Sluz, znoj, tanin, hitin. dva tela u noći uliva.
Barcoda 04 S

Photo: kwakwakwa1

Dahovi

1.

ja sam. ja samo. ja pećina. ja u. ja koju. ja možeš. ja ulaziti. ja kad. ja hoćeš. ja jer. ja neću. ja da.

ja budem. ja za. ja tebe. ja ništa. ja drugo. ja samo. ja pećina. ja koja. ja menjajući. ja boju. ja proždire. ja tebe.

ja sam. ja samo. ja koren. ja koji. ja narastajući. ja menjajući. ja boju. ja prodire. ja komad. ja crnog. ja opsidijana. ja koji. ja piše. ja po. ja zidovima. ja vlažne. ja sigaste. ja pećine.

ja sam. ja samo. ja pećina. ja koja. ja odzvanja. ja usisava. ja sablast. ja tvog. ja postojanja. ja onda. ja presna. ja mnogolisna. ja livadska. ja gljiva. ja gljiva.

ja sam. ja samo. ja uveče. ja mučnina. ja zbog. ja nedovoljne. ja bliskosti. ja onda. ja sećanje. ja na. ja jedno. ja jutro. ja u. ja svratištu. ja sećanje. ja umirujuće.

ja sam. lukavstvo. crno i kužno. nastajanja. zasad. nedovoljnog. neodređenog, iskustva. iskustva. reči. u kojima. se. začinje. sagorevajuća. bliskost. tela.

ja sam. ja samo. ja mnogolisna. ja gljiva. ja čije. ja listiće. ja bodro. ja razgrćeš. ja dok. ja oni. ja trepere. ja na. ja vazduhu. ja menjajući. ja boju. ja livadska. ja gljiva. ja moje. ja listiće. ja razdvajaš. ja jezikom. ja iz. ja njih.

ja spore. ja moje. ja gorke. ja padaju. ja po. ja tvom. ja jeziku. ja tope se. ja gljiva. ja ničem. ja u. ja tebi.

ja. posut. prahom. sporama. sa. liskuna. gljive. ja okružena. ja jezerima. ja zverima.

2.

ti si. ti nešto. ti tmolo. ti što. ti mi. ti prodire. ti kroz. ti trbuh. ti pluća. ti do. ti samog. ti vrata. ti i. ti dalje. ti kroz. ti grlo. ti do. ti meduze. ti uma.

vidim. drvo. i mahovinastu. stranu. istovremeno. nestao je. prostor. i drvo. u njemu. jednostavno. vidim. drvo.

ti unutrašnjost. ti presne. ti školjke. ti koju. ti dugo. ti halapljivo. ti pijem.

ja sam. ja samo. ja ruka. ja koja. ja svu. ja noć. ja u. ja putničkom. ja svratištu. ja čuva. ja neku. ja oblu. ja

pulsirajuću. ja izvesnost. ja nađenu. ja u. ja košmaru. ja gubeći je. ja sa. ja strahom. ja u. ja pokretima. ja tela. ja u. ja snu.

ti nešto. ti izgubićeš. ti na. ti svom. ti licu. ti a. ti nećeš. ti ni. ti znati. ti da. ti si. ti to. ti izgubila. ti ni. ti da si. to imala.

ja znam. ja da. ja neću. ja uspeti. ja da. ja zadržim. ja ovaj. ja zalutali. ja roj. ja ali. ja želim. ja da. ja kad. ja dođe. ja čas. ja razjedinjenja. ja da. ja ti. ja letiš. ja letiš.

ja upor. ja prstiju. ja u. ja dodiru. ja gline. ja narandžaste. ja podatne. ja infuzorijske. ja zemlje.

ja znam. ja da. ja te. ja ne. ja mogu. ja zadržati. ja ovim. ja rukama. ja koje. ja se. ja pretvaraju. ja u. ja mlaz. ja elektrona.

ja jedino. ja u. ja rukama. ja tvojim. ja sebe. ja se. ja prisećam. ja samo. ja tada, ja stvarno. ja postojim. ja fosforescentna. ja olupina. ja saće. ja puževi. ja veličine. ja nokta. ja na. ja tvojoj. ja glavi. ja u. ja snu.

oblik. lobanje. ispod. nepostojanog. lica. podsetila. me. da. sam. istraživao.

ja biću. ja samo. ja pomak. ja boja. ja u. ja ultraljubičastom. ja delu. ja spektra. ja ravnodušnosti.

jedino. u očima. rastvarajućim. razlivajućim. pojavljuje se. odlivak. pustopoljine.

predeo. saćast. od. malih. šestougaonika. na. mojoj. glavi.

da li će. u svetlosti. koja. sad odlazi prostoru. ostati. pamćenje. oblika. rana pamćenja oblika. koje je razgrtala. koje je oblivala.

3.

sluz, znoj, tanin, hitin. dva tela u noći uliva. bespomoćna bliskost.

sokovi koji menjaju boju na vazduhu. tečnost od koje pauk pravi mrežu. pljuvačka nekih buba na travkama. spektar boja u mleku maslačka. lutajuće žlezde.

cvetovi smole u voćnjaku. dva tela u ulivanju.

