Tekstovi autora: Vanja Šunjić

Smle 02 S

Izložene POPs supstancama

Hemikalije, klasa i rod

Najveći broj žena sa srednjom stručnom spremom u našoj zemlji je zaposlen u tekstilnoj industriji koja proizvodi obuću, odjeću, uniforme, navlake za auto industriju itd. i stalno su izložene POPs supstancama koje se nalaze u tekstilu
Tongua1

A šta ako uspije?

Wokizam naš svagdašnji

Wokizam je kultura koja je stekla popularnost u posljednjih nekoliko godina. Iako se trudi promovisati inkluziju i raznolikost, neki smatraju da se često fokusira na površinske aspekte problema, umjesto da se bavi suštinskim pitanjima. Pripadnici woke kulture su uglavnom mlađe generacije (milenijalci i generacija Z), obrazovani su, aktivistički osviješteni i uglavnom su klasno privilegovani. Globalizacija i digitalne transformacije su uveliko dovele do širenja wokizma iz Amerike u Evropu
Sppec2

Visoke cijene i teško dostupni hormoni

Kao da moj život u ovoj državi uopšte ne vrijedi

Zdravstveni sistem Republike Srpske transrodne osobe vidi kao seksualno neadekvatne (...) Ukoliko bi se lijek Neofollin stavio na tržište Bosne i Hercegovine, to bi korisnicima olakšalo njegovu upotrebu
Duga 07 S

Luka Rajić za lgbti.ba

Za mene je queer način života

Luka Rajić je mladi muzičar iz Beograda koji suvereno osvaja muzičku regionalnu scenu. Poznat je po autentičnom audio i vizuelnom izričaju, kao i po velikom broju saradnji sa Ivicom, bendom Buč Kesidi i mnogim drugim imenima savremene muzičke scene. Budući da je 16. juna prvi nastup ovog popularnog muzičara u Sarajevu i BiH na ovogodišnjem festivalu Kvirhana, sa Lukom smo razgovarali o muzici koju pravi, društvenim mrežama, iskrenosti, autentičnosti, queernessu i očekivanjima od bh. publike.
Dzipsi 04 S

Džipsii za lgbti.ba

Ne želim da se nadam toleranciji, ja nju zahtevam

Jovan Živanović aka Džipsii u žižu javnosti je došao na takmičenju za „Pesmi za Evroviziju“ sa pjesmom „Greh“. Svojim zvukom i autentičnom pojavom uspio je da za svoje fanove pridobije pripadnike_ce alternativne, komercijalne, dens, pa čak i folk scene. Novine „Danas“ su njegov debitantski album „Zapisi iz podzemlja“ ocijenile kao treći najbolji domaći album 2022. godine
Duga 06 S

Ovaj tekst pišem u Banjaluci

Između slobode i straha, ja biram slobodu

Prošlo je mjesec dana od napada na članice i članove Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa u Banjaluci. Sa jednomjesečnim odmakom lakše je sumirati osjećanja, racionalizovati strah, ne zadrhtati svaki put kad se pored vas u mraku pojave muškarci u crnom ili grupa navijača. No i dalje ostaje gorak okus u ustima i pitanje da li sve ovo ima smisla u društvu u kojem živimo. Da li ćemo do kraja života morati voditi računa gdje hodamo i da li ćemo biti sankcionisani samo zato što ne mislimo kao većina i ne dijelimo vrijednosti koje imaju tačne projekcije šta je identitet, kako treba da izgleda tradicionalna porodica, društvo i država, isključujući sve ostalo
Flagg 01 S

Poštovanje tjelesnog i ličnog integriteta

Transrodnost kroz prizmu desnih i konzervativnih politika

Međunarodni dan vidljivosti transrodnih osoba se obilježava svakog 31. marta. Transrodnim osobama u Bosni i Hercegovini je onemogućeno da žive svoje identitete i autentičnost. Zbog nepostojanja zakonske regulative pravna promjena spola u dokumentima je dostupna samo prilikom potpune medicinske prilagodne spola, koja nije moguća u našoj državi, pa se endokrinološka terapija i hirurški zahvati mogu obavljati samo u inostranstvu. Iako sistemi zdravstvene zaštite u velikom broju zemalja pokrivaju taj iznimno visok trošak, u BiH to snosi sama transrodna osoba
Lptta 03 S

Empatija

Jesmo li solidarni?

