Dosije XXZ - Dosije

cocta

Dosije: Tri decenije od “Politikine” rubrike “Odjeci i reagovanja” (5)

Bojkot slovenačke robe

U (pred)istoriji raspada Jugoslavije i potonjih ratova novinskoj rubrici „Odjeci reagovanja“ svakako pripada sasvim poseban značaj. Ona je odavno postala povlašćeno mesto sećanja ne samo u ličnim uspomenama savremenika nego i u kolektivnoj memoriji. To je, neosporno, jedna od onih nezaobilaznih repernih tačaka u odnosu na koje pokušavamo da rekonstruišemo duh vremena koji je vladao krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka. Tada se, zahvaljujući naporu „naroda koji je progovorio“, na stranicama „Politike“ gradila jedna nova stvarnost, koja će uskoro postati stvarnija od stvarnosti same. O fenomenu „Odjeka i reagovanja“ 2001. je objavljena knjiga „Vreme kada je narod govorio“ autora Aljoše Mimice i Radine Vučetić. Iz tog obimnog i dragocenog dokumenta, čitaocima XXZ magazina prenosimo odabrane delove
Hall 07 S

Dosije: Haludovo, uspon i pad luksuznog resorta na Krku

Kocka, seks, alkohol i – ruševine

Samo otvorenje Haludova i prvih godinu dana postojanja resorta nestvarna je i bizarna epizoda, bez presedana u povijesti bilo koje socijalističke zemlje. Haludovo je nastalo kao spoj investicije jedne perspektivne socijalističke tvrtke, riječkog Brodokomerca, specijalizirane za trgovinu, ugostiteljstvo i turizam, i američke kompanije koja je predstavljala kapitalizam u svojem najrazvratnijem obliku, Penthousea, čiji je vlasnik Bob Guccione bio izdavač istoimenog erotskog časopisa
Amils 06 S

Dosije: Tri decenije od “Politikine” rubrike “Odjeci i reagovanja” (4)

Dogodio se narod, dogodio se Ustav, dogodio se zajam

U (pred)istoriji raspada Jugoslavije i potonjih ratova novinskoj rubrici „Odjeci reagovanja“ svakako pripada sasvim poseban značaj. Ona je odavno postala povlašćeno mesto sećanja ne samo u ličnim uspomenama savremenika nego i u kolektivnoj memoriji. To je, neosporno, jedna od onih nezaobilaznih repernih tačaka u odnosu na koje pokušavamo da rekonstruišemo duh vremena koji je vladao krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka. Tada se, zahvaljujući naporu „naroda koji je progovorio“, na stranicama „Politike“ gradila jedna nova stvarnost, koja će uskoro postati stvarnija od stvarnosti same. O fenomenu „Odjeka i reagovanja“ 2001. je objavljena knjiga „Vreme kada je narod govorio“ autora Aljoše Mimice i Radine Vučetić. Iz tog obimnog i dragocenog dokumenta, čitaocima XXZ magazina prenosimo odabrane delove
Amils 04 S

Dosije: Tri decenije od “Politikine” rubrike “Odjeci i reagovanja” (3)

Slobodan Milošević je oličenje naše narodne duše

U (pred)istoriji raspada Jugoslavije i potonjih ratova novinskoj rubrici „Odjeci reagovanja“ svakako pripada sasvim poseban značaj. Ona je odavno postala povlašćeno mesto sećanja ne samo u ličnim uspomenama savremenika nego i u kolektivnoj memoriji. To je, neosporno, jedna od onih nezaobilaznih repernih tačaka u odnosu na koje pokušavamo da rekonstruišemo duh vremena koji je vladao krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka. Tada se, zahvaljujući naporu „naroda koji je progovorio“, na stranicama „Politike“ gradila jedna nova stvarnost, koja će uskoro postati stvarnija od stvarnosti same. O fenomenu „Odjeka i reagovanja“ 2001. je objavljena knjiga „Vreme kada je narod govorio“ autora Aljoše Mimice i Radine Vučetić. Iz tog obimnog i dragocenog dokumenta, čitaocima XXZ magazina prenosimo odabrane delove
Ossma 19 S

Dosije: Tri decenije od “Politikine” rubrike “Odjeci i reagovanja” (2)

Istina i Slobodan koračaju zajedno

U (pred)istoriji raspada Jugoslavije i potonjih ratova novinskoj rubrici „Odjeci reagovanja“ svakako pripada sasvim poseban značaj. Ona je odavno postala povlašćeno mesto sećanja ne samo u ličnim uspomenama savremenika nego i u kolektivnoj memoriji. To je, neosporno, jedna od onih nezaobilaznih repernih tačaka u odnosu na koje pokušavamo da rekonstruišemo duh vremena koji je vladao krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka. Tada se, zahvaljujući naporu „naroda koji je progovorio“, na stranicama „Politike“ gradila jedna nova stvarnost, koja će uskoro postati stvarnija od stvarnosti same. O fenomenu „Odjeka i reagovanja“ 2001. je objavljena knjiga „Vreme kada je narod govorio“ autora Aljoše Mimice i Radine Vučetić. Iz tog obimnog i dragocenog dokumenta, čitaocima XXZ magazina prenosimo odabrane delove
Elekk 01 S

