Osnovna prava
Hidz 01 S

Photo: Pinterest

Bangladeš: Hidžre dobile pravo glasa

Krajem aprila prošle godine, marginalizovanoj transrodnoj zajednici Bangladeša dato je pravo da se s ispravnim identitetom registruju kao glasači/ce. Vlada je u potpunosti priznala kulturni status hidžri kreiranjem posebne kategorije „trećeg roda“ u glasačkom spisku Bangladeša. Pre toga su hidžre u ovoj zemlji mogle da učestvuju u glasanju samo ako su prethodno registrovane kao muškarci ili žene – ali mnoge od njih su odbijale da to učine jer nisu smatrale da ih ijedna od tih opcija adekvatno predstavlja. Sada osobe mogu da se registruju za glasanje onako kako se identifikuju, a to je identitet hidžre. Prema procenama vlade, u Bangladešu ima oko 10.000 hidžri, iako Bandan Hidžra Singa, aktivistička organizacija za prava trans osoba, tvrdi da ih ima oko 100.000.

Reč hidžra je krovni pojam koji se odnosi na osobe koje su rođenje kao dečaci, ali se ne identifikuju ni kao muškarci, ni kao žene. Neke hidžre prolaze kroz kompletan proces prilagođavanja tela rodnom identitetu, dok druge uklanjaju samo muške genitalije.

„Od sada osoba trećeg roda može da glasa ne poričući svoj identitet, a to je hidžra,“ rekao je Abdul Baten, direktor Nacionalne matične službe. „Već smo naručili štampanje novih formulara. Od sada će moći da se identifikuju kao hidžre na nacionalnim glasačkim listićima.“

Postojanje hidžri je zabeleženo još 400. godine pre nove ere, a takođe se pominju i u indijskoj Kama Sutri. Istorijski gledano, hidžre su uživale gotovo sveti status u Bangladešu i zarađivale za život pevanjem i plesom na društvenim proslavama kao što su venčanja. Čak su pozivane da daju blagoslov mladencima i njihovoj novorođenčadi.

Međutim, s vremenom su se stavovi prema ovoj grupi promenili na gore, i ona je postala marginalizovana u okviru bangladeškog društva; isključivane su iz kulturnog, religijskog, poltičkog, i profesionalnog života.

Mnoge hidžre žive u siromaštvu, zbog nedostatka mogućnosti zaposlenja, prema Izveštaju Ujedinjenih nacija o programu razvoja, i zato su primorane da za život zarađuju proseći ili baveći se seks radom.

Neke od hidžri otkrivaju da lekari rutinski odbijaju da im pruže medicinsku negu i pomoć, a takođe im je otežano da iznajme stan od stanodavaca, jer i tu često nailaze na odbijanje.

Organizacija Human Rights Watch objavila je izveštaj 2017 u kom se navodi da hidžre redovno trpe fizičko i verbalno nasilje od strane verskih ekstremista u Bangladešu. U jednom incidentu iz maja 2017, policija ove zemlje, koja je poznata po tome što seksualno i fizički maltretira pripadnike/ce zajednicu, uhapsila je 28 hidžri i sprovela ih ispred bangladeških medija, tvrdeći da su gej i da protiv njih treba dići optužnice. Vlada Bangladeša već neko vreme preduzima različite korake ka unapređenju prava hidžri u ovoj zemlji.

Godine 2013, Bangladeš je krenuo koracima svojih suseda, Indije, Nepala i Pakistana i priznao hidžre kao zvaničan treći rod. Ovim potezom zajednici je omogućeno da se ispravno određuju u svim zvaničnim dokumentima, uključujuči i pasoš. Jula meseca 2018, vlada je postavila Taniša Jasmin Čaiti kao prvu trans osobu na jednoj zvaničnoj poziciji, a to je pozicija Poverenika za zaštitu ljudskih prava.

Međutim, najvažniji korak napred desio se januara 2019, kada je objavljeno da će transrodni kandidati koji se identifikuju kao žene moći da učestvuju u trci za mesto u Narodnoj skupštini Bangladeša. Anonja Banik je predsednica Šada Kalo, organizacije za umrežavanje koja pomaže hidžrama u dobijanju psihološkog savetovanja i zdravstvene zaštite. Ona je izjavila za Telegraph da priznanje hidžri u glasačkim listićima predstavlja još jedan korak napred ka prihvatanju njene zajednice u ovoj zemlji. „Glasala sam na poslednjim izborima, ali kao žena. Ono što smo tražili je da budemo priznati kao hidžre, jer to je naš identitet,“ kaže Banik. „Ovo je sjajna stvar za priznanje čitave naše zajednice u Bangladešu.“ Ona takođe veruje da će priznanje hidžri u glasačkim listićima ohrabriti članove/ce njene zajednice da glasaju.

Međutim, pozvala je vladu da stupi u dalje pregovore sa zajednicom hidžri kako bi bolje razumeli njihove najveće probleme, kao što je nezaposlenost i nedostatak mogućnosti zaposlenja, kao i pristup lekarima i zdravstvenoj zaštiti. „Kada radite s grupom ljudi koji o kojoj niste toliko obavešteni, morate mnogo da istražujete kako biste razumeli šta je njima potrebno i kakav je kontekst u kom žive,“ izjavila je misleći na vladu. „Ti sastanci bi pomogli vladi u pogledu prioriteta, u smislu da bi saznali šta nam je zaista neophodno.“ „A to su naša osnovna prava – pravo na obrazovanje, pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na stanovanje, pravo na hranu i pravo na rad i zaposlenje.“

***

O hidžrama Indije možete pročitati više ovde i pogledati video.

Na sajtu transserbia.org - ovde - možete poslušati tekst iz četiri dela „'Muškarci' koji bi hteli da budu kraljevi”, antropološkinje Gajatri Redi, u kom analizira izborne uspehe hidžra koje se pojavljuju kao „treći talas” u indijskom političkom pejzažu i njihov potencijal da redefinišu ne samo vlastito mesto u društvu, već i dominantne konstrukte građanstva, polnosti i politike u Indiji.

*Tekst prenosimo sa portala transserbia.org

Oceni 5