21 lekcija za 2021. godinu (1)
Korona izolacija

Photo: www.newshub.co.nz

Jeste li spremni za online život?

Godine koje mijenjaju svijet: Upravo živimo one rijetke godine koje se utiskuju u najvažnije društvene procese i koje mijenjaju svijet. Ako se sjećate, 1980. umro je Josip Broz Tito i jedna zemlja krenula je ka nezaustavljivoj propasti. A i to je bio tek lokalni krak širih geostrateških previranja. Godine 1990. imali smo pad Berlinskog zida, 2001. desio se 11. septembar, a 2020. koronavirus. Svi ti događaji, izuzev prvog u nizu, imali su snažne globalne posljedice. Ovo što slijedi nije prognoza, više ili manje pouzdano razmatranje o tome šta će biti, nego nagovještaj mogućih procesa koji bi se mogli razviti iz postojećeg stanja. Pokušavamo ustanoviti ne kakav je civilizacijski bilans 2020. godine, nego kakve će socijalne promjene eventualno pokrenuti pojava koronavirusa. Već je sada jasno, a tek smo na polovini februara, da će i 2021. biti ili kompletna ili većim dijelom godina diskontinuiteta. Pošto smo još duboko u covid-eri, o svijetu nakon covida i dalje možemo samo sanjati, odnosno nagađati.

Posao od kuće: Tek kad ih je globalna pošast natjerala, poslodavci su shvatili sve prednosti online poslovanja. Troškovi rada od kuće neuporedivo su manji, a efikasnost je veća. Ono što odgovara poslodavcima, kod uposlenika izaziva oprečne reakcije: jedni su također oduševljeni, jer se oslobađaju odlaska i dolaska na radno mjesto, troškova prevoza i nervoze koju gužve donose, a drugi vape za socijalnim životom i kontaktom, što im omogućava samo posao. Ali rad od kuće nikako.

Working destinations: Ulaskom virusa u naše živote, turizam je postao ona grana privrede koja je doživjela najdramatičniji pad, povukavši za sobom autobuski i aviosaobraćaj, ugostiteljstvo, industriju suvenira, medicinskih i wellness usluga… Sad se snage polako reorganiziraju. Nekada globalne destinacije za odmor sada bi mogle promijeniti namjenu, postati working destinations. Kad već ljudi rade od kuće, tj. online, mnogo je ljepše taj posao obavljati s Tajlanda, Bahama ili Kariba nego iz kakvog mračnog solitera ili turobnog predgrađa. Nigdje ne piše gdje kuća mora biti. Ovom se cilju polako počinje prilagođavati sve, od cijena do ulaganja u internet-konekcije. U tom slučaju, i dužina boravka na egzotičnim destinacijama mogla bi biti znatno duža: ne bi se mjerila danima i sedmicama, nego mjesecima.

Pomenuti trend otvara šansu i domaćim turističkim radnicima. Dobro opremljeni smještajni objekti, na dobroj lokaciji, i eto posla. Naravno, bez jakog marketinga ova promjena je nemoguća.

Gradovi se mijenjaju: Poslovna preorijentacija izazvat će radikalne promjene u izgledu i pulsiranju znatnog broja gradova. Saobraćajne gužve će se smanjiti, mada je vječito zagušeno Sarajevo dobar primjer koliko se to i ne mora vidjeti na prvi pogled. Njegove gužve na ulicama više govore o nedoraslosti saobraćajne infrastrukture 21. stoljeću, vijeku pokreta i brzine, nego stvarnom stanju stvari. Uporedo sa smanjenjem gužvi, po automatizmu će opasti i količina zagađenja, što ne znači da će problem biti riješen; samo umanjen. Borba za manje emisije tek predstoji. Ali najveću promjenu osjetit će gradnja, područje u kojem se očekuje da arhitekti na vrijeme uoče nove trendove i te mijene implementiraju u stvarni život.

Poslovni prostori: Prestaje, naime, potreba za milionima novih poslovnih prostora. I prije korone čovječanstvo ih je napravilo neuporedivo više od stvarnih potreba. Zanimljiv je primjer Pariz, u kojem već 20 godina postoji nepopunjivi suficit radnji u hiljadama ulica ovog grada. S druge strane, London i brojne metropole imali su i imaju višak prostora u poslovnim zgradama. Kako je došlo do toga? Pa tako što je svijetu ponuđena količina ureda ili prodajnih prostora koje čovječanstvo ni da je deset puta bogatije ne može apsorbirati. Mnoge poslovne zgrade u Južnoj Africi godinama su također prazne i postepeno ih naseljavaju ili bande ili organizirane grupe beskućnika.

Pojavom virusa taj se problem samo multiplicirao. Već decenijama svi višespratni stambeni objekti projektiraju se tako da u prizemlju više nema stanova, nego se taj prostor nudi na prodaju ili iznajmljivanje. Sad bi svaki arhitekt dobro trebao da razmisli šta uraditi s prizemljem. I to je više pitanje za cijelu zajednicu, jer potrebe društva za kolektivnim prostorima i aktivnostima nisu izumrle. Samo ostaje vječni problem – ko bi to i kako finansirao.

Povratak divljih životinja: I u normalna vremena gradovi su bili stanište divljih životinja. London je decenijama mjesto na kojem se noću hrani nezamisliv broj lisica. Kad se nekoliko primjeraka te divne životinje onomad pojavilo na obroncima Sarajeva, izazvana je panika o kojoj su izvještavale i novine. Divlje svinje, kojoti, čak i vukovi i medvjedi, u potrazi za sve nedostupnijom hranom spuštaju se u gradove, a nepregledne površine parkova u svjetskim metropolama često su i trajno prebivalište divljači. Samo što su naučili da je čovjek prijetnja, pa ga uspješno izbjegavaju, a sve potrebe zadovoljavaju noću, kad ljudi utihnu.

Šansa za selo: I selo je konačno dobilo šansu. Nepogodni za život u izolaciji, gradovi naglo gube na vrijednosti, a, posljedično, raste interes za ruralna područja. To se odmah odrazilo i na tržište nekretnina. Nije baš da će gradovi propasti, nema svako mogućnosti i novca da se odluči za takav potez, ali selo jeste postalo traženiji toponim u odnosu na ono što je bilo sve do samog kraja 2019. godine. Svaka je izolacija, svaka mjera zabrane podnošljivija u seoskom nego u gradskom ambijentu. Ko može i ko voli – eto prilike.

Zoom i slične „konferencijske“ aplikacije: Sve što se do prije 14 mjeseci radilo kontaktno sad je prešlo u online formu. Poslovanje, sastanci, okrugli stolovi, prezentacije i promocije, ali i joga, pijanke, privatne proslave i druženja. Online kupovina i online bankarstvo, i do tada masovno prisutni, doživjeli su procvat 2.0, sve se preselilo u kartičnu sferu. Čak i po Sarajevu, gdje svjetske promjene uvijek stižu s pristojnim zakašnjenjem, dovoljnim da se i najstarije generacije na njih bezbolno adaptiraju, banke zatvaraju ne samo poslovnice nego i bankomate. Poslovanje bez novca, do sada značajnije prisutno samo u Švedskoj, nikada nije bilo bliže i realnije.

(NASTAVIĆE SE)

*Prenosimo sa portala Analiziraj.ba

Oceni 5