Rokenrol na Zapadu Istoka: Slučaj Džuboks (2)

Kad je Jugoslavija otkrila hedonizam

U procesu širenja zapadnih kulturnih uticaja u Jugoslaviji, muzika je odigrala jednu od ključnih uloga. Jedan od najočiglednijih primera vesternizacije jugoslovenskog društva bili su američki i britanski uticaji koji su stizali sa džezom i rokenrolom, a posebno Džuboks, prvi rokenrol časopis u komunističkom svetu, čiji se prvi broj pojavio 3. maja 1966. godine. I danas, više od pet decenija posle pokretanja ovog muzičkog magazina, Džuboks se i dalje smatra za jedan od mitova i simbola jugoslovenskih šezdesetih i okretanja Jugoslavije Zapadu
Yunoo 11 S

Sjećanje na susrete sa Josipom Brozom

Ti-to, kao riječ tata ili mama

Drug Tito je otišao... Ali ostalo je njegovo djelo Socijalistička federativna republika Jugoslavija. Po tadašnjem uvjerenju, još jača, čvršća uz zakletvu Titu... «Druže Tito mi ti se kunemo...!» To je u nama svima ulijevalo optimizam i vjeru, da ćemo i sami, bez Tita moći to nastaviti.
Abroz 02 S

Godina 1980. kad je otišao Josip Broz

Pamti se samo ovo: ‘Umro je drug Tito!’

Bili smo si jako važni, odlazio je čovjek koji je od zemlje seljaka na brdovitom Balkanu, od jeftine austrougarske provincije, stvorio identitet na karti svijeta, bez obzira na to da li se mjerio s famoznim “ne” Staljinu, samoupravljanjem ili pak s dosljednim svrstavanjem u nezavisne na VI. summitu nesvrstanih 1979. u Havani.
Asta 02 S

Trideset devet godina od smrti Josipa Broza Tita

Živjeće u svakom našem danu, u svakom našem djelu

“Radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima, narodima i narodnostima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije: Umro je drug Tito.“ Ovako je glasila zvanična obavijest Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije i Predsjedništva SFRJ o Titovoj smrti, 4. maja 1980. I pored činjenice da bi vremenska distanca od od gotovo četiri decenije kao i količina napisanih knjiga, relevantnih stručnih i naučnih članaka dozvolili argumentovanu valorizaciju, i dalje ne postoji usaglašen stav historičara pa ni javnosti spram Titovog lika i djela.
Mlse 05 S

Dosije: Tri decenije od “Politikine” rubrike “Odjeci i reagovanja” (1)

Ogledna parcela za sejanje mržnje

U (pred)istoriji raspada Jugoslavije i potonjih ratova novinskoj rubrici „Odjeci reagovanja“ svakako pripada sasvim poseban značaj. Ona je odavno postala povlašćeno mesto sećanja ne samo u ličnim uspomenama savremenika nego i u kolektivnoj memoriji. To je, neosporno, jedna od onih nezaobilaznih repernih tačaka u odnosu na koje pokušavamo da rekonstruišemo duh vremena koji je vladao krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka. Tada se, zahvaljujući naporu „naroda koji je progovorio“, na stranicama „Politike“ gradila jedna nova stvarnost, koja će uskoro postati stvarnija od stvarnosti same. O fenomenu „Odjeka i reagovanja“ 2001. je objavljena knjiga „Vreme kada je narod govorio“ autora Aljoše Mimice i Radine Vučetić. Iz tog obimnog i dragocenog dokumenta, čitaocima XXZ magazina prenosimo odabrane delove
Buxx 01 S

Rokenrol na Zapadu Istoka: Slučaj Džuboks (1)

Ritam električne slobode

U procesu širenja zapadnih kulturnih uticaja u Jugoslaviji, muzika je odigrala jednu od ključnih uloga. Jedan od najočiglednijih primera vesternizacije jugoslovenskog društva bili su američki i britanski uticaji koji su stizali sa džezom i rokenrolom, a posebno Džuboks, prvi rokenrol časopis u komunističkom svetu, čiji se prvi broj pojavio 3. maja 1966. godine. I danas, više od pet decenija posle pokretanja ovog muzičkog magazina, Džuboks se i dalje smatra za jedan od mitova i simbola jugoslovenskih šezdesetih i okretanja Jugoslavije Zapadu
Akcii 07 S

Dosije: Omladinske radne akcije u SFRJ (2)