4.

sećanja na davna ranjavanja:

smrskani nokat na nožnom palcu za vreme loptanja na selskom putu. sljuštena kolena u brišućem padu.

ubod kupininog trna u kažiprst, izvir i rast kapi krvi. posekotine po butinama od crnih, oštrih grozdova školjki. na kamenitoj plaži.

nagaz na ekser na mračnom tavanu.

zmija kose kroz oporu planinsku travu probija gležanj. zupci testere po dlanu.

sitni ubodi osja pšeničnog klasja po nadlaktici. ujed gusenice, opale s vrbe, po vratu.

ujed petla za jagodicu kažiprsta.

ogrebotine po sluzokoži grla od presuvih oraha. plod ili hleb pečen u pepelu poskakuje na dlanovima. iverje kosti u otvorenom prelomu.

posekotina u peti od komada zelenog stakla skrivenog u algama reke.

opkoračivši odsečenu jovu skidam joj koru širokom tesarskom sekirom. ogoljeno stablo, koje ostaje iza mene na vazduhu brzo menja boju, postaje purpurno, purpurno sečivo odskače od čvora i seče deo lista leve noge.

u davnašnjim ranjavanjima, u sećanjima koja izazivaju jezu, objava tela, objava živih kristala.

5.

dva tela u ulivu.

primajući međusobne oscilacije. jedno odzvanja u tetivama drugog. tako je, tako sve, tako počelo: listopadna ruka.

gipki odgovori tela. vrtložni odgovori tela ruci.

kalderovi mobili koje sam odsutno dodirivao na nekom putovanju ponovo mi došli u sećanje, sada u jasnom plotskom značenju.

prvi ustalasani odgovor bedrenog prevoja ruci. odgovor kičmene udoline.

podrhtavanje listića tebe, od sedefa, od selena, od telura, od još neimenovanih metala.

koja su pra-sećanja na mene u tvom telu bila skrivena?

»ono Pre uvibrirano je u nama« govorio je jedan zaboravljeni pesnik.

6.

u snu (u razdanje) probijao se do otimajućeg izvora, licem razgrćući bregove, žbunje, trske, opore trave; lice je dobro oruđe, ponekad.

sluz na licu, tragovi hlorofila, tanin, hitin, mlečna svetlost. lice na završetku puta.

brišeš ga.

7.

sva tada, sva postaješ, sva razlistala, sva topla, sva alga, sva lelujava, sva svuda, sva otvorena, sva spremna, sva da, sva mene, sva obrasteš.

sva neko, neko drugo, drugo obličje, tačnije rečeno, rečeno ruža, ruža oblika.

onda gledam, gledam kako, kako se, se sporo, sporo i nerado, nerado tvoji, tvoji udovi, udovi i lice, licem vraćaju, vraćaju ranijim, oblicima.

ruža oblika, nerado tvoji, udovi i lice.

8.

1. kad bude, kad bude lasno, kad bude lasno i oprosno

2. došao, došao onaj, došao – kad bude lasno i oprosno – čas da

3. da razbiješ ljusku, da odrekneš, da raskružiš, a

4. a nećeš, a nećeš umeti, a nećeš umeti drukčije, a nećeš umeti drukčije nego u

5. u plahom, u plahom i potajno, u plahom i potajno,

6. potajno konačnom otklonu od prizora koji

7. koji, koji su drugi, koji su drugi načini, koji su drugi načini i sredstva obeznačenja prizora koji

8. koji ponovo iskrsavaju, koji se, sad nedodirni, pojavljuju unutra na

9. na sedefastim, sedefastim ogledalima, unutra u sedefastim ogldalima zglobova, a

10. a kada (to ideš), a kada ćeš umeti (to dišeš), a kada ćeš umeti i uspeti (to spavaš) da

11. da odeš, da prebegneš, da se konačno otkloniš od njih, ne znaš

12. ne znaš, ne znaš, ne znaš da, da istom, da istom izgubićeš, lasno i oprosno, izgubićeš na

13. na svom, na svom licu, nešto, nešto što nisi ni znala da si imala i

14. i ostaćeš, potajno, potajno konačno, ostaćeš bez

15. bez imena, bez svojstva, bez smrti, bez dolazećeg, bez sada, tada

16. ostaćeš, bez lica, bez daha, bez svetlosti, svetlosti ostaćeš, dahu ostaćeš, licu ostaćeš.

9.

1. kada će, kada će u, kada će u šumnom i, kada će u šumnom i obezličavajućem, kada će u šumnom i obezličavajućem komešanju neželje i vreve doći čas da

2. da istiha, da istiha i, da istiha i iskosa od

3. od sebe, od sebe i, od sebe i onog što je preostalo od, od – više ne umeš ni da ga odrediš – toliko je preostalo od –

4. od nekih, od nekih neutolnih nesvojstava verovatno bejaše sačnjeno.

