Frtalj šest do pola sedam ili o zagrebačkom računanju vremena

U sjeni još jednog vječnog nogometnog derbija sjetio sam se događaja otprije desetak godina. Studentici iz Splita, dan prije utakmice prišla je grupica mladića, navijača Dinama, postavivši joj banalno pitanje: “Koliko je sati?”. Ona je naivno odgovorila onako kako joj je bilo prirodno – da je šest i po. Uslijedile su psovke, uvrede, a pao je i pokoji udarac, jer je „tovarka“, a oni su „pravi zagrebački dečki“ i znaju da se u Zagrebu kaže samo „pola sedam“.

Uvijek kad bih se sjetio tog događaja, javila bi mi se misao što bi bilo da sam ja te iste navijače sreo petnaestak minuta ranije i postavio im isto pitanje? Rođeni sam Zagrepčanin, unatrag mogu pratiti predačku liniju u Zagrebu do 1821. i koristim brojne starozagrebačke izraze u svakodnevnom govoru. No dao bih ruku u vatru da bih dobio odgovor „šest i petnaest“. Njihovom logikom, trebao bih ih ispsovati, izvrijeđati i fizički napasti, jer su „dotepenci“. Štoviše, vjerujem da bih i sâm riskirao batine da sam im dao zagrebački odgovor „frtalj sedam“, jer me tupani jednostavno – ne bi razumjeli.

Frtalji i trifrtalji

Svatko tko se doseli u Zagreb iz južnijih krajeva ubrzo shvati logiku polovice sata. Umjesto „prethodni sat + i po(l)“ u Zagrebu i drugim sjevernim krajevima kaže se „pola + sljedeći sat“. Ali kad se krene u manje odsječke (tj. frtalje) mnogi ni nakon desetljećâ provedenih ovdje ne proniknu u potpunosti u tu logiku. Etimološki, stvar je prilično jasna: frtalj dolazi od njemačkoga „viertel“, tj. „četvrt“. Premda može značiti i gradsku četvrt (stari Zagrepčani znaju reći da netko „živi v našem frtalju“), češća je njegova vremenska upotreba. Dakle, „frtalj sedam“ možemo na hrvatski prevesti kao „četvrt sedam“ i stvari bi trebale postati jasne (četvrt je polovica polovice, pola od 30 minuta je 15 minuta, dakle 6:15). Ili?

Iz nekog razloga, mnogi će „frtalj/četvrt sedam“ shvatiti kao 6:45. Dugo vremena mi je izmicala ta logika, sve dok nisam shvatio osnovnu pogrešnu premisu koja stoji u pozadini. Premda s „pola sedam“ naizgled nema nikakvih praktičnih poteškoća, ta je sintagma zapravo dvoznačna. Oni koji „frtalj sedam“ shvaćaju kao 6:45 odabiru drugačije shvaćanje od nas ostalih. Za njih sintagma „pola sedam“ ima značenje „pola (sata do) sedam“ pa je onda sasvim jasno i da „frtalj sedam“ vide kao „četvrt (sata do) sedam“. I eto nam 6:45.

Kvaka leži u činjenici da se u hrvatskome brojevi ne dekliniraju – do 4 još kako-tako, ali nerado, a dalje baš nikako. Broj u izrazu s „pola“ zapravo je sintaktički u posvojnom genitivu: „pola sedam“ je „pola (od) sedam; polovica sedmoga sata“. Da je tomu tako, potvrđuje nam i susjedni slovenski, u kojem se brojevi dekliniraju, a u kojem se kaže „pol sedmih“. „Frtalj sedam“ tada je, naravno, „četvrtina sedmoga sata“, što će reći 15 od ukupno 60 njegovih minuta. S druge strane, u 6:45 proteklo je 45 od ukupno 60 minuta, odnosno tri četvrtine sedmoga sata pa je to „trifrtalj sedam“.

Romanski i germanski sustav gledanja na sat

Ukratko, dok u južnom dijelu Hrvatske vrijedi romanski sustav gledanja na sat, gdje se do polovice sata referira na prethodni (6:20 = šest i dvadeset), a nakon polovice na sljedeći (6:40 = dvadeset do sedam), u sjeverozapadnoj Hrvatskoj sustav je preuzet iz njemačkoga, gdje se, čim prođe puni sat, on zanemaruje i pogled upravlja prema idućem. U praksi se to ipak svodi na 4 glavne referentne točke, jer bi ipak bilo previše upotrebljavati na primjer „zehcl sedam“ za 6:10. To se rješava mnogo praktičnijim „pet do frtalj 7“. 

Nažalost, sistem postaje sve manje transparentan i napretkom tehnike, budući da je prilagođen analognim satovima. No, sada kada znate algoritam, više vam se ne bi smjeli dogoditi upitnici nad glavom kad vam frend veli da je čvenk u „pet do trifrtalj 10“. Ako su purgeri na moru skužili da je to „deset manje dvadeset“ (-10?), sjest će to i vama. Za svaki slučaj, pohranite si ovaj tekst u bookmarke.

*Tekst prenosimo sa portala Anwa