Tekstovi autora: Mirza Halilčević

Pridde 04 S

Mame podržavaju Bh. povorku ponosa

Dolazimo graditi bolji prostor za našu djecu

Podrška roditelja je izuzetno važna u procesu kreiranja prijateljske atmosfere za sve LGBTI osobe. Mame su one koje se ne ustručavaju govoriti o podršci koju ukazuju, i zato u ovom tekstu čitajte o razlozima zbog kojih će mame, kao roditeljke, i LGBT osoba i svih drugih osoba, ko god one bile, učestvovati u ovogodišnjoj prvoj povorci ponosa u Sarajevu.
Aabra 06 S

Reakcije i dalje pristižu

Najava povorke ponosa pokrenula važna politička pitanja

Održavanje povorke ponosa predstavlja test u pravom smislu te riječi. Ne samo da će se preko ovog događaja ispitati vjerodostojnost bh. politike i njenih demokratskih narativa, već i spremnost građana/ki da žive demokratiju i sve njene principe.
Pridde 04 S

Podrška, negodovanja, prijetnje, napadi

Reakcije na prvu povorku ponosa u BiH

Govor mržnje u online prostoru treba biti ozbiljno shvaćen i adekvatno tretiran. U prethodnih nekoliko dana, LGBTI osobe su uslijed najave povorke ponosa trpile dodatnu torturu, nastalu upravo zbog nesankcionisanog govora mržnje.
Bow 03 S

Kvir teologija

Božja revolucionarna kvirnost

Alen Kristić je teolog, publicist, prevoditelj i mirovni aktivist. Jedan je od pokretača regionalnog izdanja Međunarodnog teološkog časopisa "Concilium". Pored toga što je uredio niz publikacija posvećenih svjetskom etosu, čiji je regionalni promotor već više od jednog desetljeća, objavio je: „Religija i moć“ (Rabic, Sarajevo, 2009), „Graditeljice mira – društveno-politički angažman dobitnica Nobelove nagrade za mir“ (TPO Fondacija, Sarajevo, 2012), „Tiranija religijskog – Ogledi o religijskom bezboštvu“ (Rabic, Sarajevo 2014), „Prognani u zaborav – Fragmenti o pozitivnom potencijalu religioznog“ (Synopsis, Zagreb & Sarajevo, 2015), "Gravitacije" (Shura Publikacije, Rijeka, 2017). U pripremi su njegova zbirka poezije "Agonije. Poetika tjelesno-političkog" i zbirka eseja "Religiološki ogledi. Rat - pamćenje - blasfemija".
Asob 01 S

Kućni derneci

"Homo klub": Kad je raja počela da se sastaje offline

LGBTI zajednica danas raspolaže brojnim resursima i mogućnostima. Postoje brojni besplatni servisi koji nude različite usluge savjetovanja LGBTI osoba, poput psihološkog ili pravnog. Izdavačka djelatnost koja tretira LGBTI pitanja i teme također je značajno napredovala, te iznjedrila mnoge naslove najrazličitijih formata, obima i podtema. Internet je omogućio dostupnost ovih naslova, te uz to ponudio i prostor za nesmetan i konstruktivan dijalog. No, proces građenja snažne, solidarne i uvezane LGBTI zajednice još uvijek traje...
Dugaa1

Otpor homogenizaciji društva

Kako su se kalili queer filmski elementi

"Mainstream filmovi i serije koje sam predstavila na radionici su namijenjeni široj publici, raznih su žanrova i s prvenstvenim akcentom na zabavi. To ne znači nužno da su loši po pitanju LGBTI reprezentacije, nego da im LGBTI tematika nije u prvom planu. Upravo zato su tu sva LGBTI pitanja, kao i likovi koji pripadaju jednoj od spomenutih seksualnih orijentacija, najčešće sporedni. Čak i kad su ti likovi glavni, njihova seksualna orijentacija nije karakteristika oko kojeg se odvija naracija, niti je ona pokretač radnje."
Saba 01 S

Pozajmljeni intervju: U pol’ 9 kod Sabe

Važno nam je da o ljudima sa margine govore i pjevaju marginalci/ke

U pol’ 9 kod Sabe vlada poprilično feminističko ozračje. Općenito, u tom bendu uvijek su svirali ljudi koji su svjesni da feminizam uopće ne može biti upitan. Feminizam se jednostavno podrazumijeva kod Sabe!
Ajjga 13 s

Strah od nepoznatog

Političari/ke vrlo često uopće ne poznaju nijednu LGBTI osobu

Odgovori koje političari/ke daju u odnosu na položaj LGBTI osoba u BiH nerijetko su nejasni, nedorečeni i kratki. Takvi odgovori su, između ostalog, davani i tokom predizbornog perioda. Ovaj put smo, pored upita da svoje prethodne izjave elaboriraju, neke od političara/ki upitali/e i koliko LGBTI osoba uopće poznaju.
Atrann 02 S

Transrodni identiteti u postavljenim društvenim okolnostima

Patrijarhalna sredina i redefinisanje maskuliniteta

Kako u atmosferi mačističkog maskuliniteta osvještavati i konstruisati svoj transrodni identitet, šta u tako postavljenim društvenim okolnostima znači biti trans osoba ili trans muškarac, te na koji način patrijarhalna sredina utječe na proces konstruisanja maskuliniteta kod trans pojedinaca, jedno je od važnijih pitanja savremenog društva.
Azzil 01 S

