Interview

Diana2

U potrazi za istinom o Diani Budisavljević

Diana se povlači iz javnog života. O Akciji i onome što je radila za vrijeme rata ne govori se ni u najbližoj obitelji. Uvijek sklona pomoći ljudima, i poslije rata nastavila je s humanitarnim radom. Kada je u okolici Innsbrucka osnovano prvo S.O.S. dječje selo Diana ga je, iako nije posjedovala veća materijalna sredstva, svake godine novčano podupirala. Od kraja rata pa do trajnog preseljenja u Austriju živjela je sa suprugom na relaciji Zagreb – Innsbruck. Razdoblje od proljeća do jeseni provodili su u Austriji, a zimu u Zagrebu. Godine 1972. trajno se preselila u svoj rodni Innsbruck, gdje su ona i suprug najprije živjeli u stanu njenog oca, a kasnije u maloj obiteljskoj kući koju su sagradili. Tu im se pridružila i Silvijina majka, mlađa kćer Ilse. Diana je umrla u Innsbrucku 20. kolovoza 1978. godine i sahranjena u obiteljskoj grobnici

Sontag 01 S

Ponovno rođenje Susan Sontag

U Sarajevu će se od 28. do 31. oktobra održati peti po redu Međunarodni festival književnosti Bookstan. Otvoriće ga Benjamin Moser, ovogodišnji dobitnik Pulitzerove nagrade u kategoriji biografije. Njegova knjiga „Sontag: život i djelo“ pojaviće se u izdanju kuće Buybook (prevela Senada Kreso), neposredno pre početka festivala. Tim povodom smo razgovarali sa autorom

Rosay 01 S

Pozajmljeni intervju iz 2016: Rossy de Palma

Kubistička lepotica kao čedo undergrounda

Almodovara sam upoznala tokom osamdesetih. Svi umetnici u Madridu i oko njega su se poznavali. Dolazio je na naše koncerte, a jednog dana me je pozvao da igram u "La Ley de Desco," a hteo je da učini besmrtnim to kako sam tada izgledala. Tokom tog prvog pojavljivanja sama sam radila i šminku i frizuru, sama se obukla. To sam bila stvarno ja!
Dete ljubavi film 2

Beldocs: Intervju sa rediteljkom filma "Dete ljubavi"

Eva Mulvad: Mnogi od nas slobodu izbora uzimaju zdravo za gotovo

Film „Dete ljubavi“ rediteljke Eve Mulvad nudi dirljiv portret Lejle i Sahanda, iranskog para, koji su, budući da su proglašeni za izgrednike zbog svoje ljubavi, napustili zemlju sa svojim četvorogodišnjim sinom Manijem. Ni ona ni on nisu mogli da priznaju da je Mani nezakonito dete jer preljuba u Iranu može biti kažnjena pogubljenjem. Eva Mulvad je tokom pet godina intimnog snimanja, pratila njihovu težnju da budu zajedno, borbu sa iranskim i evropskim pravom, njihove živote između dve vatre
ibrahim hadžić

Intervju: Ibrahim Hadžić, pesnik

Šejtan je vodio rat na prostoru bivše Jugoslavije

Ozbiljno verujem da je đavo (šejtan) vodio rat na prostoru bivše Jugoslavije. Drukčije se to ne može protumačiti. Mnogi su mislili da je to pozorišna šala. Lakmus za patriotizam. Sećam se rečenice vojnika Bosanca (znam da je bio Bosanac po akcentu), sa terena u Sloveniji, na samom početku rata. Dok čuči u nekakvom žbunu kaže: Sve je to igra, oni nas kao napuštaju, a mi im kao ne damo, a iza njega gore kamioni, jauču ljudi. I moja dva vrlo pribrana prijatelja, zapravo prijatelj i prijateljica, na moj iskazani strah onim što se događa i u šta se to može pretvoriti, glasio je: „Hajde bogati, šta si se uplašio (pretvoriše me u kukavicu), ništa se neće dogoditi“. Ja se i dalje družim sa te dve osobe i ne smem da im ponovim njihovu rečenicu jer bi se naljutili na mene, kazali bi da oni to nisu nikada izgovorili. I njih je đavo bio ošamutio, smradom ratnim uspavao. Kasnije su njih dvoje bili sjajni borci protiv Miloševićevog režima. Eto, to je đavolja rabota. To samo đavoli mogu tako nešto da učine magličastim, bezosećajnim, nešto što je zbilja ili još jače sâm život, a da se to dok se događa ne da na pravi način sagledati. U pesmi „Nepomenik“ ja kažem da za Boga imaju 3-4 imena a za đavola i preko 50
Ekkv 05 S

Retro intervju iz 1986.

