LGBTIQ osobe o kvir književnosti
Bukks 01 S

Photo: Pinterest

Čitanjem do vidljivosti

Emina Bošnjak kaže da je djetinjstvo i adolescenciju uglavnom provela između škole, terena za košarku i čitanja svega što joj dođe pod ruku na b/h/s jezicima i engleskom, ali da je prije imala pristup kinematografiji koja je imala LGBTI teme koje su formirale njezin queer i lezbijske identitet. “Zapravo sam tek prije par godina počela čitati beletristiku i knjige u kojima se pojavljuju LGBTIQ protagonisti_kinje. Kao tri najdraže bih navela Cijenu soli Patricije Highsmith, The Miseducation of Cameron Post autorice Emily M. Danforth i Midlseks Jeffrey Eugenidesa”, kaže Emina.

Matej Vrebac bi svima preporučio poeziju Konstantina Kavafija koja mu je bila prvi susret sa homoerotskom poezijom. Od proze bi preporučio roman “U visokom društvu” autora Jana Guilloua koji se mogao kupiti na trafikama i tržnim centrima za male pare.

“Knjiga je dokaz o tankoj liniji između tzv. trivijalne književnosti i visoke umjetnosti. Roman priča o ljubavi jednog Norvežanina i britanskog aristokrate u doba kada Veliku Britaniju potresaju homoseksualni skandali vođeni Oscarom Wildom. Atmosfera romana i radnje iz doba djelovanja skupine Bloomsbury (V. Woolf) su naprosto očaravajuće i zadivljujuće, pravo putovanje u drugu stranu povijesti, one skrivane”, priča Matej.

Od domaćih autora/ica, Matej bi preporučio njemu iznimno drag lezbijski roman autorice Lamije Begagić “U zoni”. ”Naprosto su njezine protagonistice tako autentične te sam roman progovara o bitnim stvarima u okviru našeg kulturološkog ključa.”

Tanja Graborac kao knjigu koja je na nju ostavila dubok emotivni dojam na nju izdvaja “Never arrive” od Farah Abdullahi Abdi. “Radi se o autobiografskoj literaturi, o trans ženi, porijeklom iz Somalije, no čija je obitelj zbog rata u Somaliji izbjegla u Keniju. Knjiga opisuje njen put kao tinejdžera prema slobodi, njen bijeg iz Kenije prema Europi preko Ugande, Južnog Sudana, saharskih područja Sjevernog Sudana, i Libije, kako bi konačno stigla u Maltu. S jedne strane knjiga opisuje njeno shvaćanje vlastitog roda, njen trans identitet i unutarnju borbu nje, s druge strane, knjiga opisuje teškoce s kojima se žene suočavaju na migrantskom/izbjegličkom putu, sa nasiljem, silovanjem, seksualnim uznemiravanjem, koje je ona također tada kao tinejdžerka doživjela i i svjedočila. Između ostalog, knjiga svjedoči kriminalu, trgovanju ljudima, nehumanom postupanju sa migrantima/izbjeglicama, te svim oblicima diskriminacije i zlostavljanja. Trenutno žvi u Njemackoj, nakon dolaska u Europu pozvana je da održi govor u UN-u, dobitnica je brojnih priznanja u području ljudskih prava.”

Hafizov “Divan”, kao i djela Mevlane Dželaludila Rumija, djela su koja su Sabinu Redžović oduševila još dok je bila u srednjoškolskoj klupi. Slavljenje vina, tjelesnog i dugovnog užitka. Mnogo je čitala i grčku filozofiju življenja i igre, djela koja slave ljepotu, ljubav i slobodu u životu.

“Slučajno sam naišla na autobiografsku knjigu Izadore Dankan “Moj život u umjetnosti”, i u ta djevojačka doba, zanimljivo mi je bilo čitati o oslobađanju žene od očekivanih društvenih uloga i najzad opisu ljubavi i veza koje je imala i sa muškarcima i ženama. Kasnije sam, nakog slučajnog čitanja Hadrijanovih memoara, otkrila Margerit Jursenar. Zaintrigiralo me je čitanje radne sveske Hardijanovih memoara i mislim da sam je zavoljela kroz djela kao što su Aleksis, Vatre, Snovi i sudbine. Dopalo mi se kako je kroz Aleksis zapravo outala sebe i otkrila jedan od svojih identiteta. Divna, emotivna knjiga. Meni je to, možda, njeno najbolje djelo. Vatre su me osvojile izvjesnim pojmom ljubavi! Prije nekih 8 godina, putovanjem kroz Finsku, sam otkrila književna djela Tove Janson, čuvene kreatorke serijala knjiga o Mumijevima uz koje su mnogi, kao i ja, proveli toliko lijepih trenutaka djetinjstva. Kroz otkrivanje priče o Tove, njenom privatnom životu i veze s crtanim Mumijevima koje sam kao desetogodisnje dijete gledala i uzivala shvatila sam koliko je zapravo queer tematike zastupljeno u samim knjigama koje su me tada asocirale na djetinjstvo i propitivanja tema seksualnosti i heteronormativnosti koje sam nalazila tada. Žena me je fascinirala i sjećam se da sam gledala neke isjećke i dopalo mi se kako je govorila o ljubavi i da se uvijek zaljubi u osobu. Ponekad je ta osoba bila muškarac, a ponekad je to bila žena, ali da je važno to da se zaljubi baš u osobu. Mislim da je Mumijeve oblikovala kroz svoju seksualnost, i da je dobar dio likova iz knjiga dio iz njenog stvarnog života. Druge knjige koje bih preporućila su ”Knjiga o ljetu”, ”Pravi prevarant” i ”Fer plej” koja baš govori o Tovinoj vezi sa Tuliki. Eto, to je neki recap! Necu spominjati ubogog Kavafija koji mi je takođe uljepšao jedan dio života”, završava Sabina.

*Tekst prenosimo s portala lgbt.ba

Oceni 5