Tekstovi autora: Vanja Šunjić

Lptta 03 S

Empatija

Jesmo li solidarni?

Solidarnost (lat. solidus– čvrst) je dobrovoljna socijalna kohezija, spremnost da se pomogne i podržava. Solidarni smo s nekime, ako ga razumijemo, podržavamo, prihvatamo onakvog kakav jeste i dijelimo njegove uspjehe i neuspjehe. Pojam solidarnost se proširio na francuski, a nakon toga i na druge jezike, te se od 19. stoljeća počeo koristiti kao konkretan izraz koncepta „bratstva“ u paroli Francuske revolucije „Sloboda, jednakost, bratstvo.“, a zatim postao parola radničkog pokreta i socijaldemokratije
Screen 01 S

Spektar nasilja varira od vrijeđanja, šovinizma, mačizma do poziva na ubistvo

Govor mržnje i strah za svakodnevni život

Govor mržnje u našu kulturu i jezik se ukorijenio kao normalno sredstvo komuniciranja u javnom prostoru, posebno na društvenim mrežama, na kojima se gotovo nikada se sankcioniše. Osim lošeg zakonskog konstrukta, veliki problem jeste anonimnost napadača_ica, a i kada to rade pod svojim imenom i prezimenom, sankcije ne dolaze. Problem se usložnjava kada je govor mržnje prisutan nad marginalizovanim skupinama, među kojima je i LGBTIQ+ zajednica.
Jelka 04 S

Tata će ujutro otići i mama će ponovo biti sretna

Jelka

Konačno smo oko jelke. Na TV-u se čuju neki glasovi. Program se zove Narodna skupština. Mrzim ove ljude. Dok oni govore, ja moram da ćutim. Ovaj put je drukčije, jer kitimo jelku
Duga 08 S

10. Montenegro Prajd

Naša vizija je društvo u kojem sve osobe uživaju jednaka prava

Povodom #TransAwarenessWeek-a razgovarali smo sa Nikolom Ilićem, koordinatorom omladinskog programa Spektre iz Podgorice. U aktivizam je ušao 2017. godine. Bavi se programima koji su okrenuti ka mladim trans ljudima iz zajednice i pruža vršnjačku podršku, sa željom da osnaži trans osobe kroz razmjenu iskustava, međusobnu podršku, građenje samopouzdanja. Takođe je okrenut medijskoj vidljivosti trans osoba i zalaže se za što veći doprinos trans osoba u društvu, usmjeren je ka iskorjenjivanju diskriminacije trans osoba u obrazovnom sistemu, ali i uopšte. Nikola je posvećen podizanju svijesti o trans osobama i sprovođenju edukativnih aktivnosti, te samim tim širi mrežu savezništva.
Inss 02 S

Boreći se za sve obespravljene

Zašto žene ne trube muškarcima koji voze?

Prema uzoru na kampanju plakata Zašto žene ne dobacuju muškarcima na ulici? Žarane Papić i Ivana Vejvode (uz dizajn Dragana Stojanovskog) 1976. godine u Beogradu, literarni, antifašistički queer kolektiv Književna Zadruga je odlučilo danas propitati rodne i spolne uloge i stereotipe u društvu kroz novi kvir&femi projekt Zašto?
Duga 01 S

Na savremenoj književnoj sceni

Kvir ljubav i smeli glasovi

Marija Marković tereti se za krađu idejnih slika iz života svojih predaka i alhemiju nad istim, koja se prema članu 98 Zakona o nedozvoljenim radnjama u slobodno vrijeme, definiše kao Vještičarenje. Vlasnici pomenutih priča su mahom preminuli. U skladu sa tim, optuženoj će za zločin Krađe suditi Udruženje Mrtvih. Što se samog Vještičarenja tiče, presudu donosi Čitalac.
Fantom 01 S

Muzički Fantom

Ljubav šire oni koji veruju u dobro, dakle heroji

Fantom je etablirano ime na regionalnoj muzičkoj sceni, projekt iza kojeg kao autor i producent stoji Petar Wagner. Godinama usavršavajući svoja umijeća stvarajući muziku, tekstove i aranžmane za druge, Wagner početkom 2019. odlučuje poraditi na vlastitim pjesmama. Ubrzo nakon toga nastaju pjesme koje Wagner u svom beogradskom studiju dovršava zajedno s Lunom Škopeljom, gdje svojim analognim srcima i digitalnim prstima stvaraju neke nove zvučne kulise.
Nelagoda 01 S

O romanu "Nelagoda večeri"

Kazna Božija, ili gorka slučajnost?

