Putevima kvir umetnosti (33)
Flower 01 S

Photo: Peter Schmid

Cveće dobra

Današnji gost rubrike „Putevima kvir umetnosti“ je austrijski fotograf Peter Schmid, koji živi i radi u Beču, gde se bavi fotografijom, te izdavaštvom, budući da je osnovao izdavačku kuću Paper Affairs Publishers kaja se fokusira na monografije sa erotičnim i homoerotičnim elementima. Teme koje ga najviše interesuju tiču se muževnosti, seksualnosti i identiteta, pa je takva i serija fotografija koju je pristao da podeli sa nama.

*Postoji nešto duboko prirodno u tvojim fotografijama. Zašto cveće?

Cvetovi su oduvek bili predmet interesovanja fotografa i slikara, pa mnogu vekovima pokušavaju da ulove tu kratkotrajnu lepotu. Teško da je bilo šta drugo toliko ušlo u univerzalnu simboliku kao cvet.

Od ljubavi, preko narcizma, do čistote – cveće stolećima igra značajnu ulogu, kako na istoku, tako i na zapadu. Važnu ulogu je igralo i u erotskim situacijama, pa je vizuelna sličnost sa pojedinim delovima ljudskog tela ponekad toliko očigledna da ne može da promakne ni najnepažljivijem oku.

*Kako bi nazvao baštu koja bi cvetala kao na tvojim fotografijama? Rajska bašta?

Vrt uživanja, kao kod Hieronymusa Boscha.

*Da li tvoja umetnost može da se tumači kao homoerotska ili je to još jedna etiketa?

Ne mislim da su moje fotografije homoerotične. Danas se sve što je u vezi sa muškom seksualnošću automatski tumači kao „gej“. To bi bilo isto kao kada bi se sve fotografije nagih žena odmah povezivale sa lezbejstvom. Moje cvetne serije su jasno erotične, ali se pre svega bave muževnošću, te time kako se moderno društvo prema njoj odnosi.

*Odakle crpiš inspiraciju? Iz književnosti, filmova?

Izvori su različiti – književnost naravno, ali pre svega fotografija i slikarstvo, skulpture, arhitektura i savremeni ples. Obožavam i film! Filmovi su vrlo emotivan način da se iskusi svet. Važni izvor inspiracije su i ljudi, drugi umetnici, poput fotografa kao što su Irving Penn i Robert Mapplethorpe, Florian Hetz iz Berlina, Anna Leroy iz Pariza, Max Duh sa Tajvana i mnogi drugi.

Velika inspiracija su mi i bašte, ali na žalost još uvek nemam takav prostor koji bih nazvao svojim.

*Veruješ li da je umetnost snažna alatka u borbi za slobodu? Da li je sloboda samo u prirodi ili postoji i ona druga, veštačka?

Mislim da umetnost, pored kulturnog i estetskog značaja, igra važnu ulogu u podizanju svesti. Umetnik tako može da kritikuje na načine koji u direktnoj komunikaciji možda nisu mogući. Umetnost ohrabruje, ali i provocira.

Za mene je umetnost način na koji se dopire do ljudi, što bi rekli pripadnici bečkog Art Nouveau talasa - “To every age its art. To art its freedom.” Umetnost zahteva slobodu i svi su u obavezi da se oslobode pre nego pristupe nekom umetničkom delu. A sloboda na kraju nije ni „prirodna“ ni „veštačka“ već privatna i dovoljna sama po sebi.

*Ima li zadovoljstva nakon cveća? Drugih projekata?

Zadovoljstvo je u mnogim stvarima. Nedavno sam, na primer, fotografisao toalete u muzejima tokom boravka u Švajcarskoj, samo zbog toga što me zainteresovala estetika tih prostorija koje se često posećuju, a koje su, kada se nađu u sklopu institucija koje su u vezi sa umetnošću,  dizajnirane sa posebnom pažnjom. To što su toaleti u kolektivnoj kvir svesti ostali mesto žudnje takođe je važno.

Pored toga uglavnom pravim portrete i fokusiram se na ljudska lica.

Oceni 5