Tekstovi autora: Vanja Šunjić

Solidarnost (lat. solidus– čvrst) je dobrovoljna socijalna kohezija, spremnost da se pomogne i podržava. Solidarni smo s nekime, ako ga razumijemo, podržavamo, prihvatamo onakvog kakav jeste i dijelimo njegove uspjehe i neuspjehe. Pojam solidarnost se proširio na francuski, a nakon toga i na druge jezike, te se od 19. stoljeća počeo koristiti kao konkretan izraz koncepta „bratstva“ u paroli Francuske revolucije „Sloboda, jednakost, bratstvo.“, a zatim postao parola radničkog pokreta i socijaldemokratije

Govor mržnje u našu kulturu i jezik se ukorijenio kao normalno sredstvo komuniciranja u javnom prostoru, posebno na društvenim mrežama, na kojima se gotovo nikada se sankcioniše. Osim lošeg zakonskog konstrukta, veliki problem jeste anonimnost napadača_ica, a i kada to rade pod svojim imenom i prezimenom, sankcije ne dolaze. Problem se usložnjava kada je govor mržnje prisutan nad marginalizovanim skupinama, među kojima je i LGBTIQ+ zajednica.

Konačno smo oko jelke. Na TV-u se čuju neki glasovi. Program se zove Narodna skupština. Mrzim ove ljude. Dok oni govore, ja moram da ćutim. Ovaj put je drukčije, jer kitimo jelku

Povodom #TransAwarenessWeek-a razgovarali smo sa Nikolom Ilićem, koordinatorom omladinskog programa Spektre iz Podgorice. U aktivizam je ušao 2017. godine. Bavi se programima koji su okrenuti ka mladim trans ljudima iz zajednice i pruža vršnjačku podršku, sa željom da osnaži trans osobe kroz razmjenu iskustava, međusobnu podršku, građenje samopouzdanja. Takođe je okrenut medijskoj vidljivosti trans osoba i zalaže se za što veći doprinos trans osoba u društvu, usmjeren je ka iskorjenjivanju diskriminacije trans osoba u obrazovnom sistemu, ali i uopšte. Nikola je posvećen podizanju svijesti o trans osobama i sprovođenju edukativnih aktivnosti, te samim tim širi mrežu savezništva.

Prema uzoru na kampanju plakata Zašto žene ne dobacuju muškarcima na ulici? Žarane Papić i Ivana Vejvode (uz dizajn Dragana Stojanovskog) 1976. godine u Beogradu, literarni, antifašistički queer kolektiv Književna Zadruga je odlučilo danas propitati rodne i spolne uloge i stereotipe u društvu kroz novi kvir&femi projekt Zašto?

Marija Marković tereti se za krađu idejnih slika iz života svojih predaka i alhemiju nad istim, koja se prema članu 98 Zakona o nedozvoljenim radnjama u slobodno vrijeme, definiše kao Vještičarenje. Vlasnici pomenutih priča su mahom preminuli. U skladu sa tim, optuženoj će za zločin Krađe suditi Udruženje Mrtvih. Što se samog Vještičarenja tiče, presudu donosi Čitalac.

Fantom je etablirano ime na regionalnoj muzičkoj sceni, projekt iza kojeg kao autor i producent stoji Petar Wagner. Godinama usavršavajući svoja umijeća stvarajući muziku, tekstove i aranžmane za druge, Wagner početkom 2019. odlučuje poraditi na vlastitim pjesmama. Ubrzo nakon toga nastaju pjesme koje Wagner u svom beogradskom studiju dovršava zajedno s Lunom Škopeljom, gdje svojim analognim srcima i digitalnim prstima stvaraju neke nove zvučne kulise.

Kroz vješto ispisane dijaloge i dočaravajući atmosferu u kući i na farmi, Rijneveld slika hladnu porodičnu atmosferu, depresiju i otuđenost protagonista_kinja (Marieke Lucas Rijneveld, Nelagoda večeri, prevela Maja Weikert, Sarajevo: Buybook, 2020)

U pol’ 9 kod Sabe je hrvatski indie bend osnovan 2009. godine u Zagrebu. Osim što su jedan od rijetkih indie bendova u Hrvatskoj, U pol’ 9 kod Sabe je bend koji je izrazito popularan i važan za LGBT pokret u Hrvatskoj. Pjesme benda uglavnom tematiziraju različita životna i egzistencijalna pitanja, a posebno se ističu kao bend koji najeksplicitnije tematizira LGBT problematiku na hrvatskoj muzičkoj sceni. Ove teme posljedica su činjenice da su sve članice benda pripadnice LGBT zajednice i aktivistice za prava LGBT osoba. Bend je prošle sedmice predstavio novi singl i spot Neću reći ni riječi, i tim povodom razgovaramo sa Anom Opalić i Martinom Zvonić.

House of Flamingo je hrvatski queer izvedbeni umjetnički sastav, kolektiv i queer kulturna udruga. Sastav je od 2013. godine aktivan na zagrebačkoj nezavisnoj kulturnoj sceni, a cilj kolektiva je proširiti i osnažiti drag i queer izvedbenu kulturu na području Hrvatske i regije. Članice kolektiva Colinda, Entity, Roxanne i Marino su nam govorili o drag kulturi, historijatu, nastupima, tome šta ih smeta, a šta inspiriše, te su nam otkrile neke svoje male tajne.

U filmu Kelti redateljica i koscenaristica Milica Tomović dekonstruisala je mit da su naše rođendane u devedesetima slavili samo zbog nas, te nas je podsjetila da je djetinjstvo uistinu najtraumatičnije doba u životu. Svi mi koji smo rođeni malo prije i za vrijeme rata, posjedujemo fotografije kolorita ovog filma. Na tim fotkama su velika torta sa nekoliko svjećica, bog zna od čega, hrpa odraslih i gomila djece. Svi su nasmijani i sretni, jer svaka nesretna porodica nesretna je na svoj način, ali sve rođendanske fotografije su iste.

Franko Dota iz Zagreb Pridea priča o ovogodišnjem prideu, životu LGBTIQ+ osoba u Hrvatskoj, postpandemijskim problemima koji su zadesili zajednicu, kulturi otpora i queer tradicije, te zakonskim okvirima koji se tiču promicanja prava LGBTIQ+ osoba

Nataša Velikonja je sociološkinja, pjesnikinja, prevoditeljica i lezbejska aktivistkinja. Aktivna je na nekoliko društvenih i kulturnih frontova u Sloveniji: od 1993. aktivistica je gej i lezbijskog pokreta u Sloveniji; bila je članica uredništva časopisa Časopis za kritiko nauku; politička komentatorica za Radio Študent; urednica časopisa Lesbo i osnivačica lezbijske biblioteke i arhiva u Ljubljani…

Nenad Rizvanović (Osijek, 1968) je pisac, kritičar i urednik. Uređivao je više dnevnih novina, časopisa i biblioteka, vodio književne tribine i festivale. Autor je knjiga „Trg Lava Mirskog“, „Dan i još jedan“, „Zemlja pleše“, „Sat pjevanja“, „Valceri iz Translajtanije“ i „Longplej“, koja je nedavno izašla u izdavačkoj kući Buybook