Feljton

Mcoll 01 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989” (54)

Karlo Metikoš: Kad sam otkrio rock’n’roll, školu više nisam šljivio

Ploča se usijala. „Uap-tuvari-vah, uap-tuvari-vari"... rokenrol mu je udario u glavu, u noge. Ali, rokenrol nam tada nije bio potreban. Tako je Karlo Metikoš otišao u Francusku. Prvih dana spavao je „sous le ciel de Paris" oslonjen na kišobran, ili kao klošar ispod mostova Sene. Neki kit video je u njemu veliku zvezdu. Karlo Metikoš je Matt Collins. Dalje: Teheran, šah Reza Pahlavi i dukat za pesmu „To nisu jedra moje brodice..." Dalje: petogodišnji ugovor sa lancem „Hilton". Maroko, Kenija, Etiopija, Somalija, Džibuti... Haile Selasije slušao ga je sa svojim lavom i svojim unukom. Kralj Hasan doveo je na svirku harem, te mu je Collins svirao iz zahoda. Bokasa mu je naručio kafu. Između: dvadesetak verenica. Dalje: Rusija i Tamara; Kenija i lepotice iz hiljadu i jedne noći.  Kraj: Josipa. Početak: Josipa (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Karlu Metikošu. Intervju sa Karlom za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je sredinom 1987. godine. Karlo Metikoš umro je 10. prosinca/decembra 1991. u Zagrebu)
kina

Ekskluzivno: Iz knjige “Si Đinping – Kineski san” (5)

Kad progovori Nebeski zmaj

Si Đinping prvi je predsednik Kine rođen nakon Maove revolucije. Njegov životni put obeležile su velike nade pedesetih godina prošlog veka, mračni događaji šezdesetih, pobeda razuma sedamdesetih, te vrtoglavi ekonomski i društveni napredak osamdesetih. Si je došao na čelo Kine nakon što je ona već postala druga svetska sila, s ambicijom da je preobrati u vodeću snagu sveta. Priča o Si Đinpingu priča je o Kini, o njenim uspesima, izazovima i dilemama
Goblen

Životna preporuka za bolju 2019: “SFRJ za ponavljače” (5)

Vilerov goblen, likovno blago nacije

Knjiga “SFRJ za ponavljače” je leksikon, personalni katalog stvari, pojmova, običaja, fenomena i imena vezanih uz bivšu Jugoslaviju. Iz današnje perspektive ta se svakidašnjica može činiti fantastičnom, međutim, ni sadašnjost malenih zemalja koje su iščilile iz jugoslavenskog jajeta ne pruža u tom smislu mnogo nade. Čitanje Novačićevog leksikona pruža mnogostruke užitke. Jugoslaveni su dugo živjeli zatočeni u ideološkim floskulama koje su naprosto perpetuirali. I zemlja je bila najljepša na svijetu, i Jadransko more najplavlje, i riba najsvježija, i ljudi najsrdačniji, i samoupravljanje najefikasnije, i bratstvo i jedinstvo najčvršće, i vojska najhrabrija. Novačićeva knjiga dekonstruira te i druge floskule na veseo način. Upravo zato postiže dvostruki efekt. Čitajući Novačićevu knjigu pomireno pristajemo na vlastitu prošlost i istodobno osjećamo olakšavajući otpust od nje
Aujevic 01 S

Stara škola književne kritike (2)

