Tekstovi autora: Mirza Halilčević

Ajjga 13 s

Strah od nepoznatog

Političari/ke vrlo često uopće ne poznaju nijednu LGBTI osobu

Odgovori koje političari/ke daju u odnosu na položaj LGBTI osoba u BiH nerijetko su nejasni, nedorečeni i kratki. Takvi odgovori su, između ostalog, davani i tokom predizbornog perioda. Ovaj put smo, pored upita da svoje prethodne izjave elaboriraju, neke od političara/ki upitali/e i koliko LGBTI osoba uopće poznaju.
Atrann 02 S

Transrodni identiteti u postavljenim društvenim okolnostima

Patrijarhalna sredina i redefinisanje maskuliniteta

Kako u atmosferi mačističkog maskuliniteta osvještavati i konstruisati svoj transrodni identitet, šta u tako postavljenim društvenim okolnostima znači biti trans osoba ili trans muškarac, te na koji način patrijarhalna sredina utječe na proces konstruisanja maskuliniteta kod trans pojedinaca, jedno je od važnijih pitanja savremenog društva.
Azzil 01 S

LGBTIQ osobe i aktivisti/kinje

Nekada se čini da je azil jedino rješenje

Bosnu i Hercegovinu je do sada uslijed nepogodnih ekonomskih i političkih prilika napustio veliki broj ljudi. Opći kvalitet života bh. građana/ki prilično je nizak. Uz sve to, neke osobe se suočavaju i sa specifičnim oblicima diskriminacije poput homofobije i transfobije, koji se nerijetko manifestuju kao govor mržnje, nasilje ili prijetnje. Ovim su osobama često upravo azil i odlazak iz države jedino rješenje za dostojanstven život. O mogućnostima traženja azila na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta se govorilo i u petak, 14. decembra, na radionici koju je organizirao Sarajevski otvoreni centar u saradnji sa SHL fondacijom.
Ajge 01 S

Priče o nešto drugačijoj muškosti

Kakvi smo mi to muškarci

Mirza Halilčević sa portala lgbti.ba razgovarao je sa muškarcima iz LGBTIQ zajednice o tome kako i na koji način definišu muškost i svoju rodnu ulogu u odnosu na seksualnost i očekivanja društva. Odgovori koje je dobio svjedoče o emotivnim transformacijama i samootkrivanju.
Erwii 01 S

Prava pre bračnog statusa

Ništa posle braka

"Bitno mi je napomenuti da situacija zaista nije crno-bijela, i da u svakom sektoru našeg sistema postoje ljudi koji su otvoreni, susretljivi, pristupačni i spremni pomoći. Mi smo, iako smo svim institucijama pristupale prilično rezervisano, što je posljedica nedostatka povjerenja u iste, zaista nailazile na dobra isksutva, koja su opet, važno je napomenuti, rezultat volje i rada pojedinaca i pojedinki, ne nužno funkcionalnog sistema. Meni je to zaista bitno i ohrabrujuće. To je, čini mi se, solidarnost koja nam je potrebna i ona sa kojom se može raditi. Nije tu nužno riječ o isključivo deklarativnoj solidarnosti, nego onoj građanskoj, moralnoj obavezi koja se ne dovodi u pitanje. To je najdivniji primjer čovječnosti grada Sarajeva."
Aadone32

Na meti homofobije i rasizma

Dvostruka diskriminacija: Romi i Romkinje u LGBTI zajednici

Pitanja socijalne integracije jednako su važna za obje kategorije, kako za LGBTI populaciju, tako i populaciju Roma/kinja. Historijski tokovi rasizma i homofobije prilično su slični. U oba slučaja se osobe iz ovih kategorija pokušavaju izmjestiti na periferiju ili vratiti u privatnu sferu, odakle ne mogu utjecati na kreiranje socijalnih politika. Romska naselja se u slučajevima projektiranih insfrastrukturnih rješenja uglavnom smještaju što dalje od urbanog jezgra. LGBTI osobe se također uvijek poziva da se u odnosu na svoju seksualnost vrate u svoja četiri zida.
Closet 01 S

