Interview

Nenad Pejović

Humor na minskim poljima naše novije istorije

Čini mi se da koliko god Igor u pesmama bivao oštar, zajedljiv, opor i sa dignutim gardom, budući da su teme koje pokriva skopčane s vremenom od panka na ovamo, na kraju njegov humor nedvosmisleno pobeđuje sva ta minska polja naše novije istorije, i sa te, rekao bih ključne strane ovog albuma, Igoru se zaista nema šta zameriti

Ellu 03 S

Niko ne prezire novac, ali treba voleti i umetnost

Službeni glasnik i Zavod za udžbenike objavili su Sabrana dela Stanislava Vinavera u 18 knjiga. Ovo kapitalno delo koje je priredio Gojko Tešić dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na Međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici 2015. Prvo kolo Vinaverovih Sabranih dela dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na 57. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Nakon mnogo decenija, konačno je celokupno delo jednog od naših najvećih pisaca i jezičkih volšebnika dostupno čitaocima. U petanestom tomu “Ukrotitetlji haosa” skupljeni su neki Vinaverovi eseji o umetnosti, kulturi i nauci. Iz ove knjige prenosimo nekoliko odabranih tekstova. Intervju s legendarnim rediteljem Ernestom Lubičem objavljen je u listu “Vreme” 26. novembra 1932. godine

Djor 02 S

Interview: Đorđe Matić, pisac i rock hroničar

Narodnjaci su bili dorasliji situaciji od rokera

Očekivali smo da će rokeri biti neka vrsta svijesti i savjesti u teškim vremenima. Naprotiv, većina se pokazala bijednim malograđanima i konformistima, a oni koji nisu htjeli u podjele reagirali su smušeno i ne naročito suvislo. S druge strane, narodnjaci su iz svoje ‘niske’ kulture progovorili bolje i bolnije ponekad od naglašeno urbanih autora
kaplan2

Almin Kaplan, mladi bosanskohercegovački pisac

Žrtve su kapital u vlasništvu nacionalističkih elita

Almin Kaplan rođen je 1985, piše poeziju i prozu. Objavljivao je u mnogim književnim časopisima iz zemlje i regije. Urednik je portala za književnost i kulturu Strane. Dobitnik je više nagrada među kojima su i nagrade „Mak Dizdar“ i „Risto Ratković“ (prva nagrada za mlade pjesnike). Uoči promocije svog novog romana "Trganje" koja će se 9. avgusta u 20 sati održati u Herzegovina lodges na Boračkom jezeru govorio je za Tačno.net
Evva 01 S

Interview iz 1973: U korak sa zapadnim svijetom

Seksualni život jugoslavenske omladine

Nakon seksualne revolucije, bivša je država počela hvatati korak sa zapadnim svijetom i po pitanju „provokativnih“ tema. O seksu se pisalo kroz nekoliko specijaliziranih časopisa, a nerijetko se propitivao i ljubavni život tadašnjih omladinaca koji su se našli u raskoraku između tradicionalnog odgoja i novih seksualnih sloboda koje nisu znali koristiti. Kako su djevojke kvarile muškarce, zašto su mladićima tolerirale seksualne izlete dok su same bile vjerne i je li izazovna odjeća poziv na silovanje, samo su neke od tema intervjua koji bi se danas smatrao skandaloznim (ali odlično opisuje tadašnje stanje u društvu, te donekle rasvetljava preteče nekih današnjih predrasuda), a koji je 1973. godine objavljen u beogradskom erotskom časopisu Eva i Adam. Između ostalog, čini se da je u to vrijeme bila i sasvim normalna ljubav učenice trećeg razreda srednje škole i 25-godišnjeg studenta, a koja je započela 5 godina ranije. Tekst prenosimo u cijelosti.
Spltl 03 S

Intervju iz 2000. godine: Arsen Dedić o napuštanju Splitskog festivala

To nije bio raskid sa Splitom, već sa festivalskim duhom

Ja uvijek kažem: ja sam osjećajan, ja nisam osjetljiv. Mene na kraju krajeva baš briga, ali da me stvari rane - rane me! Jer pazi, ako ti tamo u Splitu pjevaš pjesmu koju sam pisao negdje u Rusiji, u snijegu: Ovo mi more više znači, ti će mi ljudi  više dati, a oni maltene pripremaju za Gina Paolija i za mene jedan onako amaterski linč, pa je li čovjek onda mora biti zadovoljan? A onda ja samo mogu reći, gospodo zabavljajte se, upravo odlazim!
H. Hitrec

Hrvoje Hitrec: Mladi mrze sve što je na papiru

Medijski senzacionalizam je civilizacijsko posrnuće

Kad je nešto žuto, kad je nešto senzacionalno, onda to ide u krupni, u prvi plan, a ono o čemu bi zapravo trebalo i što je srž jedne kulture, prije svega, to je onda u trećem ili u četvrtom planu. A to je onda jedna civilizacijska neću reći katastrofa ali posrnuće
Selvedin Avdić