Šantić, pjesnik više etičkog nego estetičkog zanosa

U doba kad se književna kritika polako pretvara u hobi, svakosedmičnu disciplinu automata, pomalo i unosnu, u jednu pristojnu i svekorektnu akrobatiku, donosimo vam serijal književnih kritika koje su pisali jugoslovenski avangardisti (poznati i kao modernisti) u prvim decenijama prošlog vijeka. Te kritike ostaju vrijedne čitanja i pažnje i danas, ne samo zato što su u međuvremenu ti kritičari postali najveći pisci na našem jeziku, nego i zato što pokazuju kako se u to vrijeme bespoštedno i vidovito pisalo i o najvećim i najpriznatijim imenima naše književnosti koja su do danas ostala gotovo nedodirljiva. Također, sljedeći serijal bi mogao barem poljuljati blesavu opoziciju pisac - kritičar, po kojoj je pisac bogomdani odabranik koji knjige piše i sastavlja a kritičar neka efemerna ličnost koja postoji da te knjige kritikuje, jer Matoš, Ujević, Krleža, Crnjanski, Ristić, Vinaver se ispostavljaju kao kritičari bolji od samih kritičara, a Milan Bogdanović, kao čisti kritik, misli o literaturi lucidnije nego svi današnji romansijeri zajedno. Pisane neobavezno i kao usput, opušteno, bez jasnog sistema vrednovanja, često u jakom polemičkom afektu i subjektivno-nepravedno, bez ikakve pretenzije ka estetičkom zakonodavstvu i zavođenju reda, kritike ovih mađioničara i književnih svaštara donose pregršt razbacanih i tek natuknutih opažanja o djelima, čiju lucidnost u raskrivanju kritikovanih djela ne mogu doseći buljuci profesora i docenata po našim katedrama koji već godinama sklapaju svoje studije koje, navodno, imaju glavu i rep. Otud nije čudno da se o tim esejima i kritikama po tim katedrama mnogo i ne zna, profesori o njima i ne govore i ne poznajući ih, a onaj koji bi bacao pred njih neka od ovih sugestivnih primječanija jednak je onome koji je onomad prosipao biserje pred svinje.
Dck 01 S

“Emigrantski kuvar”, recepti i priče za gladnu ex-yu dušu (9)

Lov na amsterdamsku patku: noću, iz žbuna, na kanalu

“Emigrantski kuvar” je kolekcija priča-recepata, knjiga neobične strukture, vrcava, pitka, puna iskričavog duha, na trenutke tragična i opora, ali uvek začinjena prepoznatljivim gorkim humorom Dejana Novačića, autora kultne knjige “SFRJ za ponavljače”. Pisac predgovora Ivan Tasovac napisao je za “Emigrantski kuvar”: "Ako računate da, striktno poštujući recepte iz ovog kuvara, nekog nahranite - teško da će vam to poći za rukom. Ali, ako imate nameru da nekog šarmirate - ovo je prava knjiga za vas”. Naravno, moto knjige otkriva o čemu je reč: “Sve što ste hteli da znate o jugoslovenskoj kuhinji, ali nemate više koga da pitate”... U nekoliko nastavaka, sa dozvolom autora, objavićemo najzanimljivije delove ove lucidne, nostalgične i duhovite knjige
Spingg 02 S

Ekskluzivno: Iz knjige “Si Đinping – Kineski san” (4)

U Partiji, posle sedam pokušaja

Si Đinping prvi je predsednik Kine rođen nakon Maove revolucije. Njegov životni put obeležile su velike nade pedesetih godina prošlog veka, mračni događaji šezdesetih, pobeda razuma sedamdesetih, te vrtoglavi ekonomski i društveni napredak osamdesetih. Si je došao na čelo Kine nakon što je ona već postala druga svetska sila, s ambicijom da je preobrati u vodeću snagu sveta. Priča o Si Đinpingu priča je o Kini, o njenim uspesima, izazovima i dilemama
Sapl 01 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (33)

Split '97 dotakao dno: Nova nagrada – najbolje odjeveni izvođač!

Nakana Nenada Ninčevića, direktora festivala da dade šansu mladim izvođačima i skladateljima nije urodila plodom. Oni su, uglavnom, bili najlošiji dio festivala: Valentina Brzović, Ena, Megi, Mala Iva, Vox, Milena Zrilić, Mirko Ožić - Paić, Nera Ban, Branka Bliznac, kojima su se pridružili i nešto stariji ili znatno stariji Johnny Gitara, Super Renato, Duško Lokin, Sanja Trumbić ili Goran Škerlep - potpuno su zakazali
Sapl 02 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (32)

Split '96: Jadna priredba koju valja zaboraviti

Teško je opisati ono što se zbivalo na Festivalu zabavne glazbe Split '96. Blago rečeno: katastrofalna priredba i kolektivno srozavanje mediteranskog melosa. Kome je palo na um da pozornicu smjesti točno iznad fontane na Rivi? Ukratko, sve je bilo pogrešno
Bbbp 06 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989” (53)

