Interview

Dragoljub Stanković

Svet se ne može podneti bez smeha

Možda bi moglo da se kaže da je jedna od važnijih tema mog romana geneza nacionalističkog zla u Beogradu s početka devedesetih godina. To je bila neka prva faza zahuktavanja ludila celog jednog društva. Neki mi kažu da nema mnogo knjiga koje se bave time na način da se opisuju kokretni događaji, na mikroplanu, na ulici, u atmosferi ratnog sumraka. Ovo što danas gledamo je metastaza svega toga. Toliko se razobručilo i pomahnitalo da ima groteskne crte, ne može se parodirati

Bekkim 04 S

Bekim Fehmiu: Želim da pominjem samo one stvari koje spajaju

Vidite, 1967. godine, posle premijere "Skupljača perja" u Puli, imali smo prijem kod druga Tita. Moja supruga Branka i ja sedeli smo preko puta Tita, pored Žarka Veselinova. Drug Veselinov i ja smo tri sata govorili o prosveti i kulturi u našoj zemlji. U toku razgovora on mi reče: "Bekime, treba da na svakom mestu istakneš da si Albanac." Razmišljao sam o tome: zašto? I počeo da ističem da sam Albanac iz Jugoslavije, što je za mnogo opterećenih, koji ne vide dalje od nosa, to bio znak nacionalizma.

The forgotten mountain1

Ardit Sadiku, albanski reditelj, gost palićkog festivala

Naći mir bez istinske svrhe najveća je tragedija u životu

Film “Zaboravljena planina” albanskog reditelja Ardita Sadikua prati priču starijeg čoveka koji postaje beskućnik nakon što mu sin prodaje celo imanje. Film koji prikazuje složene porodične odnose i posledice usamljenosti, biće premijerno prikazan u okviru selekcije “Paralele i sudari”, programa koji obuhvata angažovane filmove iz istočne Evrope, u okviru 26. Festivala evropskog filma Palić koji se održava od 20. do 26. jula na više lokacija na Paliću i u Subotici. Tim povodom, razgovaramo sa rediteljem o inspiraciji za ovaj film, o međuljudskim odnosima nekada i sada, i o njegovim budućim projektima
Dollore 01 S

Dolores Ibaruri, La Pasionaria

Pravičnost i sloboda nasušne su potrebe kao i hleb

"Borba ima mnogo vidova. Bori se oružjem, umom, srcem, perom. Doklegod čovek živi goreći za svoju ideju, hraneći svoje vatre njome - on je borac i seje klice jedne buduće žetve. Moja vera stvara snagu, a moja snaga hrani tu veru. Čarobni krug iz kojeg ne želim i ne mogu izići: Ono što osvetljava moj život i drži mi podignutu glavu, to su vera u čoveka, a samim tim i vera u budućnost. S najdubljim uverenjem kažem da u tu budućnost gledam s poverenjem"
Lendita Zećiraj S

Interview: Lendita Zeqiraj, rediteljka filma "Agina kuća"

Želela sam da prikažem žene u nevolji koje se ne ponašaju kao žrtve

Svojim prvim igranim dugometražnim filmom „Agina kuća“ Lendita Zećiraj otvorila je program East from West Karlovarskog filmskog festivala, za koji je dobila specijalan pomen ekumenskog žirija. Ovo hrabro autorsko ostvarenje ostaće dugo u pamćenju gledaoca po nesvakidašnje građenim ženskim ulogama, toj grlatoj, raspsovanoj i neustrašivoj „bandi“ koja živi zajedno u kući u planinskoj zabiti i koja odbija da se preda sopstvenim traumama. Tu, zajedno sa njima je i devetogodišnji Aga koji čezne za figurom oca ili jednostavno za bilo kakvim muškim društvom. On bi mogao biti klinac kao i svi drugi, da nije vezan za majčinu sudbinu u sigurnoj kući. Region je dobio pravi feministički film koji će da iritira, boli, gane ili da zaprepasti publiku, U svakom slučaju je neće ostaviti ravnodušnom. Ovo je nastavak uspeha za Zećiraj, koja iza sebe ima višestruko nagrađivane kratke filmove „Ograda“ (2018) i „Balkon“ (2013) od kojih je prvopomenuti bio čak trostruko kvalificiran za Oskara
Pollak 01 S

Interview: Goran Polak o svom blogu Stražarni lopov

Priče o izgubljenoj generaciji, rock’n’rollu i odrastanju u državi sa šest republika

Regionalna alternativna glazbena scena, zajedno s usponom novog vala, obilježila je mnoge mladosti. Iz perspektive Zagrepčana koji je velik dio svoje mladosti proveo na rock i punk koncertima, kraj prošlog stoljeća izgleda ponešto drukčije od onoga na što smo navikli. Svaki tekst na blogu Stražarni lopov Gorana Polaka iznova prisjeća na te prošle dane, budi nostalgiju i sve koji dijele njegove uspomene, a ima ih, uspijeva odvesti na putovanje kroz vrijeme
Pezoo 01 S

Interview: Zoran Pezo povodom 30. obljetnice filma "Kako je propao rokenrol"