Intervju: Selvedin Avdić, pisac

Bolje i lijen radnik, nego vredan tajkun

Intimna je stvar, ali moj je najjači strah od usamljenosti. Svakog dana. Sa čitaocima i ostalim građanima delim strah, najjači na ovim prostorima, a to je strah od budućnosti. Ovde se ljudi toliko plaše budućnosti, da bi voljeli da ostanu u ovom momentu - kakav god on bio - zauvijek. A naše vlasti su svjesne te važnosti strahova. Kao što znamo, oni stalno manipulišu strahovima. Strahom od drugog, strahom od drugačijeg, od susjeda, komšija. I samo zahvaljujući tim strahovima održavaju vlast
Damir Ovčina

Intervju: Damir Ovčina, pisac

Književnost od ničeg pravi zlato

Doći će, navijam, vrijeme pametnih. Možda već sutra. Rješenja u svojoj neshvatljivoj jednostavnosti toliko su dostupna i neosporiva da mislim da će koliko brzijeh dana ipak prevladati. Ta ogromna mogućnost napretka koja ne zavisi ni od kog nego od nas, ta sloboda da budemo bolji, nije prepoznata i nije opjevana po silnim banalnim negativama koje se inertnom i potkupljivom narodu nameću
Mandd 05 S

Intervju: Ivan Mandić, reditelj i filmski aktivista

Kako su klali Dražini “antifašisti”

Retko ko bi se javno deklarisao kao nastavljač ideja fašizma, s obzirom na to da je ta ideja prokažena u evropskoj i svetskoj javnosti i češće ćemo sresti deklarativni antifašizam, čak i kod onih koji jasno sprovode suprotnu politiku. Stvarnost, pak, koja je pogodila jugoslovenski prostor tokom poslednjih ratova slična je sa najstrašnijom praksom fašizma. Ne treba zaboraviti da je borba za vlasništvo nad ogromnim državnim resursima odnosno pitanje u čijim će rukama ono završiti obeležila i period Drugog svetskog rata i period devedesetih u Jugoslaviji. Smatram da su etnička mržnja i nacionalizam samo paravan i prah u oči širokim masama, da bi se taj proces što lakše sproveo
Ladikk 02 S

Interview: Katalin Ladik, radikalni Rimbaud

Patrijarhat u jugoslovenskom društvu i umjetnosti

S neoavangardnom umjetnicom Katalin Ladik razgovaramo o njezinom heterogenom stvaralaštvu, svođenju na nacionalne okvire, ženskom radu i patrijarhatu u jugoslavenskom društvu i umjetnosti.
Pilić Damir

Damir Pilić: Splitski pisac i novinar o svom trećem romanu

Tuđmanove ideje o nogometu bile su jednako nakaradne kao i njegove ideje o Bosni

Splitski novinar i pisac Damir Pilić objavio je roman "Kao da je sve normalno". Njegovi glavni likovi su novinar i fotoreporter, zbiva se u Bosni i Hercegovini, s referencijama na Poljsku, Mađarsku, današnju Europu i svijet. Preklapaju se i vremena, predratna socijalistička BiH osamdesetih, ratna zbivanja i zločini od Ahmića preko Sarajeva do Srebrenice, ubojstvo navijača Sarajeva i aktualna stvarnost toga grada, koji je prema pripovjedaču bio srce bivše države
Antifašistički front žena

Intervju iz arhive: Mila Bajalica, učiteljica i AFŽ-ovka

Mi sada imamo svoje Klare Cetkin!

Prenosimo razgovor koji je novinarka Radmila Radojković 1986. godine vodila s Milom Bajalicom, novosadskom učiteljicom, učesnicom revolucionarnog međuratnog ženskog pokreta, komunistkinjom, partizankom, AFŽ-ovkom i poslijeratnom organizatoricom i rukovoditeljicom službi i organizacija za prosvjetna i socijalna pitanja. Osobito su dragocijena i zanimljiva njezina sjećanja vezana uz organizacijsku infrastrukturu međuratnog ženskog pokreta i usmjerenost članica KPJ prema radu sa ženama na selu, kao i njezino iskustvo Narodnooslobodilačke borbe. Jednako inspirativna jest i Milina oštra marksističko-feministička kritika položaja žene u samoupravnom socijalizmu poslijeratne Jugoslavije, u čijem je političkom životu aktivno sudjelovala
selvedin avdić

Intervju: Selvedin Avdić, pisac

Situacija u BiH je gora nego 1991. godine

Izgleda da se, kad se svijet raspadne, on ponovno još nakaradnije sastavi, četnici, ustaše i slični fašisti stupaju bodrije nego ikada. U ovom momentu situacija u BiH je gora nego 1991. godine. Radovan Karadžićnikad nije izgovarao stvari koje danas izgovara Milorad Dodik. Otvoreno se prijeti, crtaju nove karte, zvecka se oružjem, kostima… Mi apsolutno ništa nismo naučili iz ratnog iskustva. Jedan moj prijatelj o tome kaže: “Naučio sam samo da u mraku kad mokrim, ne profulam šolju.” I meni se čini da nam je to jedino korisno ratno iskustvo.