Dosije XXZ - Dosije

Aatk 60 S

Svečane pesme za Dan morona

Kladim se da danas mnogi iz kruga mlade/ mlađe generacije nikad nisu videli i u rukama držali vinilnu singl ploču. A opet, stariji ili stari, kojima je peak mladosti bio pre četrdesetak godina, još uvek se sećaju moje rubrike „Singlovi“ iz „Džuboksa“; mnogi su odavno tražili da sve to integralno objavim, ali nije bilo šanse. Zauzet e-pisanjem i e-uređivanjem, uz redovan haos i povremene teške tragedije i bolesti, planove za „Singlove“ ostavio sam za neka bolja/ gora vremena. Uprkos svemu, započeli smo feljton, pa je red da malo obnovimo gradivo o muzičkim uzbuđenjima pre četiri prohujale decenije

Retrr 03 S

Lene Lovich, omiljena rock prijateljica

Kladim se da danas mnogi iz kruga mlade/ mlađe generacije nikad nisu videli i u rukama držali vinilnu singl ploču. A opet, stariji ili stari, kojima je peak mladosti bio pre četrdesetak godina, još uvek se sećaju moje rubrike „Singlovi“ iz „Džuboksa“; mnogi su odavno tražili da sve to integralno objavim, ali nije bilo šanse. Zauzet e-pisanjem i e-uređivanjem, uz redovan haos i povremene teške tragedije i bolesti, planove za „Singlove“ ostavio sam za neka bolja/ gora vremena. Uprkos svemu, započeli smo feljton, pa je red da malo obnovimo gradivo o muzičkim uzbuđenjima pre četiri prohujale decenije

Brun 01 S

Nova normalnost: Pandemijski izbor Jurice Pavičića

Trinaest filmskih i televizijskih priča o apokalipsi

Od početka pandemije virusom COVID-19, najrazvijenije, najproduktivnije i najdinamičnije zemlje svijeta suočavaju se sa scenarijem koji je s malim varijacijama uvijek isti. Počne s epidemijom- negdje daleko, negdje drugdje. Pa sa simptomom poricanja: „neće ovdje“. Potom bolest stigne. Pa se jedna za drugom gase institucije civilizacijske normalnosti: kina, nogomet, restorani, trgovine...U posljednjih 30 godina književnost, film i TV ispričali su puno postapokaliptičnih distopija. Preskočili smo one o kojima se ovih dana najviše piše. Više nas zanimaju one koje spekuliraju o tome što se dogodi ako i kad se civilizacija doista počne gasiti
Feminizam 1

Seksizam u medijima (3)

Kako suzbiti virus feminizma

Seksizam kao oblik diskriminacije žena koji počiva na stereotipnim mišljenjima o rodnim ulogama i predrasudama zasnovanim na polu, odnosno razlikama među polovima, široko je rasprostranjen u društvu. Možemo reći da je postao toliko uobičajen da se s jedne strane previđa i preko njegove pojave prelazi kao preko nečega što je normalno i očekivano. S druge strane, teško se i uočava baš zato što seksistički stavovi decenijama dominiraju u medijskom diskursu, a mnogi ih doživljavaju i kao neizostavno obeležje humora
Feminizam 3

Seksizam u medijima (2)

Mame uzdahe, plene, raspaljuju maštu

Seksizam kao oblik diskriminacije žena koji počiva na stereotipnim mišljenjima o rodnim ulogama i predrasudama zasnovanim na polu, odnosno razlikama među polovima, široko je rasprostranjen u društvu. Možemo reći da je postao toliko uobičajen da se s jedne strane previđa i preko njegove pojave prelazi kao preko nečega što je normalno i očekivano. S druge strane, teško se i uočava baš zato što seksistički stavovi decenijama dominiraju u medijskom diskursu, a mnogi ih doživljavaju i kao neizostavno obeležje humora
Feminizam 8

Seksizam u medijima (1)

Medeje, čedomorke - feministkinje

Seksizam kao oblik diskriminacije žena koji počiva na stereotipnim mišljenjima o rodnim ulogama i predrasudama zasnovanim na polu, odnosno razlikama među polovima, široko je rasprostranjen u društvu. Možemo reći da je postao toliko uobičajen da se s jedne strane previđa i preko njegove pojave prelazi kao preko nečega što je normalno i očekivano. S druge strane, teško se i uočava baš zato što seksistički stavovi decenijama dominiraju u medijskom diskursu, a mnogi ih doživljavaju i kao neizostavno obeležje humora
Ljubljana biciklistički protest S

Ljubljana: Protestna gibanja u javnom prostoru

Trg revolucije

Na trgovima revolucije titra plamen mrežnog otpora, umetničkog, neumetničkog, kontrakulturnog otpora koji nestaje tokom sopstvenog postajanja, da bi opet nikao tamo gde ga kulturna hegemonija najmanje očekuje – u njoj samoj
Nebb1

Kako su nastali topli domovi fascinantnog pogleda

Povijest riječkih nebodera

Na tisuće nas dobre knjige čita u toplini neboderskih stanova. Čitati na 23. katu posebno je iskustvo, pa vrijedi i bolje upoznati te divove našeg grada
Tito