Razumijevanje homofobije, seksualnosti i diskriminacije

Čudovište iz ormara

Film Closet Monster bi se bez sumnje mogao interpretirati danima, od čega bi i Oscarovo prvo seksualno tjelesno iskustvo moglo predstavljati simboličan motiv za analizu. Sigurno da bi bilo zanimljivo pokušati obraditi utjecaj psihoaktivnih supstanci uslijed prvog seksualnog zadovoljstva. Ili submisivnost koju Oscar utjelovljuje i apstraktnost metalnih šarafa koje povraća nakon seksa… Ipak, svim imalo zainteresiranim preporučujemo gledanje filma, a u nastavku teksta donosimo i kratak razgovor sa Kenanom Musićem, direktorom i selektorom Omladinskog filmskog festivala Sarajevo.
Xsise 01 S

Proterivanje iz društvene stvarnosti

Problem izolacije i četiri zida

Da li će jednog dana doći vrijeme kada se prostori neće označavati LGBTI predznakom, teško je prognozirati. Ako je to u konačnici uopće i moguće, obzirom da su i LGBTI osobe ponijele toliki socijalni simbolički kapital različitih vremena i politika. Možda jedino poslije nekog vremena LGBTI mjesta budu važila za mjesta na kojima se svi ljudi dobro zabavljaju, plešu, i glasno smiju. Ali nestajanje u društvenoj kori jednako bi značilo fabriciranje LGBTI historije i kulture. Jedino što je u ovakvim situacijama moguće i realno jeste pokušati razumjeti socijalnu politiku u kojoj takvi prostori nastaju, kao i šta znače osobama koje ih koriste – a znače mnogo. Znače sigurnost, slobodu i mogućnost izražavanja. Takvo percipiranje omogućit će bolje razumijevanje položaja jedne zajednice, te samim tim i razbijati i predrasude. Jer kao što i sam naslov kaže, bitno je na čemu je fokus – nije se LGBTI zajednica samogetoizirala i odmetnula od društva, pa odlučila kreirati svoj pokret i kulturu, nego su njihova kultura i pokret odgovor na represivnu politiku, odbacivanje i isključenost.
Aahg 01 S

Znak otpora, zrelosti, autonomije i odgovornog ponašanja

Svako autovanje predstavlja politički čin

Autovanje jednako podrazumijeva i solidarnost s tuđim doživljajima seksualnosti, jer jedino kada osvijestimo sebe, prepoznamo svoje granice, kapacitete i resurse, možemo se staviti i na raspolaganje drugima koji pomoć traže. Zato autovanju pripada posebno mjesto u LGBTI kulturi, jer ono je znak otpora, zrelosti, autonomije i odgovornog ponašanja, te je upravo u odnosu na to svako autovanje politički čin.
Famil 01 S

Kolektivna letargija i manjak političke volje

Nema porodice za drugačije

Postoje zabilježeni primjeri bh. građana/ki koji/e su preko svog partnerskog statusa, odnosno po osnovu spajanja porodice, ostvarili/e prava na boravak u drugim zemljama. Ovdje govorimo o slučajevima partnerstava sklopljenih između LGBTI osoba. Primjera radi, pravo na boravak za bh. građane/ke moguće je ostvariti i u Hrvatskoj prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola. Ostvarivanje prava boravka, privremenog ili stalnog, tretira se kao i u slučajevima heteroseksualnih partnerstava, obzirom da se u oba slučaja pravo realizira po istom osnovu, odnosno po osnovu spajanja porodice. Zapravo je moguće ostvariti i ostale socijalne i pravne privilegije koje se odnose na pravno legitimne partnerske zajednice. A to, naravno, nije slučaj samo sa Hrvatskom, nego i sa svakom državom koja ima riješeno pitanje istospolnih zajednica. Pitanje boravka ovdje se čini primarnim upravo zbog istaknutog statusa stranca/kinje, a osnov spajanja porodice samo je jedan od načina za stjecanje prava na boravak, gdje ni sam status stranca/kinja nije sporan obzirom da se ovdje ne radi o isključivom ostvarivanju prava na boravak, nego o pravu na sklapanje priznate životne zajednice preko koje bi se definisalo pravo na boravak.
Terapp 01 S