Majda Sepe: Od Titovog pogleda imala sam tremu

Gospođica Majda Bernard volela je džez, dobro je govorila engleski i želela da postane pevačica. Bila je lepa i Slovenka. Veoma „distingué", rekli bi Francuzi kojima je pevala mesec dana. Gospođa Majda Sepe zatim je postala supruga najčuvenijeg slovenačkog „mladića s trubom", počela redovno da posećuje festivle i uživa u njima. Nije bila hit pevačica i nije bila nervozna kao favoriti. Ponekad je bila i manekenka. Rusima je pokazivala pletenine koje su im bile tajanstvene i tvist za koji nisu bili zreli. Pred Maršalom su joj zaklecala kolena. Kad je prvi put strah prošao, zabavna muzika bila je isto tako lepa, kao i pre (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Majdi Sepe. Intervju sa Majdom za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je sredinom 1987. godine. Majda Sepe umrla je 11. aprila 2006. u Ljubljani)
Plkt 04 S

Životna preporuka za bolju 2019: “SFRJ za ponavljače” (4)

Dve vrste narodnih heroja: Mrtvi žive u čitankama, a živi na Dedinju

Knjiga “SFRJ za ponavljače” je leksikon, personalni katalog stvari, pojmova, običaja, fenomena i imena vezanih uz bivšu Jugoslaviju. Iz današnje perspektive ta se svakidašnjica može činiti fantastičnom, međutim, ni sadašnjost malenih zemalja koje su iščilile iz jugoslavenskog jajeta ne pruža u tom smislu mnogo nade. Čitanje Novačićevog leksikona pruža mnogostruke užitke. Jugoslaveni su dugo živjeli zatočeni u ideološkim floskulama koje su naprosto perpetuirali. I zemlja je bila najljepša na svijetu, i Jadransko more najplavlje, i riba najsvježija, i ljudi najsrdačniji, i samoupravljanje najefikasnije, i bratstvo i jedinstvo najčvršće, i vojska najhrabrija. Novačićeva knjiga dekonstruira te i druge floskule na veseo način. Upravo zato postiže dvostruki efekt. Čitajući Novačićevu knjigu pomireno pristajemo na vlastitu prošlost i istodobno osjećamo olakšavajući otpust od nje
Mjdda 04 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989” (52)

Majda Sepe: Uspavanka za slovenačku damu

Gospođica Majda Bernard volela je džez, dobro je govorila engleski i želela da postane pevačica. Bila je lepa i Slovenka. Veoma „distingué", rekli bi Francuzi kojima je pevala mesec dana. Gospođa Majda Sepe zatim je postala supruga najčuvenijeg slovenačkog „mladića s trubom", počela redovno da posećuje festivle i uživa u njima. Nije bila hit pevačica i nije bila nervozna kao favoriti. Ponekad je bila i manekenka. Rusima je pokazivala pletenine koje su im bile tajanstvene i tvist za koji nisu bili zreli. Pred Maršalom su joj zaklecala kolena. Kad je prvi put strah prošao, zabavna muzika bila je isto tako lepa, kao i pre (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Majdi Sepe. Intervju sa Majdom za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je sredinom 1987. godine. Majda Sepe umrla je 11. aprila 2006. u Ljubljani)
Ducci 01 S

Stara škola književne kritike (1)

