Veliki trenuci pop kulture, maj 1981.
Top lista nadrealista

Photo: sutori.com

Dan kada je rođena Top lista nadrealista

Boro Kontić: Otac Top liste nadrealistaPriča ima uvod, koji je počeo dvije godine ranije: u okviru Drugog programa Radio Sarajeva je 6.1.1979. rođen “Primus”, trosatna omladinska emisija, čiji naziv je izveden od riječi ‘priče i muzika subotom’.

Njezin sadržaj bili su ‘fenomeni vremena’, odnosno teme koje nisu bile dio tadašnje mainstream kulture.

Prvih deset mjeseci “Primus” je vodio novinar Jovo Došlo i kada se on preselio iz Sarajeva u Mostar, uredničku i voditeljsku ulogu preuzima Boro Kontić, a on će otvoriti u najmanju ruku jedno novo i čuveno poglavlje programa, koje će presudno utjecati na budućnost nove sarajevske rock scene. Kontić uvodi dvije rubrike: “Šta je pisac htio da kaže” (prijevodi svjetskih rock pjesama) i 15-minutni humoristički blok “Top lista nadrealista”.

Prvi puta emitirane su 10.11.1979. U početku su u nesvakidašnjoj govornoj top listi sudjelovali nepoznati umjetnici koji su pričali o raznoraznim, najčešće aktuelnim temama, ali iz svog ugla i uvijek pomalo otkačeno.

Sve do proljeća 1981. Boro Kontić se do tada često sretao sa 16-godišnjim Zlatkom Arslanagićem, koji je s njegovim mlađim bratom Sašom imao kvartovsku rock grupu Ozbiljno pitanje. Urednika “Primusa” je fascinirao jedan Arslanagićev neobični hobi: mladi roker bi izmislio ime neke grupe i kreirao cijeli omot njihovog nepostojećeg albuma, od ilustracije do naslova ploče i numera, uključujući sve tekstove. Bila su to unikatna ‘izdanja’, urađena samo u jednom primjerku.

Bori Kontiću se u jednoj prigodi upalila lampica – Zlatkove imaginarne omote ploča mogao bi pretvoriti u radijsku emisiju. Ideja se postupno iskristalizirala i 7.5.1981. u studiju Radio Sarajeva pojavili su se Zlatko Arslanagić (tada učenik drugog razreda gimnazije), Saša Kontić, Goran Petranović Roki (budući pjevač grupe Elvis J. Kurtović) te Nenad Janković i Zenit Đozić (pjevač i bubnjar već formiranog Zabranjenog pušenja).

Njih petorica su snimili prvu epizodu nove “Top lista nadrealista” – priču o grupi mladih ljudi koji su nasilno upali u radio stanicu nezadovoljni muzikom koja se emitira i pokreću revoluciju da bi puštali svoju muziku, novi val.

Premijera emisije bila je 9. 5. 1981. i tako je rođen kultni radijski serijal.

Okvire za nadrealne skečeve grupa mladaca je stvarala u raspravama sa urednikom Kontićem, ali se konačna ideja uobličavala u studiju tokom snimanja, uključujući njihove upadice i spontane reakcije, što je bio najbolji dio priče i razlog da ‘nadrealisti’ vrlo brzo postanu čuveni i izvan granica BiH.

U jesen ’81 u emisiju su stigli Boris Šiber i Dražen Ričl, kasnije su se povremeno pojavljivali Branko Đurić Đuro i Elvis J. Kurtović (Mirko Srdić) te još neki momci, uglavnom po Zlatkovom izboru, no petorku koja je činila okosnicu radijske “Top lista nadrealista” od 1981. do 1985. godine činili su Zlatko Arslanagić, Nele Janković, Zenit Đozić, Dražen Ričl i Boris Šiber.

Kada krajem 1985. krene i TV varijanta, predvođena Đurom i dr. Karajlićem, kao tumači raznih uloga, uz ranije navedene, pojavljivali su se još Dražen Janković, Dado Džihan, Darko Ostojić, Miroslav Mandić, Srđan Velimirović i Zlatko Ivanišević.

Označena jugoslavenskim odgovorom na britanski satirični serijal “Leteći cirkus Montyja Pythona” (izvorno emitiran od 1969. do 1974.), “Top lista nadrealista” je predstavljala revoluciju u svijetu ovdašnje komedije, odnosno političke satire. No, neposredno je potakla i pojavu originalnog muzičkog izraza u Sarajevu, koji je, u sličnom duhovitom maniru, nazvan “new primitivs”. Uz slogan ‘tuđe hoćemo, svoje nemamo’, bio je to još jedan lokalni odgovor – ovaj puta na razbuktali new wave koji se rodio u Zagrebu i Beogradu s prvim albumima grupa Film, Haustor, Električni orgazam, Idoli i Šarlo akrobata.

Točak je pokrenula neformalna grupa muzičara koju je okupio Mirko Srdić (autor izraza “new primitivs”), alias Elvis J. Kurtović, kako će on nazvati i svoj sastav, osnovan početkom 1982. Ranije je već formirana grupa Zabranjeno pušenje(prvi put se pod tim imenom pojavljuje na jednom demo koncertu, u decembru ’80.), koju je predvodio Nenad Janković alias dr. Nele Karajlić. Zahvaljujući opet Bori Kontiću, oni su početkom ’81. u studiju Radio Sarajeva snimili svoju prvu pjesmu “Penzioneri idu na more” – tada neobjavljenu, da bi se u novoj je verziji prvi put pojavila 1999. na albumu “Agent tajne sile”.

U ranim godinama članovi spomenutih grupa su se međusobno miješali, pogotovo na nastupima, tako da je to bio jedinstveni kolektiv. Oni su u tolikoj mjeri bili popularni u Sarajevu da udarni novi val iz Zagreba i Beograda ovdje u 80-im godinama ima tek sporadične valiće.

Dodajmo zanimljivost: sarajevski ‘novoprimitivni’ rokeri su uradili i nekoliko lokalno poznatih rock opera, među kojima je bila “Kemmy”, parodija na slavnu rock operu “Tommy” grupe The Who.

Ako niste znali: Prvi junak “Top lista nadrealista” u 1980. bio je prodavač u jednoj sarajevskoj buregdžinici poznat po nadimku Zeko. On je spontano govorio o svemu što mu padne na pamet, od NLO-a i odlaska na Mjesec, do narodne muzike, rock and rolla, nogometa ili tada popularnih likova u javnosti, u rečenicama bez daha i s puno duha, koristeći stalno uzrečicu ‘bombastično’, zbog čega je u emisiji dobio ime Bombastični Zeko.

*Prenosimo sa portala Glas.ba

Oceni 5