Povratak kući za praznike za mnoge LGBTI osobe predstavlja izazov. Neugodne šutnje, pitanja, generički odgovori. Praznici sami po sebi znaju biti teški, a dodatno ih otežavaju srećne heteronormativne porodice sa TV ekrana
Šta se dogodi kada zamolite ljude da homofobne uvrede i prijetnje iz online sfere izgovore i upute uživo? Učesnici_e programa TPO fondacije imali su upravo za test da pripadniku_ci neke od marginalnih grupa uživo upute neku od prijetnji, preuzetu sa društvenih mreža. Za mnoge je ovo bio izuzetno stresan i preplavljujući zadatak
Prirodno je da čovjek teži zadovoljenju svojih potreba i osjećaja sigurnosti. Vjerovatno je na neki način i u nekom obliku prirodno i da ljudi kompenziraju osjećaj sigurnosti kroz pripadanje – naciji, društvu, vjerskoj zajednici, partiji… Jedino gdje još mogu migrirati, jeste u sebe.
Bh. povorka ponosa od nastanka raste i razvija se njegujući solidarnost sa aktivistima_kinjama Organizacionih odbora u regionu. U vremenu prepreka i izazova o unaprijeđenju i zaštiti LGBTI prava Halilčević je razgovarao sa kolegama_icama iz Zagreba, Beograda i Podgorice
Mogu li se demokratske vrijednosti propagirati i zagovarati selektivno, te šta ili ko ima potencijal da okupi razjedinjene maginalne pokrete i građanske organizacije, govore Gordana Katana, Demir Mahmutćehajić, Denis Dervišević i Melani Isović
Šutnja ne mora biti neugodna, ali kada je ona selektivno nametnuta, onda njeno prekidanje postaje građanska obaveza i odgovornost. Ovogodišnji IDAHOBIT, odnosno Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije, interfobije i transfobije, obilježen je širom svijeta 17. maja i to pod motom – Prekinimo šutnju!
Bend Buč Kesidi upotpunio je ovogodišnji zabavni program Merlinka festivala. Dugački red ispred objekta svjedočio je velikoj zainteresiranosti za njihov nastup. Po prvi put u Sarajevu i po prvi put na događaju ovakvog predznaka, svirali su za sve koji su došli da se zabave i đuskaju uz energičnu atmosferu i repertoar koji se pobrinuo da bude tako
Povodom 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, kao i kampanje 16 dana aktivizma, sa članovima/icama LGBTI zajednice i aktivistkinjama, razgovaralo se o potencijalnim doprinosima koje ova zajednica može dati
Teško je ostati ravnodušan na iskrenost mame Majde. Vrlo jednostavnim jezikom ona govori o autovanju svog djeteta, transrodnosti, učenju o sebi, porodičnim odnosima, izazovima koji oplemenjuju i zbližavaju.
Da autovanje ne mora biti bauk, te da je u postojanom odnosu povjerenja moguće pričati i o tome, pokazala nam je ova Mama. Iskustvo svojih razgovora o seksualnosti, odnosima i ljubavi podijelile su kćerka Sandra i njena majka
Da je roditeljstvo odgovoran posao, ova majka je znala. No, da prevazilaženje zajedničkih izazova može toliko osnažiti odnos, saznala je nakon autovanja njene kćerke. Iskrena i topla ispovijest majke i kćerke u tekstu
Neformalna druženja LGBTI osoba i njihovih roditelja pokazala su se kao uspješna formula za pokretanje dijaloga i jačanje međusobnih odnosa. O tome kako proces suočavanja i zbližavanja može biti i zabavan, čitajte više u tekstu
Održavanje povorke ponosa bilo je svojevrsni test za LGBTI zajednicu. Šaljući poruke međusobne solidarnosti, pružajući podršku i brinući se jedni za druge, s pravom bi moglo reći kako je ovogodišnja povorka ponosa uspješno položena
Solidarisanje i empatija utječu na individualni, kao i kolektivni razvoj društva. Biti u stanju zaista razumjeti i slušati druge, te podržavati obespravljene, podrazumijeva izuzetno visok stepen društvene, odnosno građanske odgovornosti, ali i civilizacijskog rasta. Koliko smo zapravo rasli i rasle uz Bh. povorku ponosa, čitajte u tekstu Mirze Halilčevića