Jovan Dučić, sa antikvarnim cilindrom na palanačkoj glavi

U doba kad se književna kritika polako pretvara u hobi, svakosedmičnu disciplinu automata, pomalo i unosnu, u jednu pristojnu i svekorektnu akrobatiku, donosimo vam serijal književnih kritika koje su pisali jugoslovenski avangardisti (poznati i kao modernisti) u prvim decenijama prošlog vijeka. Te kritike ostaju vrijedne čitanja i pažnje i danas, ne samo zato što su u međuvremenu ti kritičari postali najveći pisci na našem jeziku, nego i zato što pokazuju kako se u to vrijeme bespoštedno i vidovito pisalo i o najvećim i najpriznatijim imenima naše književnosti koja su do danas ostala gotovo nedodirljiva. Također, sljedeći serijal bi mogao barem poljuljati blesavu opoziciju pisac - kritičar, po kojoj je pisac bogomdani odabranik koji knjige piše i sastavlja a kritičar neka efemerna ličnost koja postoji da te knjige kritikuje, jer Matoš, Ujević, Krleža, Crnjanski, Ristić, Vinaver se ispostavljaju kao kritičari bolji od samih kritičara, a Milan Bogdanović, kao čisti kritik, misli o literaturi lucidnije nego svi današnji romansijeri zajedno. Pisane neobavezno i kao usput, opušteno, bez jasnog sistema vrednovanja, često u jakom polemičkom afektu i subjektivno-nepravedno, bez ikakve pretenzije ka estetičkom zakonodavstvu i zavođenju reda, kritike ovih mađioničara i književnih svaštara donose pregršt razbacanih i tek natuknutih opažanja o djelima, čiju lucidnost u raskrivanju kritikovanih djela ne mogu doseći buljuci profesora i docenata po našim katedrama koji već godinama sklapaju svoje studije koje, navodno, imaju glavu i rep. Otud nije čudno da se o tim esejima i kritikama po tim katedrama mnogo i ne zna, profesori o njima i ne govore i ne poznajući ih, a onaj koji bi bacao pred njih neka od ovih sugestivnih primječanija jednak je onome koji je onomad prosipao biserje pred svinje.
Ayuu 14 S

Životna preporuka za bolju 2019: “SFRJ za ponavljače” (3)

Najveći jugoslovenski unutrašnji organ - Služba bezbednosti

Knjiga “SFRJ za ponavljače” je leksikon, personalni katalog stvari, pojmova, običaja, fenomena i imena vezanih uz bivšu Jugoslaviju. Iz današnje perspektive ta se svakidašnjica može činiti fantastičnom, međutim, ni sadašnjost malenih zemalja koje su iščilile iz jugoslavenskog jajeta ne pruža u tom smislu mnogo nade. Čitanje Novačićevog leksikona pruža mnogostruke užitke. Jugoslaveni su dugo živjeli zatočeni u ideološkim floskulama koje su naprosto perpetuirali. I zemlja je bila najljepša na svijetu, i Jadransko more najplavlje, i riba najsvježija, i ljudi najsrdačniji, i samoupravljanje najefikasnije, i bratstvo i jedinstvo najčvršće, i vojska najhrabrija. Novačićeva knjiga dekonstruira te i druge floskule na veseo način. Upravo zato postiže dvostruki efekt. Čitajući Novačićevu knjigu pomireno pristajemo na vlastitu prošlost i istodobno osjećamo olakšavajući otpust od nje
Cinna 02 S

Ekskluzivno: Iz knjige “Si Đinping – Kineski san” (3)

Rano sazrevanje

Si Đinping prvi je predsednik Kine rođen nakon Maove revolucije. Njegov životni put obeležile su velike nade pedesetih godina prošlog veka, mračni događaji šezdesetih, pobeda razuma sedamdesetih, te vrtoglavi ekonomski i društveni napredak osamdesetih. Si je došao na čelo Kine nakon što je ona već postala druga svetska sila, s ambicijom da je preobrati u vodeću snagu sveta. Priča o Si Đinpingu priča je o Kini, o njenim uspesima, izazovima i dilemama
Dvornn 05 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (31)

Split '95: Crnohumorni trijumf Dina Dvornika

Što reći o pobjedniku publike Dinu Dvorniku koji je doslovno šokirao i gledatelje i festivalsku svitu. U hodniku Dalmacijakoncerta, sat vremena prije početka festivala, djelatnici pogrebnog poduzeća Lovrinac iz Splita donijeli su i ostavili pravi mrtvački sanduk. Tim hodnikom morali su proći svi izvođači, a nitko od njih, pa ni organizatori, nisu znali za koga je taj mrtvački sanduk. Najbolji odgovor da je Dino stvarno živ, čak i živahan, bio je onoga trenutka kad je nakon najave pjesme „Ništa kontra Splita“ iz mrtvačkog sanduka izašao Dino Dvornik koji je sjajno izveo tu pjesmu