Solidarnost (lat. solidus– čvrst) je dobrovoljna socijalna kohezija, spremnost da se pomogne i podržava. Solidarni smo s nekime, ako ga razumijemo, podržavamo, prihvatamo onakvog kakav jeste i dijelimo njegove uspjehe i neuspjehe. Pojam solidarnost se proširio na francuski, a nakon toga i na druge jezike, te se od 19. stoljeća počeo koristiti kao konkretan izraz koncepta „bratstva“ u paroli Francuske revolucije „Sloboda, jednakost, bratstvo.“, a zatim postao parola radničkog pokreta i socijaldemokratije
Screen 01 S

Spektar nasilja varira od vrijeđanja, šovinizma, mačizma do poziva na ubistvo

Govor mržnje i strah za svakodnevni život

Govor mržnje u našu kulturu i jezik se ukorijenio kao normalno sredstvo komuniciranja u javnom prostoru, posebno na društvenim mrežama, na kojima se gotovo nikada se sankcioniše. Osim lošeg zakonskog konstrukta, veliki problem jeste anonimnost napadača_ica, a i kada to rade pod svojim imenom i prezimenom, sankcije ne dolaze. Problem se usložnjava kada je govor mržnje prisutan nad marginalizovanim skupinama, među kojima je i LGBTIQ+ zajednica.
Jelka 04 S

Tata će ujutro otići i mama će ponovo biti sretna

Jelka

Konačno smo oko jelke. Na TV-u se čuju neki glasovi. Program se zove Narodna skupština. Mrzim ove ljude. Dok oni govore, ja moram da ćutim. Ovaj put je drukčije, jer kitimo jelku
Duga 08 S

10. Montenegro Prajd

Naša vizija je društvo u kojem sve osobe uživaju jednaka prava

Povodom #TransAwarenessWeek-a razgovarali smo sa Nikolom Ilićem, koordinatorom omladinskog programa Spektre iz Podgorice. U aktivizam je ušao 2017. godine. Bavi se programima koji su okrenuti ka mladim trans ljudima iz zajednice i pruža vršnjačku podršku, sa željom da osnaži trans osobe kroz razmjenu iskustava, međusobnu podršku, građenje samopouzdanja. Takođe je okrenut medijskoj vidljivosti trans osoba i zalaže se za što veći doprinos trans osoba u društvu, usmjeren je ka iskorjenjivanju diskriminacije trans osoba u obrazovnom sistemu, ali i uopšte. Nikola je posvećen podizanju svijesti o trans osobama i sprovođenju edukativnih aktivnosti, te samim tim širi mrežu savezništva.
Inss 02 S

Boreći se za sve obespravljene

Zašto žene ne trube muškarcima koji voze?

Prema uzoru na kampanju plakata Zašto žene ne dobacuju muškarcima na ulici? Žarane Papić i Ivana Vejvode (uz dizajn Dragana Stojanovskog) 1976. godine u Beogradu, literarni, antifašistički queer kolektiv Književna Zadruga je odlučilo danas propitati rodne i spolne uloge i stereotipe u društvu kroz novi kvir&femi projekt Zašto?
Duga 01 S

Na savremenoj književnoj sceni

Kvir ljubav i smeli glasovi

Marija Marković tereti se za krađu idejnih slika iz života svojih predaka i alhemiju nad istim, koja se prema članu 98 Zakona o nedozvoljenim radnjama u slobodno vrijeme, definiše kao Vještičarenje. Vlasnici pomenutih priča su mahom preminuli. U skladu sa tim, optuženoj će za zločin Krađe suditi Udruženje Mrtvih. Što se samog Vještičarenja tiče, presudu donosi Čitalac.
Fantom 01 S

Muzički Fantom

Ljubav šire oni koji veruju u dobro, dakle heroji

Fantom je etablirano ime na regionalnoj muzičkoj sceni, projekt iza kojeg kao autor i producent stoji Petar Wagner. Godinama usavršavajući svoja umijeća stvarajući muziku, tekstove i aranžmane za druge, Wagner početkom 2019. odlučuje poraditi na vlastitim pjesmama. Ubrzo nakon toga nastaju pjesme koje Wagner u svom beogradskom studiju dovršava zajedno s Lunom Škopeljom, gdje svojim analognim srcima i digitalnim prstima stvaraju neke nove zvučne kulise.
Nelagoda 01 S

O romanu "Nelagoda večeri"

Kazna Božija, ili gorka slučajnost?

Kroz vješto ispisane dijaloge i dočaravajući atmosferu u kući i na farmi, Rijneveld slika hladnu porodičnu atmosferu, depresiju i otuđenost protagonista_kinja (Marieke Lucas Rijneveld, Nelagoda večeri, prevela Maja Weikert, Sarajevo: Buybook, 2020)