konvencionalnim

Život poznatih nam umjetnika često je bio isprepleten ljubavlju i boli, vrlo privlačnim temama svjetske književnosti. Bol i ljubav – dvije naoko oprečne sastavnice nečijeg odnosa. Tko bi mogao voljeti, a da pritom trpi bol? No, čini se kako je spona između njih mnogo jača nego što mi možemo zamisliti. Čini se kako nas ponekad ljubav prema nekoj osobi natjera da zatvorimo oči pred vidljivim problemima, nepravdom i izdajom. Kako su ljubav i ovisnost o drugome nesretna kombinacija, pokazuje nam i Slavenka Drakulić u biografskoj knjizi o Fridi Kahlo, poznatoj meksičkoj slikarici koja je svoj život posvetila slikanju, ali i jednoj jedinoj neprežaljenoj ljubavi

Čitajući djela nekih od svjetski poznatih književnika često razmišljamo o tome što je u trenutku pisanja prolazilo njihovom glavom. Ponekad ostanemo fascinirani nečijim stilom pisanja ili se od nekih knjiga jednostavno ne možemo odvojiti. No, jesmo li zapravo ikada razmišljali o tome kako su književnici čijim se djelima divimo, i kojima možda zavidimo zbog ostavljenog traga u ljudskoj povijesti, bili nezadovoljni životom kojim su živjeli, pa čak i u tolikoj mjeri da su ga samome sebi odlučili oduzeti?

Kreativni umovi razmišljaju na specifičan način istovremeno tražeći inovativne i originalne ideje te povezanosti između pojedinih stvari. Možda su ponekad neshvatljivi, no svejedno u nas izazivaju divljenje. Iako se u mnogim slučajevima oni najkreativniji (geniji) spominju u negativnoj konotaciji, jasno je kako su svijet zadužili brojnim veličanstvenim djelima. Predrasude koje određeni ljudi prema njima imaju rezultat su ljubomore i visokog ega iz kojeg pršti samopouzdanje

Kako se radnja počela zaplitati, surova realnost jednog američkog grada postaje sve vidljivija – s jedne strane nam se prikazuje (raskalašeni) život bogatog građanstva, dok s druge upoznajemo jad i bijedu običnih ljudi koji su proseći na ulicama pokušavali osigurati vlastitu egzistenciju. Taj kontrast između bogatstva i neimaštine slika je i prilika ne samo američkih gradova, već i europskog okruženja. Raskošni balovi i proslave zasjenjuju stvarne probleme s kojima se populacija suočava, kako bi (umjetni) sjaj bogatstva dopro do široke mase ljudi