Istorija erotskih motiva u hrvatskoj književnosti

U XX. st. prema senzualnoj i tjelesnoj ljubavi općenito ima manje ograda kod književnika, što je u stanovitoj mjeri proširilo područje slobode. To se može nazrijeti već u pjesmama Vladimira Vidrića, gdje se neoklasicistički prizivlju rimski ljubavnici (Elij Glauko, Pomona, Bako vodi pjesmu…), drevni židovski prizori (Dva levita, Scherzo). Pjesma Strast završava stihom: “Ja hoću strast!” kao poentom suodnosa s “na svijetu najljepšim bićem”. Fran Galović proširio je erotizam modernističke lirike motivom istospolne žudnje (Antinojeva smrt).