Interview

Hrvoje Klasić

Ubijanje ustaša nije genocid nad Hrvatima

Pošto zna da veliki dio hrvatskih Srba nije otišao u četnike nego u partizane, Lozo onda i partizane uvlači kao počinitelje tog navodnog genocida nad Hrvatima, čime upada u drugu logičku klopku. Naime, već od početka rata Hrvati se masovno uključuju u partizane – Prvi partizanski odred sastavljen je 99 posto od Hrvata – a nakon pada Italije 1943. Hrvati čine većinu u partizanskom pokretu u NDH, pa onda po Lozi ispada da su Hrvati činili genocid nad Hrvatima. Prema Lozi, ubijati ustaše znači genocid nad Hrvatima. To je isto kao reći da je nakon Bleiburga počinjen genocid nad Hrvatima. Nema spora da su nakon rata i na Bleiburgu počinjeni zločini, ali je ključno to što nitko od strane partizana nije ubijen zato što je bio Hrvat, nego zato što je bio ustaša ili kolaboracionist

Srbenka3

Deo javnosti tretira ratne zločince kao heroje

Povijest nas uči da na Balkanu uvijek postoji mogućnost da se međunacionalni sukobi ponove. Uvijek dođe neki novi rat, koliko god to izgledalo nemoguće. Mislim da je zbog narednih generacija potrebno sačuvati realnu sliku onog što se događalo devedesetih, a ta slika nije ni jednostavna, ni crno-bijela. Nevinih žrtvi bilo je na svim stranama, i sve strane su zaprljale ruke zločinima. Ignoriranje, i nepriznavanje te činjenice samo ostavlja klice novih sukoba

Krag 01 S

Retro intervju iz 1989. godine: Milovan Đilas

Kako je nastalo samoupravljanje i kako je nestao komunizam

Komunizam ne postoji bez prakse, bez partije, čim se odvojite od prakse i od partije, vi postajete ništa. Odvajanje od “apsolutnog” ideala, od “ideala” prakse – to je praznina totala, u kojoj sam i ja postajao ništa. Najviše me ipak pogodio sukob sa mojim drugovima od kojih sam očekivao više razumevanje. Tada, na tom Plenumu, kod sebe sam otkrio i crtu mazohizma – kad je sve loše, bar nek bude najgore, kad liči na moskovski proces nek tako i bude. Tada sam osećao i strah, ali ne onaj fizički, već strah od ništavila, od nemogućnosti da bilo šta kažete u vreme kad imate još mnogo toga da kažete. Svejedno, u momentu kad je Plenum završen, dok sam izlazio iz sale, shvatio sam da sam tim “pokajanjem” počinio, možda, najveću životnu grešku
Gojko Berić

Gojko Berić, kolumnista sarajevskog Oslobođenja

Na sceni je predizborno nacionalističko ludilo

Opozicija predvođena SDP-om, Demokratskom frontom i Građanskim savezom optužuje SDA da priprema brutalnu krađu glasova. Očito je da u toj korupcionaškoj koaliciji ima više aktera. Diplomatske misije u Sarajevu zahtijevaju da se sve prevare obznane i sankcionišu, ali se državno Tužilaštvo ne oglašava. Ukoliko se utvrdi da su izbori bili neregularni, Bosni i Hercegovini predstoji politička agonija i dugoročna ustavna kriza, koja bi veoma dobro odgovarala Miloradu Dodiku, ali i njegovom hrvatskom pobratimu Draganu Čoviću, lideru HDZ-a BiH
Zanicc 02 S

Intervju: Ivana Žanić, koordinatorka Pravnog tima FHP

Nećemo živeti u društvu u kojem se zločinci slave kao heroji

Očigledni su opstrukcija postupaka za zločine počinjene tokom srebreničkog genocida, u slučaju Hangar Kravice – ubistvo 1313 civila, Bošnjaka, kao i pokušaji pritiska na pravosuđe da se u slučaju presude Novaku Đukiću za zločin na tuzlanskoj Kapiji upusti u nedopustivo ispitivanje dokaznog postupka u donošenju presude suda strane države
Jdrnk 01 S

Razgovor sa Jadrankom Stojaković iz 1975.

O pjevanju i gitari

Ove godine Jаdrаnkа je nа “Šlаgeru sezone” sudjelovala kаo kаntаutor. Nаpisаlа sаm neku kompoziciju i dаlа je аrаnžeru Rаnku Rihtmаnu dа je nаprаvi tek toliko, zа аrhivu. Ali, on je to poslаo nа festivаl i oni primiše. Poslije smo nešto preprаvili, znаm dа su mi neki čestitаli. Ne mogu reći dа je to originаlnа kompozicijа, аli – usudilа sаm se nаprаviti nešto. Dosаd sаm pisаlа jedino zа djecu (njenа je muzikа zа seriju “Kаži mi kаži” sаrаjevske televizije). Dobilа sаm volju, аli ne bih htjelа komponirati po svаku cijenu. Ako nаprаvim, slаt ću i dаlje…
Nenad Pejović

Intervju: Nenad Pejović - Kanda, Kodža i Nebojša

Humor na minskim poljima naše novije istorije

Čini mi se da koliko god Igor u pesmama bivao oštar, zajedljiv, opor i sa dignutim gardom, budući da su teme koje pokriva skopčane s vremenom od panka na ovamo, na kraju njegov humor nedvosmisleno pobeđuje sva ta minska polja naše novije istorije, i sa te, rekao bih ključne strane ovog albuma, Igoru se zaista nema šta zameriti
Ellu 03 S

