O knjizi „Dejzi Džouns i Šestorka“
Dejzi Džouns i Šestorka Daisy Jones and The Six

Photo: Sandra Dančetović

Bolja, nepostojeća prošlost

Daisy Jones & The Six, u domaćem prevodu Dejzi Džouns i Šestorka je više od knjige – to je muzika, rokenrol, dokumentarac, drama, serija, mit i stvarnost... Dejzi Džouns je intimna ispovest ljudi koji nikad nisu postojali, doneta u formi takozvanog tell-all dokumentarca, fikcija uobličena nefikcionalno, rok biografija izmišljenog benda – bolja, nepostojeća prošlost.

Dok čitate priču o Dejzi Džouns i Šestorki, osećate se kao da gledate onaj čuveni VH1 serijal Behind the Music. Samo što muziku nikad niste čuli, a grupu koja je piše i izvodi već obožavate. Neverovatan spoj svih čula u tišini – to je Dejzi Džouns.

Autorka knjige je mlada američka spisateljica Tejlor Dženkins Rid, koja fiktivne likove smešta u poznate okolnosti, mesta i situacije. Sve vremenske i prostorne odrednice poznate su nam iz popularne kulture, a ona u njih samo pažljivo pozicionira plodove svoje mašte i stvara od njih mitska bića. Jedno od takvih je i Dejzi Džouns, kao i Šestorka.

Priča je smeštena u drugu polovinu šezdesetih i sedamdesete godine prošlog veka. Najpre se upoznajemo sa Dejzi, prerano odraslom tinejdžerkom koja je zbog toga ostala zauvek ljubavi željno dete. Potiče iz bogate i ugledne porodice – sve je uvek imala, sve joj je dato i ni za šta nije morala da se bori. Osim za ljubav i priznanje. Bila je oduvek lepa. Štaviše, najlepša. Privlačila je pažnju, privlačila je predatore u svakom smislu te reči. Još kao petnaestogodišnjakinja postala je grupi devojka i zavisnica od pilula, droge i alkohola.

Svuda dobrodošla, uvek poželjna, a nikad zapravo viđena, Dejzi počinje polako da pronalazi svoj glas. Kada vidi da se mnogi vraški trude oko nečega što njoj ide s lakoćom – recimo, pisanje pesama – odlučuje da se tome posveti i pronađe svoje mesto na muzičkoj sceni Los Anđelesa. Paralelno, u Pitsburgu u Pensilvaniji nastaje bend Braća Dan, koji će kasnije postati prepoznatljiva Šestorka. Njegovi osnivači su braća Bili i Grejam, a Bili do kraja ostaje frontmen. Sa njegovom željom da u svemu vodi glavnu reč, mnogi će imati problema.

I Dejzi i Šestorka polako idu svojim putem – niko nije „eksplodirao“ posle prvog albuma i postao zvezda, nikom od njih se nije desio uspeh preko noći. Igrom sudbine, slučaja, menadžera i producenata, oni konačno postaju bend iz naslova – Dejzi Džouns i Šestorka. Njoj je bila potrebna grupa, a njima ženski glas, što vokalno što autorski. Hemija između Dejzi i Šestorke je zapravo hemija između nje i Bilija. U stalnom sukobu – izvođačkom, autorskom, međuljudskom – tinjala je vatra koja je svoj puni kreativni potencijal ostvarila tek kada su počeli da razumeju, nadopunjuju, a ne gase jedno drugo.

Čitajući o snimanju njihovog albuma Aurora, počev od pisanja muzike i tekstova, preko rada u studiju i produkcije, pa sve do legendarnog fotografisanja za koricu ploče, kao da svedočimo neponovljivom trenutku u rokenrol istoriji. Svaki korak detaljno je opisan, o njemu govore članovi grupe, rok novinar i kritičar, fotograf, menadžer, producent, Bilijeva žena Kamila... Dok se gubimo u stranicama knjige, kao da možemo da čujemo svaki takt, svaki rif na Aurori, tom čuvenom albumu iz 1978... koji nikad nije snimljen, praćen turnejom koja se nikad nije desila, a koja je zaključena koncertom u Čikagu 12. jula 1979, kojeg nikad nije bilo.

Magija koju nam je Tejlor Dženkins Rid priuštila nije u glamuru rokenrola. Naprotiv, njega skoro pa i nema. Sva ta zvezdana prašina se brzo gubi. Neverovatno je koliko aplauz, ovacije, žurke, autogrami traju kratko. Sva lepota je u stvaranju i pokušaju da se deo sebe i sveta uobliči u stih i akord.

Ona tamna strana pak nije nam ostala skrivena. Pakao zavisnosti je zaista i predstavljen kao grotlo iz više nivoa. Uvek postoji mogućnost za novi pad, dno ispod dna. Bili i Dejzi su i u tom segmentu dva pola istog problema. Dok se Dejzi prepušta i preteruje, Bili se svim snagama opire, uvek rastrzan između uloge autodestruktivnog rok buntovnika i uzornog muža i oca koji voli muziku. Oboje u sebi nose ranjive delove, povrede prema kojima se raspoznaju u gomili, mogućnost da jedno drugo uzdignu i uruše. Sve vreme zajedno plešu taj opasni tango, dok ih drugi članovi benda i porodica prate ili im pak kontriraju.

Iako je ova priča fikcija, mnogi u njoj vide Fleetwood Mac, u Aurori čuju Rumours. Autorka jeste potvrdila da je sve počelo od tog albuma, a onda su usledile hiljade i hiljade stranica rok biografija, sati dokumentaraca, proučavanje istorije i urbanih legendi o muzici sedamdesetih. Zanimljivo je to znati, ali ne i presudno.

Čitaoci odavde mogu da prepoznaju, odnosno učitaju legende i mitove o EKV-u, u klavijaturistkinji Karen lako će videti Margitu. Moguće je da sve rok priče liče jedna na drugu. Ima tu mnogo klišea oličenih u onoj čuvenoj „seks, droga i rokenrol“ krilatici. Međutim, iza svega toga, interesuju nas ljudi i njihova motivacija, bol, sreća, njihovo unutrašnje stanje.

Zaista nije bitno šta je predstavljalo inspiraciju kada pred sobom imamo omiljeni bend koji nikada nismo čuli. Što ne znači da nećemo imati prilike. Daisy Jones & The Six će postati serija, a naši junaci i pesme konačno će dobiti lice, glas i zvuk. Dok se to ne desi, a i da se slučajno ne bismo razočarali, vredi pronaći svoju verziju Dejzi i Šestorke među koricama knjige.

Oceni 5