Lifestyle - Food & Drink

Lbba 01 S

Ravničarski divani

Lebac, kruv, kenyér

Sve do prvih decenija 20. stoleća većina kuća je pekla svoj hleb, a od tog vremena u gradskim i seoskim domaćinstvima umešen hleb bi bio nošen kod pekara da se ispeče (na salašu se hleb pekao u kući sve do druge polovine prošlog veka). Kasnije je kupovan pekarski hleb (u Somboru je, osim u pekarama, domaći pšenični, kukuruzni i raženi hleb prodavan na Trgu Sv. Trojstva, na niskim drvenim klupama), a i tada je u zamenu za hleb moglo da se da brašno.
špargla

RetrOpatija

Blues berača gorkih šparoga

Kupiti šparoge, jasna stvar, pomalo je sramotno, a tumačenja ima raznih. Primjerice, meni je otac objasnio da su šparoge na merkatu sumnjive jer su možda ubrane uz cestu pa imaju u sebi tragove plinova iz auspuha. Bilo kako bilo, vitalni Opatijci ne kupuju šparoge već navlače čizme, izvlače stare hlače i još stariju maju pa kreću u šumu, zavlače se u graju
Knedl 01 S

Parizer za doručak i ručak za tri dana

Kako se jelo osamdesetih

Sećate se vremena stabilizacije, bonovi za kafu, ulje i šećer. Imala sam u kući neki kuvar u kome je skoro svaki recept tražio slatku pavlaku, a nije bilo šanse da je nađem u običnim prodavnicama, samo sam mogla da gledam slike tih poslastica. Srećom, mama je radila na Dedinju pa je povremeno dopremala  “egzotičniju“ robu iz, za to vreme, super snabdevenog  C-marketa
Suljp 01 S

Vojnički grah

Za JNA gurmane

Mi, blesavi papci i luzeri koji smo savjesno odradili svoj dug, uz vrijedna prijateljstva i vojničko drugarstvo te jedno ogromno i neprocjenjivo iskustvo u odrastanju, pamtimo i taj vojnički grah kao nešto najbolje što se tada pripremalo u vojnim kuhinjama
Pasta all'amatriciana

Kaj to fino miriši?

Amatriciana, ti amo

Riskirajući jezikovu juhu što nisam pojeo preostalo zelje („da se ne baci“, jel’te), odlučim napraviti nešto lagano, na brzinu. Računam, pojest ću ja to pa kad se draga vrati mogu s njom za večeru podijeliti onu njenu delikatesu. Od brzinskih stvari najviše volim tjesteninu, brzo se sprema i energetski je hranjiva pa se sjetim jednog od svojih najdražih jela, još dok sam lutao po Italiji, stare dobre amatriciane
Rhubarb

Ponovo pročitati: Lukovićevi saveti o ukusnim otrovima

Smrtonosni zalogaji rabarbare

Znam da je leto i da je čak i u tupom „Blicu“ dosadno i isprazno, ali zato „Blicova“ zakonita supruga po imenu „Blic žena“ ne miruje; u dokonom raspoloženju „Blic Woman“ objavila je senzacionalno-šokantno-edukativni tekst pod horror naslovom „Smrtonosni zalogaji: 7 otrovnih namirnica koje verovatno imate u svojoj kuhinji“. Kao autor potpisuje se izvesni „I. Funduk“, što više liči na povrće nego na čoveka, ali neka mu bude. Ono što mu e-novine oprostiti neće jeste da je dokazao tezu da je novinarstvo u Srbiji postalo Meka za poremećene ludake s košticom u glavi. Ovo remek-delo prenosimo u integralno-pšeničnom obliku mentalne plesti from tačka 1 to tačka 7; izvolite da se oduševite! Summertime & the mozak is easy!
Prokelj

Ljubav na prvi okus

Prokulice na nutricionistički

Nedavno sam na fb naletio na odličan recept jedne frendice koju nikada nisam ni vidio ni upoznao, ali koja ima sličnu filozofiju hranjenja mojoj. Njen sam jednostavan recept malo preradio i prilagodio ga svom ukusu, a radi se o prokulicama s puretinom, finoj klopi koja osvaja na prvi okus
Belje Suzana