Strpljenje i snaga volje

Psihoterapija – mjesto sigurnog prostora

“U tri godine moje terapije naučio sam, prije svega, da volim i prihvatam sebe i da prepoznam u sebi internalizovanu homofobiju. Nisam volio sebe, svoje tijelo, stidio sam se i osjećao veliku krivicu. Nakon toga sam spoznao da je moje neprihvatanje sebe dolazilo od odbacivanja mog seksualnog identiteta kako u društvu, tako i u porodici. Za mene je tri godine psihoterapije predivno vrijeme i prostor susreta sa samim sobom što je meni veoma hrabar čin”, navodi O., korisnik geštalt psihoterapije.
Comm 01 S

Neinsistiranje na politikama identiteta

O ponosu, zanosu i po nosu

Meni, recimo, uz ponos prirodno ide hrabrost i istrajnost, i čini mi se da je tu negdje i ključ. Da se uspije biti autentičan/na, dosljedan/na sebi prije svega, a opet odgovoran/na prema drugima i da se teži tome svaki dan, i da se to integriše. Rekla bih da je to jako važno u kontekstu onoga sa čim se, recimo, LGBTI zajednica suočava, upravo zbog velikih očekivanja koja postoje, ali i zbog nalaženja najsrećnijih primjera adaptacije, smatra aktivistkinja Emina Zahirović.
Traans 02 S

Pitanje neznanja ili političkog neslaganja?

Razumijevanjem protiv transfobije

Od malih nogu, do kada sežu moja sjećanja, ja sam se osjećala kao djevojčica. Bila sam povučena i nisu me privlačile igre mojih muških drugara, a djevojčice su me izbjegavale. Od kada znam, oblačila sam žensku odjeću. Za mene je period osnovne škole bio težak period i meni najmrži dio života. Gledala sam djevojčice kako se razvijaju u lijepe djevojke, a i sama sam čeznula da budem jedna od njih, ispričala je Elena.
Mascul 02 S

Naše društvo puno je bogova i svemogućih očeva

Trebamo li novi rodni diskurs?

Muškost ili maskulinitet, predstavlja tampon zonu između prihvaćenosti i potencijalne izopćenosti. Patrijarhat podrazumijeva čitav skup emotivnih očekivanja, a njegovu omču drže svi po malo i zatežu je u trenucima kad god se neko sagne pod neodgovarajućim uglom. Jedino međusobno razumijevanje može značiti i međusobno rezanje omče. Patrijarhat je sistem kontrole, kao i svi gore opisani, koji se u slučaju muškaraca održava preko srama i straha od srama.
Ajag 01 S

Stid prati razvoj ljudskog roda

Kruženje srama u LGBTI+ zajednici

Mušarci s kojima sam dijelio sobu u hotelu komentarisali su druge muškarce na dejting sajtu, da bi mi se potom obratili pitajući me da li mi smeta što pričaju gej stvari. Odgovorio sam da mi nema šta smetati, da sam i ja biseksualan i da je to okej, na što je odgovor jednog od njih bio, citiram: “Nikada ne bih mogao pomisliti da je neko tako debeo dio LGBT+ zajednice, mislim, mi vodimo računa o tome da smo tip-top, ali izgleda nas ima i drugačijih.” Osjećaj srama koji sam tada osjetio je bio veći nego ikada. Jaka želja da budem dio nečega, da budem prihvaćen je po prvi put postojala, međutim, biti prozvan drugačijim u zajednici za koju misliš da je jedina u kojoj ćeš se istinski osjećati prihvaćeno je jako bolno.