5. a onaj, onaj čijim se, a onaj čijim se rečima gubi trag u,

6. u skarednoj lagodnosti, u poroznim godinama, u nekoj od zemlja Pedesetoknjižja, još

7. još, još uvek tmolo, još uvek tmolo i kužno, kužno pokušava

8. pokušava da izazove, pokušava da izazove sagorevanje svog lica, jednog oveštalog celuloznog lica, pomoću sočiva njegovih očiju.

10.

(ogledala podatnice)

da ne bi preobražavajući se zalutala nepovratno; ne da bi se, kad zalutaš, vraćala preobražavanjem.

da ne bi udaljavajući se bila bliže;

ne da bi, u bekstvu približavanjem, u rastvoru tvoga lica, u škriljcima kože, još uvek nalazila trag tebe.

i ne treba vraćati ono što je kroz lice odbeglo, u izdisaju skriveno pobeglo;

ne i dug svetlosti iskorišćen za snimak lica.

a da postanem ljuska onog što mi se događa? da, a snovi?

da ne bih udaljavajući se bila bliže;

ne da bih, u bekstvu približavanjem, još uvek nalazila tebe. pomisli. odbijene. od ogledala.

11.

negovoriću. negovoriću s tačkom upora u svetlosti lutajućoj, u dahu, peščanom, a izvirućem.

negovoriću povratak. negovoriću šume. negovoriću ruke. oči. zaspalo telo. negovoriću preobraćenje. snaga preobraćenja u snazi jutra je rasejana.

nedopiraću. neumeću. neumeću da – neumeću ni nameru da uobličim od ostatka pomisli.

nemisliću svetlost. nemisliću pokrete. nemisliću put. šume. lica. životinje. nemisliću. iz vozova naselja zrakasta, nevična mom pogledu, negledaću. nemisliću. nedopiraću.

nezaboravljaću. a neželeću da vratim. nepripadnosti neopiraću se. nepromenu pustiću da po samoj sebi juri, do najdaljih svojih odaja. da, umnožavajući se u beskonačnim ogledalima, da ljuljajući se na ludim terazijama stigne do ruže nereda.

nepočinjaće drugi sled u nekom drugom zajutarju,

u iskeženim okolnostima, situacijama. drugi načini, druga svojstva, vrviće, plesaće, ja ću posezati za njima, ulivaću se u njih, al’ nedopiraću u njima do drugog sleda, srca, drugog sleda.

nedopiraću a nećutaću. nećutaću u buđenju. nećutaću u pesku. nećutaću a nerazaznavaću. ni onog koji govori ni onog kome se obraća.

nećutaću noć. nećutaću ruke. nećutaću kožu. nećutaću slatku uzaludnost. nećutaću jutro.

snaga jutra u ogledalima je rasejana.

12.

bićeš pomisao koja bljesne al’ biva zaboravljena pre nego što stigne do izlaza. zaboravljena pre nego što je imenovana.

žlezde koje su lučile opsenu počeće da luče nelagodu.

gajićeš nakot opnokrilaca u svetlosti koja ti je oblivala lice. probošćeš listove nožne stabljikama trske. na kojima će svirati vetrovi donjeg Podunavlja.

biću cvast dodira, ruža udova koji čvrsto obuhvataju prostor. biću put svile, put duvana, put opsidijana; imaću reči – tetive zvonke, sečiva lišća.

biću miris pohote lipa.

male, bludeće krznašice nadlukaviću, male krznašice imaću, male krznašice.

jezikom kreste purpurne ptica dodirivaću.

zglavkove paukova. zglavkove bube jelenka kako si rastavljala, kidala, voleći i uništavajući njihovu mehaniku.

lice snimljeno na plućnoj maramici osvetliću, pustiću da potamni.

usne će ti biti micelijum gljiva. iz čaša kolena piće paukovi.

biću biljka muhojed, sa sluzastim prašnicima, s vencem otrova prerušenim u venac rose.

algama sluzavim zelenim bićeš pokrivena.

poričući tačku dodira točka i puta, tačku koja znači da moraš biti drugo, jurićeš, brže od moći razlikovanja drveća, šuma, polja, ptica (gle prepelica u polju, dakle, još brže), brže od brzine postojanja sopstvenog tela, brže od zelenila, od beline, do bezobličja, do uvira u neimenovanom.

ogrebotinu od noža na srčanoj kesi imaćeš, kašljaćeš, svetlost iskašljaćeš, ne dolazeći do reči, ne uspevajući ni da zaustiš…

13.

ishod, ishod dugih dokonih, pokušaja da prodrem kroz opnu prostora: ponovo jasnih oblika ležiš u nekoj bliskoj i otvorenoj naspramnosti.

levo i desno od tebe raspoređeno je vreme. iz koga ulaze neke gole prilike. prilike. hteo bih reći spodobe. ali to je besmisleno – njihovi ulasci i izlasci zbivaju se (zbivaju se?) u nekom slepljenom sledu.

razgrnuti prostor. slepljena vremena. figure telesnosti u koju sam utisnut u nekom besmislenom obredu.

*Uvodni tekst i pesma preuzeti iz knjige „Novi ritmovi I, II“ (1984)

Oceni 5