Kroz vješto ispisane dijaloge i dočaravajući atmosferu u kući i na farmi, Rijneveld slika hladnu porodičnu atmosferu, depresiju i otuđenost protagonista_kinja (Marieke Lucas Rijneveld, Nelagoda večeri, prevela Maja Weikert, Sarajevo: Buybook, 2020)
Sabe 01 S

U pol’ 9 kod Sabe: Novi singl i spot

Ne možeš odlučiti da ćeš biti queer

U pol’ 9 kod Sabe je hrvatski indie bend osnovan 2009. godine u Zagrebu. Osim što su jedan od rijetkih indie bendova u Hrvatskoj, U pol’ 9 kod Sabe je bend koji je izrazito popularan i važan za LGBT pokret u Hrvatskoj. Pjesme benda uglavnom tematiziraju različita životna i egzistencijalna pitanja, a posebno se ističu kao bend koji najeksplicitnije tematizira LGBT problematiku na hrvatskoj muzičkoj sceni. Ove teme posljedica su činjenice da su sve članice benda pripadnice LGBT zajednice i aktivistice za prava LGBT osoba. Bend je prošle sedmice predstavio novi singl i spot Neću reći ni riječi, i tim povodom razgovaramo sa Anom Opalić i Martinom Zvonić.
House2

House of Flamingo

Baviti se dragom je radikalan čin u ovakvom društvu

House of Flamingo je hrvatski queer izvedbeni umjetnički sastav, kolektiv i queer kulturna udruga. Sastav je od 2013. godine aktivan na zagrebačkoj nezavisnoj kulturnoj sceni, a cilj kolektiva je proširiti i osnažiti drag i queer izvedbenu kulturu na području Hrvatske i regije. Članice kolektiva Colinda, Entity, Roxanne i Marino su nam govorili o drag kulturi, historijatu, nastupima, tome šta ih smeta, a šta inspiriše, te su nam otkrile neke svoje male tajne.
Kelti 01 S

Film "Kelti" (2021)

Svaka nesretna porodica nesretna je na svoj način

U filmu Kelti redateljica i koscenaristica Milica Tomović dekonstruisala je mit da su naše rođendane u devedesetima slavili samo zbog nas, te nas je podsjetila da je djetinjstvo uistinu najtraumatičnije doba u životu. Svi mi koji smo rođeni malo prije i za vrijeme rata, posjedujemo fotografije kolorita ovog filma. Na tim fotkama su velika torta sa nekoliko svjećica, bog zna od čega, hrpa odraslih i gomila djece. Svi su nasmijani i sretni, jer svaka nesretna porodica nesretna je na svoj način, ali sve rođendanske fotografije su iste.
Paradd 03 S

Išli smo u zatvor zbog toga što jesmo

LGBTIQ+ pokret je najuspješniji socijalni pokret na našim prostorima

Franko Dota iz Zagreb Pridea priča o ovogodišnjem prideu, životu LGBTIQ+ osoba u Hrvatskoj, postpandemijskim problemima koji su zadesili zajednicu, kulturi otpora i queer tradicije, te zakonskim okvirima koji se tiču promicanja prava LGBTIQ+ osoba
Errt 01 S

Pozajmljeni intervju: Nataša Velikonja

Društvo postepeno prihvaća homoseksualnost kao činjenicu

Nataša Velikonja je sociološkinja, pjesnikinja, prevoditeljica i lezbejska aktivistkinja. Aktivna je na nekoliko društvenih i kulturnih frontova u Sloveniji: od 1993. aktivistica je gej i lezbijskog pokreta u Sloveniji; bila je članica uredništva časopisa Časopis za kritiko nauku; politička komentatorica za Radio Študent; urednica časopisa Lesbo i osnivačica lezbijske biblioteke i arhiva u Ljubljani…
Nenad Rizvanović

Pozajmljeni interview: Nenad Rizvanović

Čitanje je i dalje subverzivna aktivnost

Nenad Rizvanović (Osijek, 1968) je pisac, kritičar i urednik. Uređivao je više dnevnih novina, časopisa i biblioteka, vodio književne tribine i festivale. Autor je knjiga „Trg Lava Mirskog“, „Dan i još jedan“, „Zemlja pleše“, „Sat pjevanja“, „Valceri iz Translajtanije“ i „Longplej“, koja je nedavno izašla u izdavačkoj kući Buybook