Razgovor sa g. Ernestom Lubičem, najboljim holivudskim režiserom

Niko ne prezire novac, ali treba voleti i umetnost

Službeni glasnik i Zavod za udžbenike objavili su Sabrana dela Stanislava Vinavera u 18 knjiga. Ovo kapitalno delo koje je priredio Gojko Tešić dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na Međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici 2015. Prvo kolo Vinaverovih Sabranih dela dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na 57. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Nakon mnogo decenija, konačno je celokupno delo jednog od naših najvećih pisaca i jezičkih volšebnika dostupno čitaocima. U petanestom tomu “Ukrotitetlji haosa” skupljeni su neki Vinaverovi eseji o umetnosti, kulturi i nauci. Iz ove knjige prenosimo nekoliko odabranih tekstova. Intervju s legendarnim rediteljem Ernestom Lubičem objavljen je u listu “Vreme” 26. novembra 1932. godine
Djor 02 S

Interview: Đorđe Matić, pisac i rock hroničar

Narodnjaci su bili dorasliji situaciji od rokera

Očekivali smo da će rokeri biti neka vrsta svijesti i savjesti u teškim vremenima. Naprotiv, većina se pokazala bijednim malograđanima i konformistima, a oni koji nisu htjeli u podjele reagirali su smušeno i ne naročito suvislo. S druge strane, narodnjaci su iz svoje ‘niske’ kulture progovorili bolje i bolnije ponekad od naglašeno urbanih autora
kaplan2

Almin Kaplan, mladi bosanskohercegovački pisac

Žrtve su kapital u vlasništvu nacionalističkih elita

Almin Kaplan rođen je 1985, piše poeziju i prozu. Objavljivao je u mnogim književnim časopisima iz zemlje i regije. Urednik je portala za književnost i kulturu Strane. Dobitnik je više nagrada među kojima su i nagrade „Mak Dizdar“ i „Risto Ratković“ (prva nagrada za mlade pjesnike). Uoči promocije svog novog romana "Trganje" koja će se 9. avgusta u 20 sati održati u Herzegovina lodges na Boračkom jezeru govorio je za Tačno.net
Evva 01 S

Interview iz 1973: U korak sa zapadnim svijetom

Seksualni život jugoslavenske omladine

Nakon seksualne revolucije, bivša je država počela hvatati korak sa zapadnim svijetom i po pitanju „provokativnih“ tema. O seksu se pisalo kroz nekoliko specijaliziranih časopisa, a nerijetko se propitivao i ljubavni život tadašnjih omladinaca koji su se našli u raskoraku između tradicionalnog odgoja i novih seksualnih sloboda koje nisu znali koristiti. Kako su djevojke kvarile muškarce, zašto su mladićima tolerirale seksualne izlete dok su same bile vjerne i je li izazovna odjeća poziv na silovanje, samo su neke od tema intervjua koji bi se danas smatrao skandaloznim (ali odlično opisuje tadašnje stanje u društvu, te donekle rasvetljava preteče nekih današnjih predrasuda), a koji je 1973. godine objavljen u beogradskom erotskom časopisu Eva i Adam. Između ostalog, čini se da je u to vrijeme bila i sasvim normalna ljubav učenice trećeg razreda srednje škole i 25-godišnjeg studenta, a koja je započela 5 godina ranije. Tekst prenosimo u cijelosti.
Spltl 03 S

Intervju iz 2000. godine: Arsen Dedić o napuštanju Splitskog festivala

To nije bio raskid sa Splitom, već sa festivalskim duhom

Ja uvijek kažem: ja sam osjećajan, ja nisam osjetljiv. Mene na kraju krajeva baš briga, ali da me stvari rane - rane me! Jer pazi, ako ti tamo u Splitu pjevaš pjesmu koju sam pisao negdje u Rusiji, u snijegu: Ovo mi more više znači, ti će mi ljudi  više dati, a oni maltene pripremaju za Gina Paolija i za mene jedan onako amaterski linč, pa je li čovjek onda mora biti zadovoljan? A onda ja samo mogu reći, gospodo zabavljajte se, upravo odlazim!
H. Hitrec

Hrvoje Hitrec: Mladi mrze sve što je na papiru

Medijski senzacionalizam je civilizacijsko posrnuće

Kad je nešto žuto, kad je nešto senzacionalno, onda to ide u krupni, u prvi plan, a ono o čemu bi zapravo trebalo i što je srž jedne kulture, prije svega, to je onda u trećem ili u četvrtom planu. A to je onda jedna civilizacijska neću reći katastrofa ali posrnuće
Selvedin Avdić

Intervju: Selvedin Avdić, pisac

Bolje i lijen radnik, nego vredan tajkun

Intimna je stvar, ali moj je najjači strah od usamljenosti. Svakog dana. Sa čitaocima i ostalim građanima delim strah, najjači na ovim prostorima, a to je strah od budućnosti. Ovde se ljudi toliko plaše budućnosti, da bi voljeli da ostanu u ovom momentu - kakav god on bio - zauvijek. A naše vlasti su svjesne te važnosti strahova. Kao što znamo, oni stalno manipulišu strahovima. Strahom od drugog, strahom od drugačijeg, od susjeda, komšija. I samo zahvaljujući tim strahovima održavaju vlast