Dosije XXZ

Sve općine se bore da privuku fabrike i preduzeća da otvaraju pogone u njihovoj općini. Pri tome im povoljno nude zemljište, napajanje energijom, izgradnju pristupnih puteva i druge pogodnosti. Općinski porez se smanjuje koliko je to moguće, kako bi privukao ljude da se nasele u općini. Političari se bore da sve ostale općinske usluge koje su bitne za život budu na zavidnom nivou, a to su: što jeftiniji stanovi i kuće, kvalitetne i sigurne osnovne i srednje škole, blizina bolnica i klinika, blizina visokoškolskih ustanova, bogat kulturni i zabavni život grada, tereni i dvorane za rekreaciju i sport, povoljan položaj, blizina i brz pristup auto-putevima i željezničkoj mreži, blizina aerodroma. Prije svega ovoga ljudima je najvažnija mogućnost dobijanja posla

Zvali su ga YU Pierre Cardin, poredili ga sa Iv Saint Laurentom, odbio je da radi za Diora, ali svi ti komplimenti, ma koliko veliki bili, treba da ostanu u izložbenoj vitrini svetske mode. On je ipak Aleksandar Joksimović. Ima 85 godina, smeje se kao dečak i retko kad govori za javnost - ja sam vam jemac. Prošlo je skoro godinu dana dok smo se dogovorili da se nađemo u njegovom stanu teget zidova, i da aminuje ovaj „izlazak među ljude“

Najveća razlika između našeg i švedskog društva je u poštovanju tuđe ličnosti i drugačijeg mišljenja. Prilikom korištenja javnog prostora i objekata svi nastoje da svojim prisustvom ne smetaju drugom. Žene ne nose cipele sa potpeticom koje lupaju, svi tiho razgovaraju, posebno preko telefona, Ako neko vani puši odmakne se najmanje desetak metara od drugih ljudi. Niko se ne doziva na plaži ili na bazenu, ne upotrebljava sirenu automobila da upozori ili priprijeti drugom učesniku saobraćaja. Mala djeca u kolicima ne vrište i ne deru se, a pri susretu vas pozdrave. Ako čujete, u nekom trgovačkom centru, da se neko dijete dere i vrišti, u 90% slučajeva možete biti sigurni da su roditelji djeteta sa Balkana ili Bliskog istoka

Jednom od najistaknutijih jugoslovenskih modnih dizajnera, Aleksandru Joksimoviću, domaća štampa je pripisivala različite epitete - „ambasador naše mode”, „kreator kome kod nas nema ravnog”, „kralj makaza”, „modni poglavar” i, između ostalog, „jugoslovenski Dior”. U cilju sagledavanja rada Aleksandra Joskimovića iz drugačije perspektive, ovo istraživanje ima za cilj da prikaže određene sličnosti u radu i razmišljanju Kristijana Diora i Aleksandra Joksimovića, odnosno da odgovori na pitanje da li su određene Diorove ideje imale uticaj na rad jugoslovenskog najistaknutijeg dizajnera i da li su upravo one osnov za dovođenje u vezu dvojice dizajnera

U Švedskoj se jasno vidi šta žele pojedine političke partije. Partije lijevog spektra nastoje što više zadržati postojeću socijalnu državu, dok desne partije žele smanjiti poreze, a samim tim sniziti razne vrste pomoći onima koji ne rade, ili se ne mogu uzdržavati od svoga rada. Desne partije žele takođe što više privatizirati sinonime švedske jednakosti i solidarnosti – njegu, zdravstvo, obrazovanje i tržište rada

Premda se već tijekom 60-ih kalio u Batalima, a 1967. godine prvi put nastupio na Splitskom festivalu s Runjićevim "Picaferajem", Oliver Dragojević ozbiljnu diskografsku karijeru započinje tek sredinom sedamdesetih. Konkretno, nastupom na Splitskom festivalu 1974. godine s pjesmom i ubrzo hit-singlom "Ča će mi Copacabana", pa legendarnom "Galeb i ja" uz koju 1975. godine objavljuje i debi album "Ljubavna pjesma". U to doba albumi i u nas počinju biti jednako važni kao i do početka sedamdesetih dominantni singlovi, analogno sve većem utjecaju albuma u odnosu na singlove od sredine šezdesetih na američkom, britanskom i ostalim zapadnim tržištima

