Tekstovi autora: Simona Lukman

Velika je šteta što Kozlovski nije bolje iskoristio činjenicu da je Černobil dio ruske povijesti i da bi kao Rus trebao prihvatiti kolektivnu odgovornost te iskreno prikazati ono što se dogodilo tog kobnog 26. travnja 1986., a ne izmišljati likove, prikazivati protagonista kao neustrašivog junaka i u sve to nekako ukomponirati ljubavnu priču. Film sam po sebi nije ni toliko loš, koliko se očajnički pokušava referirati na stvarni događaj, naposljetku ga stavljajući u drugi plan

Prošlu ćemo godinu po mnogočemu pamtiti, a ljubitelji Eurosonga (ili oni prikriveni) zasigurno i po njegovu otkazivanju. Eurosong prvi put u povijesti od samih početaka nije održan jedino 2020. godine!

Disney je od tradicionalnog prikaza žene podređene muškarcu, polagano, ali značajno napredovao, što uvelike doprinosi rušenju rodnih barijera koje je tijekom desetljeća bez imalo zadrške propagirao. Iako bi se u 21. stoljeću ravnopravnost spolova trebala podrazumijevati, postoje mnoge rupe koje traže zakrpu, stoga bi ovakav istup poznatih produkcijskih kuća mogao imati značajnu ulogu u formiranju pozitivne slike o vlastitome duhu i tijelu

„Faith” je, usudila bih se reći, njihovo najbolje glazbeno postignuće. Premda se mogu pohvaliti izrazito kvalitetnim opusom, „Faith” je po mnogočemu drugačiji od njihovih prethodnih izdanja. On je preslika njihovih misli, osjećaja i trenutaka s kojima su se borili tijekom posljednjih godina. „Faith” je njihovo dijete koje se izrodilo iz pretrpljene boli i tuge te je stoga odraz njihove duše više negoli je to bilo koji drugi album

Svakodnevno smo preplavljeni brojnim sadržajima kojima se propagiraju različite dijete i trend mršavosti. Zbog opsjednutosti internetom i društvenim mrežama, ali i drugim zabavnim medijima, ljudi ponekad zaboravljaju na štetnost takvih reklama. Premda smo odrasli u eri gdje nam je dostupno gotovo sve, ponekad je važno odmaknuti se od virtualnog svijeta i osvrnuti se na realnost – u kojoj se postavljeni standard idealnog ljudskog tijela ne bi trebao smatrati konvencionalnim

Život poznatih nam umjetnika često je bio isprepleten ljubavlju i boli, vrlo privlačnim temama svjetske književnosti. Bol i ljubav – dvije naoko oprečne sastavnice nečijeg odnosa. Tko bi mogao voljeti, a da pritom trpi bol? No, čini se kako je spona između njih mnogo jača nego što mi možemo zamisliti. Čini se kako nas ponekad ljubav prema nekoj osobi natjera da zatvorimo oči pred vidljivim problemima, nepravdom i izdajom. Kako su ljubav i ovisnost o drugome nesretna kombinacija, pokazuje nam i Slavenka Drakulić u biografskoj knjizi o Fridi Kahlo, poznatoj meksičkoj slikarici koja je svoj život posvetila slikanju, ali i jednoj jedinoj neprežaljenoj ljubavi

Čitajući djela nekih od svjetski poznatih književnika često razmišljamo o tome što je u trenutku pisanja prolazilo njihovom glavom. Ponekad ostanemo fascinirani nečijim stilom pisanja ili se od nekih knjiga jednostavno ne možemo odvojiti. No, jesmo li zapravo ikada razmišljali o tome kako su književnici čijim se djelima divimo, i kojima možda zavidimo zbog ostavljenog traga u ljudskoj povijesti, bili nezadovoljni životom kojim su živjeli, pa čak i u tolikoj mjeri da su ga samome sebi odlučili oduzeti?

Kreativni umovi razmišljaju na specifičan način istovremeno tražeći inovativne i originalne ideje te povezanosti između pojedinih stvari. Možda su ponekad neshvatljivi, no svejedno u nas izazivaju divljenje. Iako se u mnogim slučajevima oni najkreativniji (geniji) spominju u negativnoj konotaciji, jasno je kako su svijet zadužili brojnim veličanstvenim djelima. Predrasude koje određeni ljudi prema njima imaju rezultat su ljubomore i visokog ega iz kojeg pršti samopouzdanje

Kako se radnja počela zaplitati, surova realnost jednog američkog grada postaje sve vidljivija – s jedne strane nam se prikazuje (raskalašeni) život bogatog građanstva, dok s druge upoznajemo jad i bijedu običnih ljudi koji su proseći na ulicama pokušavali osigurati vlastitu egzistenciju. Taj kontrast između bogatstva i neimaštine slika je i prilika ne samo američkih gradova, već i europskog okruženja. Raskošni balovi i proslave zasjenjuju stvarne probleme s kojima se populacija suočava, kako bi (umjetni) sjaj bogatstva dopro do široke mase ljudi