Dosije: Kraljevina SHS i SFRJ – tjelesna kultura kao politički alat

Kako su Partizani rehabilitirali Sokole

U natjecateljskoj atmosferi koja je zavladala svijetom nakon Drugog svjetskog rata jedan od pokazatelja superiornosti postaje i sport. Izgubiti od neprijatelja u gimnastičkoj dvorani ili na atletskoj stazi smatralo se ne samo sportskim nego i političkim porazom. Nije dugo trebalo da se i Jugoslavija počne prilagođavati novonastalim okolnostima. Ispravnost vlastitog puta u odnosu na Istok i Zapad trebalo je dokazivati u svakoj prilici
Skll 11 S

Dosije: Kraljevina SHS i SFRJ – tjelesna kultura kao politički alat

Kako su Sokoli postali Partizani

Nekoliko mjeseci nakon proglašenja Kraljevine SHS dotadašnje „plemenske“ sokolske organizacije ujedinjuju se u Sokolski savez Srba, Hrvata i Slovenaca čiji zadatak postaje: „stvaranje fizički zdrave, krepke, moralno i intelektualno razvijene omladine, nacionalnom sviješću prožete, duhom slavenske solidarnosti nadahnute i velikim i općim idealima čovječanstva zadojene omladine koja će čuvati tekovine tadašnje generacije – ujedinjenje i nezavisnost“, a pod sloganom „Jedan narod, jedna država, jedno sokolstvo“
Haalu 12 S

Dosije Haludovo: Putem sećanja i kockarnica

Seks, droga i samoupravljanje

Godine 1972. je s velikom pompom i uz prisustvo najizvikanijih imena svetske estrade otvoren socijalistički odgovor na Monte Karlo: prva kockarnica u tampon zoni između istočnog i zapadnog bloka. Hladni rat je bio na vrhuncu, hedonizam je harao – ljudi su uživali u tekovinama seksualne revolucije, cigarete su bile poželjne kao modni dodatak, kokain je još bio droga elite i kao takav primerno čist i kvalitetan; po raskošnom lobiju, koji je podsećao na kuće kakvog negativca iz filmova o Džemsu Bondu, odzvanjalo je kotrljanje kuglice za rulet i pucketanje leda u čašama sa viskijem. Negde izdaleka, sa Bliskog istoka, dopirao je umirujući zvuk žuborenja naftnih izvora, koji će za trenutak presahnuti tek godinu dana kasnije u arapsko-izraelskom ratu i tako nametnuo pomisao da se svet koji radi na naftu možda može i zaustaviti. Ali, tada, toga juna 1972, nije bilo razloga za zabrinutost, za usiljene misli, i predrasude. Potpuna opuštenost. Seks, droga i samoupravljanje!
USA football

Ekskluzivno za XXZ: Svjetske fudbalske šampionke – najveći Trumpovi neprijatelji

Sestrinstvo i jedinstvo: Američka ženska nogometna revolucija

Progresivni društveni aktivizam ovih mladih Amerikanki one su predstavile svijetu kao jednu od komponenti kulture, mentaliteta i nacionalnog identiteta. Konačno, aktualne svjetske prvakinje, reprezentacija SAD, vjerojatno imaju više školske spreme nego sveukupno članovi svih reprezentacija sudionica zadnjeg svjetskog nogometnog prvenstva za muškarce u Rusiji gdje je igrač sa završenom srednjom školom rijetkost. Američke su, naime, nogometašice u odnosu na muške kolege nogometaše i u SAD i u svijetu, jednostavno govoreći, obrazovanije i pametnije ali i to treba objasniti u društveno povijesnom kontekstu razvoja ženskog nogometa u SAD
Brbba 01 S

Dizajn progresivnih ženskih časopisa 1934. –1946.

Širite Ženski svijet!

Reklamni slogani za časopise Ženski svijet (1939. – 1941.) i Жена данас / Žena danas (1936. – 1940.) neposredno nas uvode u povijesni kontekst u kojem su između dva svjetska rata objavljivani listovi namijenjeni ženama i uređivani od žena. Radi se o progresivnim feminističkim publikacijama koje u vrlo složenom i opresivnom međuratnom razdoblju dobivaju svoju formu u nastojanju da urede glasila namijenjena „ženama iz svih društvenih slojeva“. Izložba u zagrebačkoj HDD galeriji “Širite ženski svijet! Dizajn progresivnih ženskih časopisa 1934. – 1946.” autorice Barbare Blasin bavi se grafičkim oblikovanjem tih časopisa, te zagovaračkom dimenzijom njihove likovne opreme
Ossma 13 S

Dosije: Tri decenije od “Politikine” rubrike “Odjeci i reagovanja” (8)

Narod je progovorio - mržnjom

Rubrika je bila brevijar amoralnosti, stupidarijum, rečnik opštih mesta, hrestomatija nepismenosti, pa možda i podsetnik za nekoga ko bi tragao ne samo za moralnom i intelektualnom nego i krivičnom odgovornošću pojedinih autora