LGBTIQ osobe i aktivisti/kinje

Nekada se čini da je azil jedino rješenje

Bosnu i Hercegovinu je do sada uslijed nepogodnih ekonomskih i političkih prilika napustio veliki broj ljudi. Opći kvalitet života bh. građana/ki prilično je nizak. Uz sve to, neke osobe se suočavaju i sa specifičnim oblicima diskriminacije poput homofobije i transfobije, koji se nerijetko manifestuju kao govor mržnje, nasilje ili prijetnje. Ovim su osobama često upravo azil i odlazak iz države jedino rješenje za dostojanstven život. O mogućnostima traženja azila na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta se govorilo i u petak, 14. decembra, na radionici koju je organizirao Sarajevski otvoreni centar u saradnji sa SHL fondacijom.
Ajge 01 S

Priče o nešto drugačijoj muškosti

Kakvi smo mi to muškarci

Mirza Halilčević sa portala lgbti.ba razgovarao je sa muškarcima iz LGBTIQ zajednice o tome kako i na koji način definišu muškost i svoju rodnu ulogu u odnosu na seksualnost i očekivanja društva. Odgovori koje je dobio svjedoče o emotivnim transformacijama i samootkrivanju.
Erwii 01 S

Prava pre bračnog statusa

Ništa posle braka

"Bitno mi je napomenuti da situacija zaista nije crno-bijela, i da u svakom sektoru našeg sistema postoje ljudi koji su otvoreni, susretljivi, pristupačni i spremni pomoći. Mi smo, iako smo svim institucijama pristupale prilično rezervisano, što je posljedica nedostatka povjerenja u iste, zaista nailazile na dobra isksutva, koja su opet, važno je napomenuti, rezultat volje i rada pojedinaca i pojedinki, ne nužno funkcionalnog sistema. Meni je to zaista bitno i ohrabrujuće. To je, čini mi se, solidarnost koja nam je potrebna i ona sa kojom se može raditi. Nije tu nužno riječ o isključivo deklarativnoj solidarnosti, nego onoj građanskoj, moralnoj obavezi koja se ne dovodi u pitanje. To je najdivniji primjer čovječnosti grada Sarajeva."
Aadone32

Na meti homofobije i rasizma

Dvostruka diskriminacija: Romi i Romkinje u LGBTI zajednici

Pitanja socijalne integracije jednako su važna za obje kategorije, kako za LGBTI populaciju, tako i populaciju Roma/kinja. Historijski tokovi rasizma i homofobije prilično su slični. U oba slučaja se osobe iz ovih kategorija pokušavaju izmjestiti na periferiju ili vratiti u privatnu sferu, odakle ne mogu utjecati na kreiranje socijalnih politika. Romska naselja se u slučajevima projektiranih insfrastrukturnih rješenja uglavnom smještaju što dalje od urbanog jezgra. LGBTI osobe se također uvijek poziva da se u odnosu na svoju seksualnost vrate u svoja četiri zida.
Closet 01 S

Razumijevanje homofobije, seksualnosti i diskriminacije

Čudovište iz ormara

Film Closet Monster bi se bez sumnje mogao interpretirati danima, od čega bi i Oscarovo prvo seksualno tjelesno iskustvo moglo predstavljati simboličan motiv za analizu. Sigurno da bi bilo zanimljivo pokušati obraditi utjecaj psihoaktivnih supstanci uslijed prvog seksualnog zadovoljstva. Ili submisivnost koju Oscar utjelovljuje i apstraktnost metalnih šarafa koje povraća nakon seksa… Ipak, svim imalo zainteresiranim preporučujemo gledanje filma, a u nastavku teksta donosimo i kratak razgovor sa Kenanom Musićem, direktorom i selektorom Omladinskog filmskog festivala Sarajevo.
Xsise 01 S

Proterivanje iz društvene stvarnosti

Problem izolacije i četiri zida

Da li će jednog dana doći vrijeme kada se prostori neće označavati LGBTI predznakom, teško je prognozirati. Ako je to u konačnici uopće i moguće, obzirom da su i LGBTI osobe ponijele toliki socijalni simbolički kapital različitih vremena i politika. Možda jedino poslije nekog vremena LGBTI mjesta budu važila za mjesta na kojima se svi ljudi dobro zabavljaju, plešu, i glasno smiju. Ali nestajanje u društvenoj kori jednako bi značilo fabriciranje LGBTI historije i kulture. Jedino što je u ovakvim situacijama moguće i realno jeste pokušati razumjeti socijalnu politiku u kojoj takvi prostori nastaju, kao i šta znače osobama koje ih koriste – a znače mnogo. Znače sigurnost, slobodu i mogućnost izražavanja. Takvo percipiranje omogućit će bolje razumijevanje položaja jedne zajednice, te samim tim i razbijati i predrasude. Jer kao što i sam naslov kaže, bitno je na čemu je fokus – nije se LGBTI zajednica samogetoizirala i odmetnula od društva, pa odlučila kreirati svoj pokret i kulturu, nego su njihova kultura i pokret odgovor na represivnu politiku, odbacivanje i isključenost.