Švedska ima površinu 43 puta veću od Bosne i Hercegovine, pa je i poimanje daljine drugačije. Zahvaljujući dobrim i sigurnim putevima otići kod nekoga na kafu 50 kilometara se ne doživljava kao neka udaljenost

Nezamislivo je da neki službenik u javnom sektoru, koji prima platu iz poreza, bude osoran ili neljubazan prema nekom građaninu kojem pruža uslugu. Rezultati plaćanja poreza vidljivi su svakom građaninu: čiste ulice, ošišana trava i cvijeće u parkovima, gradski prevoz koji se odvija tačno u minut, socijalna i pravna sigurnost, najviši standard besplatne zdravstvene njege, čisti zrak i voda, hrana čiji se kvalitet kontroliše, i mnogo drugog od životne važnosti za svakog pojedinca

Popis djece vojnih lica koja su postali istaknuti rokeri mora obuhvatiti u svojem najrestriktivnijem izdanju: Borisa Belea, Branimira Štulića Johnnyja, Gorana Bregovića, Boru Đorđevića, Milana Mladenovića i Momčila Bajagića Bajagu. Nije teško iza pobrojanih imena prepoznati, ni manje ni više – a kud ćeš više? – Buldožere, Azru, Bijelo dugme, Riblju čorbu, Katarinu II / Ekatarinu Veliku, Bajagu i instruktore pozitivne geografije. Odmah je jasno da je to popis koji obuhvaća gotovo cijelu prvu ligu Yu rocka, čak i kup UEFA-e, u doba etabliranja i prvog velikog omasovljavanja scene 1970-ih godina!

Popis djece vojnih lica koja su postali istaknuti rokeri mora obuhvatiti u svojem najrestriktivnijem izdanju: Borisa Belea, Branimira Štulića Johnnyja, Gorana Bregovića, Boru Đorđevića, Milana Mladenovića i Momčila Bajagića Bajagu. Nije teško iza pobrojanih imena prepoznati, ni manje ni više – a kud ćeš više? – Buldožere, Azru, Bijelo dugme, Riblju čorbu, Katarinu II / Ekatarinu Veliku, Bajagu i instruktore pozitivne geografije. Odmah je jasno da je to popis koji obuhvaća gotovo cijelu prvu ligu Yu rocka, čak i kup UEFA-e, u doba etabliranja i prvog velikog omasovljavanja scene 1970-ih godina!

Popis djece vojnih lica koja su postali istaknuti rokeri mora obuhvatiti u svojem najrestriktivnijem izdanju: Borisa Belea, Branimira Štulića Johnnyja, Gorana Bregovića, Boru Đorđevića, Milana Mladenovića i Momčila Bajagića Bajagu. Nije teško iza pobrojanih imena prepoznati, ni manje ni više – a kud ćeš više? – Buldožere, Azru, Bijelo dugme, Riblju čorbu, Katarinu II / Ekatarinu Veliku, Bajagu i instruktore pozitivne geografije. Odmah je jasno da je to popis koji obuhvaća gotovo cijelu prvu ligu Yu rocka, čak i kup UEFA-e, u doba etabliranja i prvog velikog omasovljavanja scene 1970-ih godina!

Tko je čovjek koji je još sedamdesetih godina s tolikom lakoćom govorio i naučavao  puk o spolnosti i seksu? Tko je autor čija kritička oštrica ubada u sridu i bez greške, tko je čovjek čiji se TV komentari mogu podičiti rijetko viđenom erudicijom i elokvencijom? I naposljetku, tko je markantni, načitani Splićanin koji je s lakoćom skidao zagrebački akcent, a u ugovoru s televizijom imao je klauzulu kako četvrtkom navečer mora biti slobodan, jer baš tada seksualno zadovoljava svoju ženu? O Nikši Fulgosiju zna se malo, no ono što se zna, ušlo je u urbane legende starijih televizijskih znalaca