Tekstovi autora: Selma Kešetović

Ruu 03 S

Priča o fluidnosti roda

Rođeni/e smo nagi/e, sve ostalo je drag?

Drag je u svojoj osnovi feministički čin, već po tome što podrazumijeva identitetsku transformaciju u odnosu na ono što je uvriježeno društveno poimanje roda, spola te očekivanih rodnih uloga. Ljudi zaboravljaju da se rodni identitet stvara kroz svakodnevni život i ulaskom u drag u raznim, pa čak i običnim situacijama: od odlaska na posao do spremanja za večernji izlazak ili sastanak. Sve to uključuje složene svjesne i nesvjesne procese kojima se rod razvija i ustoličuje kroz odjeću, frizuru, šminku, gestikulaciju i ekspresije – i to često potpuno drugačije u različitim prilikama. Drugim riječima, svi mi radimo drag svakodnevno, te kreiramo rodni identitet kroz ekspresiju rodnih i drugih uloga.
Femi 03 S

Tumačenjem protiv predrasuda

Feminizam za svako LGBTI slovo

Nikad ne možemo dovoljno govoriti o uzročno-posljedičnoj vezi feminizama i LGBTI pokreta, posebno zato što nam uvijek prijeti diskonekcija između generacija – nove generacije ne poznaju svoju povijest i povijest feminizma što završava u regresiji. Sustav koji ima koristi od strukturalne homofobije, transfobije i bifobije, a korijen ima u mizoginiji, računa na diskonekciju koja bi prouzročila nepostojanje kontinuiteta, potiče je, razbija solidarnost i udaljava od međugeneracijske razmjene iskustva i edukacije. Zašto patrijarhalno društvo u kojem živimo tako uporno odbacuje i opresira svoje LGBTi sugrađane/ke? “Zašto nas toliki mrze?” – pita se Valeri u V for Vendetta kad država šalje vojsku da zatvara i pogubljuje homoseksualce i lezbijke. Odgovor je uvijek u – mizogoniji.
Gajaa 01 S

Opsjednuti kulturom mladosti

Fetišizacija gej prijatelja

Na prvi pogled se doista činilo da taj stereotip afirmira procvjetalu gej, a i queer kulturu, prihvaćali/e su ga i gej muškarci, i heteroseksualne žene. Odrasli/e smo gledajući Will and Grace (Karen i Jack), Sex i grad (Carrie i Stanford), misleći da su upravo takva prijateljstva politički snažno oružje u borbi i protiv patrijarhata i protiv homofobije. Nije bilo jasno dok LGBTI pokret nije ojačao, i feminizam stigao u veći broj domaćinstava, da je upravo taj koncept rezultat patrijarhata i homofobije.
Zbele 04 S

Intervju: Zagrebački muzički kolektiv ZbeLeTron

Šljokičasti trag po cijelom Balkanu

Prvi korak borbe protiv bilo koje vrste diskriminacije je da se otvoreno priča o njoj. Nažalost, za našu regiju je tipično da zbog nedovoljne educiranosti i osviještenosti zapravo i nismo svjesnije da se to svakodnevno događa. Svakako je bitno razgovarati o tome što je više moguće i poticati druge na isto. Nedavan primjer kampanje #metoo je pokazatelj kako se samo jednim “outanjem” pokrene lavina ostalih i koliko je važno stvoriti javni dijalog o tome. Na taj način razbijamo određene predrasude o tome i razbijamo mit da se to događa “samo meni” i da sam sama u tome. Naravno da ovdje ključan element edukacija i nadamo se da će pitanje seksualnog odgoja što prije doći u osnovne škole u cijeloj regiji.
Cabare 01 S

Intervju: Cabaret Tiffany

Umjetnost pokazuje svjetove gdje se lakše živi

Potrebne su volja i želja za stvaranjem, razumijevanje trenutnog stanja i situacije u društvu (pozicije LGBTIQ kulture u društvu) te oblikovanje vlastitog kritičkog razmišljanja i djelovanja u oblik kojeg publika više-manje razumije. Mi često uključujemo humor, jer mislimo da je sa njime lakše preživjeti.
Binary 02 S

Rodno nebinarne osobe u BiH

Život uprkos preprekama koje postavljaju jezik, kultura i država

“Prvi put kada sam rekao nekome da moj rodni identitet nije muški, reakcija je bila smijanje sa pitanjem ‘pa šta si onda, jesi ti to žena?’ A ja, onako naivno, pokušavam objasniti da nisam ni žena, već da sam jednostavno fluidna osoba. Umjesto podrške dobijem ismijavanje i rečenicu ‘Pa imaš kurac između nogu, brate, sjedi i šuti.'”
Pridde 06 S

Tijelo više ne može, tijelo više ne radi

Kako se boriti sa sagorijevanjem među LGBTI aktivistima/injama

Uvijek je teže liječiti posljedicu, nego djelovati preventivno. Međutim, LGBTI aktivistima/cama je to gotovo uvijek teško. “Briga o sebi je prva. Potom sve drugo. Jedna divna žena, dugogodišnja aktivistica, jednom davno mi je rekla – aktivistički rok je dvije godine (intenzitetom kojim većina nas djeluje). Tijelo više ne može, tijelo više ne radi”.