Mi smo mladi, mi smo mladi, jedno srce u brigadi

Autori koncepcije, postava i kataloga izložbe “Omladinske radne akcije / Dizajn ideologije” održane prvi puta u Zagrebu 2017. godine su grafička dizajnerica Sanja Bachrach Krištofić i fotograf Mario Krištofić. Ove, 2019. godine izložba će se u proširenom izdanju predstaviti osiječkoj publici. Suradnica na projektu je Petra Husain, a autori tekstova uz Sanju i Marija su Andreja Der Hazarijan Vukić, Bojan Krištofić i Reana Senjković. Projekt Omladinske radne akcije / Dizajn ideologije istražuje fenomen kulture i dizajna omladinskih radnih akcija te odnose politike, ideologije i (popularne) kulture u tom premalo obrađenom segmentu povijesti socijalističke Jugoslavije. Istraživanje ove teme doprinijet će boljem i točnijem razumijevanju uloge mladih u privrednim i kulturnim politikama SFRJ te odnosima političkih elita prema njihovom pretpostavljenom podmlatku, iz čega će se, nadamo se, moći izvući univerzalne spoznaje o političkom obrazovanju i emancipaciji mladih. S druge strane, pokušat ćemo rasvjetliti i kako su se dizajn i dizajneri ponašali u tom vrlo specifičnom području vizualne proizvodnje, organiziranom prema točno određenim pravilima koja su s vremenom sve češće i češće kršena
Asta 03 S

Kako je FNRJ pobjedila SSSR u nezaboravnoj utakmici 1952. godine

Nogometni rat Tita i Staljina

Što je ova utakmica stvarno značila jugoslavenskim nogometašima, novinarima, ljubiteljima nogometa pa čak i onima koji o nogometu nisu znali puno, bilo je jasno čim je sudac označio kraj utakmice. Prema izjavama svjedoka koji se sjećaju radijskog prijenosa prvi igrač koji je dotrčao do komentatora sav zadihan uzviknuo je „pobijedili smo Staljinovu Rusiju!“. Da je ova pobjeda odmah poprimila puno veći značaj od sportskog uspjeha govori i telegram jugoslavenskih nogometaša upućen maršalu Titu nakon odigrane utakmice. U njemu je bila kratka i vojnički intonirana poruka: „Borili smo se i pobijedili uz podršku Vašu i čitavog našeg naroda“. Po završetku utakmice tisuće ljudi izašlo je na ulice jugoslavenskih gradova. Kolone građana s bakljama u rukama kretale su se Beogradom slaveći pobjedu. U splitskoj luci pobjednike se pozdravljalo brodskim sirenama, dok je u Zagrebu zbog velikog broja ljudi na ulicama zaustavljen promet. Ubrzo su počele i šale na račun gubitnika. Aludirajući na sramotu koju su sovjetski nogometaši nanijeli Sovjetskom Savezu građani su sklepali i prigodne stihove: „Staljin sada suze roni, sve u Sibir redom goni“
Akcii 05 S

Dosije: Omladinske radne akcije u SFRJ (1)

Nemoguće - to je naš cilj

Autori koncepcije, postava i kataloga izložbe “Omladinske radne akcije / Dizajn ideologije” održane prvi puta u Zagrebu 2017. godine su grafička dizajnerica Sanja Bachrach Krištofić i fotograf Mario Krištofić. Ove, 2019. godine izložba će se u proširenom izdanju predstaviti osiječkoj publici. Suradnica na projektu je Petra Husain, a autori tekstova uz Sanju i Marija su Andreja Der Hazarijan Vukić, Bojan Krištofić i Reana Senjković. Projekt Omladinske radne akcije / Dizajn ideologije istražuje fenomen kulture i dizajna omladinskih radnih akcija te odnose politike, ideologije i (popularne) kulture u tom premalo obrađenom segmentu povijesti socijalističke Jugoslavije. Istraživanje ove teme doprinijet će boljem i točnijem razumijevanju uloge mladih u privrednim i kulturnim politikama SFRJ te odnosima političkih elita prema njihovom pretpostavljenom podmlatku, iz čega će se, nadamo se, moći izvući univerzalne spoznaje o političkom obrazovanju i emancipaciji mladih. S druge strane, pokušat ćemo rasvjetliti i kako su se dizajn i dizajneri ponašali u tom vrlo specifičnom području vizualne proizvodnje, organiziranom prema točno određenim pravilima koja su s vremenom sve češće i češće kršena…
Flagg 01 S

Ekskluzivni dosije: Živo blato katoličko-pravoslavnih odnosa (3)

Još samo par decenija za nas

Demografska se katastrofa može samo ublažiti ili usporiti a nikako zaustaviti. Ukratko, da parafraziramo EKV-ov song iz 1989, kažu da imamo još samo par dekada za nas. Za to vrijeme, trebalo bi smisliti nekakvo pomirenje ako ni zbog čega a ono narodnih običaja zajedničkih svim etnokonfesijama ovih prostora: naime, da čovjek pred smrt, pomiri se i oprosti i traži oprost, pa se to valjda odnosi i na narode. Uz to je politika pomirenja možda jedina politika koju ove države minimalne suverenosti mogu poduzeti same na svoju ruku a da ne moraju pitati za dozvolu nekoga izvana. Iscrpljeni narodi postaju umorni od mržnje i gladni pozitivnih diskursa a diskreditirane konfliktne religije bi sad ako može auru mirotvoraca jer su se u ratovanju već dokazale