Tekstovi autora: Bertrand Russell

Hoo 10 S

Proširite svoja interesovanja koliko god možete

Je li sreća još moguća?

Sećam se susreta s jednim čuvenim američkim piscem koga sam na osnovu njegovih knjiga ocenio kao podložnog melanholiji. Ali se desilo da su upravo u tom trenutku dolazili preko radija izveštaji glavnih rezultata bezbola; on je zaboravio ne samo mene, nego i književnost i svu tugu našeg života pod mesecom i derao se od ushićenja kad su njegovi klubovi pobedili. Od toga slučaja bio sam oran da čitam njegove knjige bez osećanja utučenosti nad nesrećom njegovih junaka
Dosada

Među radnicima radi se u društvu

Bertrand Russell: Dosada i uzbuđenje

Među radnicima radi se u društvu, dok se večernji časovi mogu posvetiti zabavama kakve se ne mogu zamisliti u starinskim selima. Osmotrimo samo promene u životu nižeg srednjeg staleža. U staro vreme, posle večere, kad bi žena i kćerke raspremile sto, svi su sedali oko stola i doživljavali ono što se nazivalo „srećnim porodičnim životom”. A to je značilo da je glava porodice — otac otišao da spava, njegova žena plela nešto, a kćerke želele da pomru ili da odlete negde u Saharu
Book 03 S

Smrt pesnika je komična

Bertrand Russell: Bajronovska nesreća

U Šekspirovo vreme to osećanje, ako ne doslovno, ali u izvesnoj meri izražavalo je gotovo sveopšte shvatanje koje je savršeno iskreno prihvatio i sam Šekspir. Dosledno tome, smrt pesnika Cine je komična, dok su smrti Cezara, Bruta i Kasija tragične. Vasionski značaj pojedinačne smrti mi više ne možemo da shvatimo zato što smo postali demokrati, ne samo po spoljašnjem izgledu, nego iz najdubljeg uverenja. Velika tragedija u sadašnje vreme, dakle, ima da se pozabavi s celinom a ne s pojedincem. Da primerom osvetlim na šta mislim, navešću Massemensch od Ernsta Tolera
Kross 01 S

O besmrtnosti, religiji i „dobrom životu“

Bertrand Russell: Strah je osnova svega

Bertrand Rasel (18. maj 1872 – 2. februar 1970) jedan je od najznačajnijih svetskih mislilaca, njegovi radovi su istovremeno i lucidni i prosvetljujući. Postoji nešto gotovo proročko u načinu na koji spaja bezvremenost s pravovremenošću kontemplativnih ideja koje se tiču modernog života u prethodnom veku – od toga kako dokonost čini sreću mogućom do toga zašto je nauka ključ za demokratiju. Ali nigde nije genijalniji nego u knjizi „U šta verujem“ (What I Belive).
Kavann 02 S

Potpuno ljudski

Bertrand Russell: Kao da živi na nebesima

Kontakt sa tim večnim svetom, čak i ako je samo svet naše imaginacije, donosi snagu i fundamentalni mir, koje ne mogu uništiti borbe i očigledni neuspesi našeg privremenog života.
Fantoma 18 S

Tri strasti

Bertrand Russell: Iznad velikog okeana patnje

Ljubav i znanje su me uzdizali ka nebesima onoliko koliko su mi bili dostupni, ali me je sažaljenje vuklo nazad ka zemlji.
Aarad 01 S

Pohvala besposličarenju

Nitko ne bi trebalo da radi više od četiri sata dnevno

U svijetu u kojem nitko nije primoran da radi više od četiri sata dnevno, svaka osoba koja ima znanstvenu znatiželju moći će je zadovoljiti, a svaki će slikar moći slikati bez gladovanja, bez obzira na kvalitetu svojih slika. Mladi pisci neće morati privlačiti pozornost senzacionalističkim šundom, s ciljem da steknu ekonomsku neovisnost potrebnu za monumentalna djela, za koja, kad im vrijeme konačno dođe, izgube i ukus i sposobnost. Ljudi koji se u svojoj profesiji počnu zanimati za neki aspekt ekonomije ili vlasti, moći će razviti svoje ideje bez akademske otuđenosti koja rad sveučilišnih ekonomista obično lišava realnosti. Zdravstveni radnici imat će vremena da uče o napretku u medicini, učitelji se neće morati grčevito truditi da podučavaju uobičajenim metodama koje su naučili u mladosti, a koje su se u međuvremenu pokazale netočnim. Iznad svega, bit će sreće i užitka u životu, umjesto pohabanih živaca, umora i dispepsije
Stras 01 S

Svođenje računa

Za šta sam živeo

Živeo sam u potrazi za vizijom kako ličnom, tako i onom društvenom. Ličnom, da se postaram za ono što je plemenito, za ono što je lepo, za ono što je pitomo, kako bih omogućio trenucima spoznaje da daju mudrost zemaljskim vremenima. Društvenom: da zamislim društvo koje će tek biti stvoreno, u kom se osobe razvijaju u slobodi, i u kom će mržnja, pohlepa i zloba izumreti jer neće biti ničega da ih hrani
Fantomma 02 S

Objašnjavanje sreće

Zbog čega su ljudi nesrećni?

Očigledno je da su psihološki uzroci nesreće mnogobrojni i različiti. Ali svi imaju nešto zajedničko. Tipičan nesrećan čovek je onaj koji, lišen nekog normalnog zadovoljstva u mladosti, od svih drugih upravo tu vrstu zadovoljstva ceni najviše. To je njegovom životu dalo jednostran pravac zajedno s preteranim naglaskom na postizanju toga zadovoljstva prema ostalim radnjama koje su s tim u vezi
Arelig 01 S

Predavanje održano marta 1927. u Gradskoj kući u Betersiju

Zašto nisam hrišćanin?

Strah je osnova cele te stvari – strah od nepoznatog, strah od poraza, strah od smrti. Strah je poroditelj okrutnosti, i stoga nije čudno što okrutnost i religija idu ruku pod ruku. To je zato što je strah osnova i jednog i drugog. Mi smo počeli pomalo da shvatamo stvari i da pomalo ovladavamo našim svetom uz pomoć nauke, koja je silom išla korak po korak protiv hrišćanske religije, protiv organizovanih crkava i njihovih zastarelih pravila. Nauka nam pomaže da prevaziđemo bedni strah u kojem je ljudski rod živeo generacijama. Nauka nas uči, a ja mislim da to čine i naša vlastita srca, da više ne tražimo neku zamišljenu potporu, da više ne izmišljamo saveznike na nebu, nego da ovde dole uložimo napor da od ovoga sveta napravimo mesto dostojno života, umesto užasnog sveta koji su vekovima stvarale crkve