Vinarija Belje, dom mladih vina

Suzana Zovko, vinska pedijatrica

Suzana Zovko, glavna enologinja baranjskog giganta Vina Belje, nije od onih koja će se pohvaliti nekom svojom obiteljskom vinskom pretpoviješću. Štoviše, osim nekoliko trsova koje su preci s očeve strane, Drnasini iz Segeta Donjeg pored Trogira, sadili oko kuće, Suzana se ne voli pohvaliti ni nekom svojom biografskom crticom iz koje bi zračio DNK njezine predodređenosti da se bavi proizvodnjom vina u jednoj od najsuvremenijih svjetskih vinarija
Kale

Što je život bez malo gorčine

Nostalgični kelj

Treći miris iz kuhinje koji me baci u prošlost je onaj od kelja kuhanog kao varivo. Mama je bila pravi majstor u njegovoj pripremi i, iako mi klinci (baš kao i ovi današnji) nismo pretjerano uživali u povrću, uvijek ga je znala zakamuflirati nekim drugim aromama pa sam ja u čast na moja davna sjećanja odabrao jednostavan recept tog čušpajza od kelja sa suhim špic rebrima i kobasicama
Salaxia

Vinske priče

Salaxia, fruškogorska vinska galaksija

Noir Noir, Burlesque, Salvador Dali, Jovan Soldatović, Duško Stojanović, Bijela vrana, Aleksandar Adamović... Ovaj niz prividno nepovezanih pojmova mogao bi biti puno dulji, ali, vjerujem, nikada nikoga ne bi asocirao na vinariju Salaxia kojom spretno i sretno već deset godina kormilari zaljubljenik u Toskanu Aleksandar Tadić
Grmače

Jesenji ručak

Gljive grmače za delikatesni obrok

Prvi dani jeseni i šuma me je počastila grmačama (neki ih zovu i gole puze). To je vrlo zahvalna gljiva koju se može osušiti, duboko zamrznuti ili kiseliti no najbolje ju je odmah pripremiti svježu. Evo jednog jednostavnijeg recepta
pečurke

Specijalitet Seljačke bune

Vrganji alla Gubec

Hrvatska je nekad bila prepuna stočara i zemljoradnika pa zato i danas obiluje seljacima. Čast ostalima, onim mrtvim i još živućim, ali od svih je najpoznatiji svakako bio Ambroz Gubec, zvan i Matija
HercKuća

"Hercegovačka kuća": Gazdinstvo, vinarija i restoran

Kad jaganjci utihnu, prelazi se na vino

Ne znam zašto, ali Hercegovačka kuća u Mosku, selu na magistralnoj cesti između Trebinja i Bileće, neopravdano se zaobilazi u svim gastronomadskim „prebrojavanjima“ bosanskohercegovačkih ugostiteljskih objekata „od formata“ koji su svoju prepoznatljivost zaslužili kvalitetom pečene janjetine
Gira slavlje

Vinarija Ghira: Istarska vinska priča

Malvazija koja vraća mirise djetinjstva

Kad bi Damira Mihelića iz Vinarije Ghira iz Novigrada pitali kako je uopće započeo svoju vinsku priču, odgovor bi mogao biti sve što vam padne na pamet – i tradicijski i slučajno i namjerno i – sve to skupa! Damir voli reći da su i njegov pokojni tata Bruno i mama Marija podrijetlom iz bogatih obitelji koje su svojedobno imale velike stancije na kojima se i poslije Drugog svjetskog rata proizvodilo dosta vina, i do 10 tisuća litara, „što je bilo jako, jako puno u to doba“. Te stancije su bile „Istra u malome“, obrađivalo se 20 hektara zemlje, uzgajala se malvazija, muškat, refošk, hrvatica, plavina, borgonja, nije bilo šanse da se posadi neka internacionalna sorta, a neizostavni su bili boškarini, masline, koze, ovce... I podrum od 200 četvornih metara
kiseli kupus

Recept: Uz gemišt i nakon gemišta

Kiselo zelje s pečenicama alla Tin

Malo je poznato da je Tin uz pjesmarenje i dobru kapljicu imao još jednu strast; volio je dobar zalogaj. Pošto se nikad nije ženio njegova domaćica s kojom je živio, gospođa Rezika, brinula je o njemu kao o svojem najbližem