Od pada Rimskog carstva do grupe The Fall

Kultni filmski omnibus “Kako je propao rokenrol” drži svoj status poput poluga zlata. “Čuo sam da ga puštaju Bad Blue Boysi kad se voze u autobusu na gostovanja”, rekao je između ostalog Zoran Pezo, režiser poznat po emisijama Hit Depo, Ružiona, te po režiranju dodjela nagrade Porin. U filmu “Kako je propao rokenrol” režirao je prvu (od ukupno tri) priče. Obljetnica filma je bila povod za ovaj razgovor u kojem smo se dotakli mnogo toga
Foox 03 S

Interview: Goran Lisica Fox, riječki Malcolm McLaren

Nikada nisam bio baš neki menadžer…

“U ono vrijeme s kraja sedamdesetih proslavio se Malcolm McLaren, menadžer Sex Pistolsa, kao neka vrsta sposobnog glazbenog impresarija – muljatora, gotovo pa prevaranta koji prodaje punk, pa su i meni drugi pripisivali slične osobine, mada ih nisam imao…” kaže diskograf, izdavač, menadžer, glazbeni producent i novinar, vlasnik diskografske kuće Dallas Records
Bogdanb1

Intervju iz arhive: Bogdan Bogdanović

Jugoslovenstvo se mora učiti

Jugoslavija jeste najbolja kada se malo klima, kada se menja, kada može iz raznih pravaca da se shvati... Kada se stegne gvintovima i kad neko hoiće čvrstu, tvrđu Jugoslaviju, onda ona puca. To je moja generacija videla 1940. godine i to je strašno iskustvo. To je nešto što Jugoslavija apsolutno ne podnosi. Jugoslovenstvo ne podnosi dogme, ni socijalne, ni nacionalne, ni verske, ono mora da prihvati, ako govorimo o nacionalnim i religioznim vrednostima - polimofriju. I još nešto što se u ovoj zemlji ne radi - jugoslovenstvo se mora učiti
Bogdanb 01 S

Intervju iz arhive: Bogdan Bogdanović

Predstoje nam godine mraka i mračnjaštva

Dobar Srbin je pametan Srbin. Srbin kosmopolita, Srbin koji se ne plaši da živi u "velikom svetu" i da taj svet priziva k sebi, dobar Srbin je laička pojava sa laičkim shvatanjem kulture, dobar Srbin je odelio nivo religije i nivo opštenja sa Bogom, sa apsolutom i on voli svoj samostalni religiozni život. Dobar Srbin je onaj koji shvata da Srbi, rasejani po Balkanu, mogu da žive samo u simbiozi sa drugim narodima. To je srpska politika i intelektualci bi odavno trebalo da utuve u glavu svakom Srbinu, od Garašanina naovamo. Dobar Srbin treba da ima nagon ka integrisanju, nasuprot danas dominantnom nagonu ka izdvajanju i zatvaranju. Onog trenutka kad se ovo ludilo okonča, kad postane jasno da je srpski velikodržavni projekat bio težak promašaj moraćemo početi iz početka svi na ovim prostorima
Uttos 01 S

Uroš Tošković: Retro intervju iz 1983. godine

Osjećam se jezivo uništen kad sam sa drugima

Svako druženje je kukavičluk i zavaravanje, a samoća je hrabrost i bogatstvo. Čak i kad sam sa svojom djecom, ja se osjećam totalno sam. Zaista, nikada i nigdje nijesam uspio da se adaptiram.
Aasa 02 S

Interview: Tihomir Pop Asanović, čovjek za sva vremena

Čim je čuo da sam iz Jugoslavije, Sinatra je rekao – “Tito?”

U karijeri koja traje više od pola stoljeća, klavijaturista Tihomir Pop Asanović prošao je kroz razne faze: bio je član grupa Time, September i B.P. Convention Boška Petrovića, upoznao mnoge svetske muzičare kao što su Frank Zappa, Ray Charles, Quincey Jones, Frank Sinatra, Michael Jackson… Konačno, posle 35 godina objavio je povratnički album simbolično nazvan “Povratak prvoj ljubavi”  
Zorr 02 S

Interview: Zoran Predin, neumorni umjetnik

Doživjeli smo mladost u punom zamahu

Za nekoga tko je krenuo u vrijeme novog vala ništa čudno; Zoran Predin ove godine slavi 40 godina karijere te je upravo dovršio snimanje svog 40. albuma “Zoran pjeva Arsena”. Predin predstavlja i svoju petu knjigu “Glavom kroz zid”, a u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 7. ožujka održat će retrospektivni koncert na kojem će uz njega i Lačni Franz – u električnom i akustičnom izdanju – nastupiti i Django Group Damira Kukuruzovića, Matija Dedić te Anja Rupel iz nekadašnjeg Videosexa
Saba 01 S

Pozajmljeni intervju: U pol’ 9 kod Sabe

Važno nam je da o ljudima sa margine govore i pjevaju marginalci/ke

U pol’ 9 kod Sabe vlada poprilično feminističko ozračje. Općenito, u tom bendu uvijek su svirali ljudi koji su svjesni da feminizam uopće ne može biti upitan. Feminizam se jednostavno podrazumijeva kod Sabe!