Magi je nešto drugo

Ekatarina jeste opozicija, ali ne namerna. Nismo sedeli i definisali šta je u stvari naš rock and roll i pravili nešto suprotno od toga. Mi smo, a i ja sama, vremenski jako uslovljeni. Godinama, događajima kod nas i u svetu. Narativnost koja je postojala proisticala je baš iz takvog vremena kakve su bile osamdesete. Sećaš se Šarlove "Ona se budi" i stripa koji je Kordej radio na osnovu te pesme. Sve to posedovao je i Bora, koji je u to vreme harao Jugoslavijom
Sinead 01 S

Retro intervju: Sinead O'Connor

Pesme "Drink Before The War" se posebno stidim

Oktobar 1997: Sinead O'Connor je bila odsutna s muzičke scene još od prethodnog albuma "Universal Mother" iz 1994. godine. Ovih dana ponovo je aktuelna EP izdanjem „Gospel Oak" i govori za XZ o novom materijalu i svom privatnom životu...
Tomislav Perušić

Srpsko-albanski odnosi iz studentskog ugla

Srbija će jednog dana morati da prizna Kosovo

Nikada nas u rat nije uvukao neki građanin ili seljak, u rat nas uvek vodi država. Pa ako joj dozvolimo da manipuliše nama i proizvodi propagandu mržnje, opet će nas uvući u rat, za to su uvek jako velike šanse
Amila Buturović

Intervju: Amila Buturović, profesorka Univerziteta York u Torontu

Veza između svjetovnog i sakralnog domena treba biti dijaloška, ne antagonistička

Za vrijeme ove pandemije vidimo sličan raspon uloga koju vjerske ustanove igraju, od onih koje zanemaruju preporučene mjere distanciranja i predostrožnosti i nastavljaju sa obrednim okupljanjima do onih koje odbijaju fatalističke narative o božanskoj volji i ukazuju na važnost poštivanja nauke i medicine da nas zdravstveno zbrinu, ali i pozivaju na vjerska učenja o ljubavi prema bližnjem svom kroz podršku, savjesnost, humanističku etiku, itd. Osim toga, ove krizne situacije često dovode do onoga što su psiholozi Christina i Stanislaw Grof nazvali spiritual emergency, naime, nagon i potreba za nekom vrstom spasenja u kriznim momentima kada je ugrožen vlastiti život ili život najbližih, što plasira vjeru i sakralne ustanove na vrlo važno mjesto u trenutnoj situaciji. U Kanadi se od samog početka razgovara o važnosti uključivanja vjerskih zajednica i lidera u kolektivnoj borbi protiv pandemije. A s obzirom na to da je u Kanadi, po zadnjim procjenama, zastupljeno oko 15-20 različitih religija i denominacija, govorimo o angažovanoj suradnji vjerskih zajednica sa sekularnim zdravstvenim i drugim državnim institucijama oko brige za one koji nemaju mogućnost da se sami suoče sa krizom ovih razmjera
Bohumil Hrabal

Razgovor sa samim sobom

U pisanju je najlepše upravo to što niko nije prinuđen da piše

Trudim se da ne samo sebi već i ljudima kažem da je biti literata isto što i biti alatničar ili vozač kamiona na dugim prugama, trudim se da ljudima kažem da je pisanje i umetnost uopšte, da je to radost od igre, radost zbog savlađivanja suprotnosti, radost koja kao sunce pobeđuje oblake i patnje. Govorim ljudima da je u pisanju najlepše upravo to što niko nije prinuđen da piše i muči se pisanjem, da je umetnost odvajkada slobodna igra slobodne mašte koja se umackala stvarnošću. Mislim da je u pisanju i literaturi najlepše upravo to što ta igra predstavlja zabavu sa savlađivanjem motiva koji prkose, što čovek koji piše mora da se nauči veštini da usredsredi sve svoje snage na trenutke one velike ludorije: kako višedimenzionalni svet prebaciti u retke jednodimenzionalnog teksta koji protiče
Dragan Radulović

Intervju: Dragan Radulović, predsjednik Matice Crnogorske

Odbrana sekularne Crne Gore pred snažnim udarom opšte klerikalizacije

Da budem sasvim precizan: smatram da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti odbrana sekularne Crne Gore pred snažnim udarom opšte klerikalizacije koja se sprovodi posljednjih 30 godina. To je glavni politički značaj Zakona. Neće se tim Zakonom napraviti neka nova Crkva, niti obnoviti stara, niti nešto treće… Zakon to ne reguliše. Mene zanima da se država Crna Gora njime pozicionira kao vlasnik kulturnih dobara koja se nalaze na njenoj teritoriji, i da se zaustavi jedan, od davnih dana, rastući trend klerikalizacije društva, i da se učvrsti institucionalni okvir sekularne države Crne Gore – građanske, multikonfesionalne, multikulturalne. A u ovaj dio za obnavljanje Crkava, ili njihovo stvaranje, u to se ne bih upuštao. I ne bih ukrštao dvije različite argumentacije. Jednostavno, držao bih se odbrane sekularne Crne Gore, a crkvu bih prepustio vjernicim
Danna 01 S

Jak aktivistički poriv

Dana Budisavljević – filmom protiv nepravde

Imam jak aktivistički poriv. Kad mislim da nešto treba popraviti, kad vidim neku nepravdu na koju mislim da mogu utjecati, tome se dam u potpunosti. Način na koji smo distribuirali DDB zapravo je isto aktivistički, nema sličnog primjera u domaćem filmu da je netko odradio toliko premijera, toliko bio s publikom
Bane 01 S

Retro intervju: Bane, Sunshine

Ništa lično

Odmah bi da odluče da li smo uz vlast ili ove druge, kao da ne postoji sredina i pravo da imaš vlastito mišljenje
Svetislav Basara

Intervju: Svetislav Basara, pisac

Kosovo i Velika Srbija su prekonoć postali lažna religija

Padanje u ropstvo je uvek posledica ropskog mentaliteta, koji se eufemistički predstavi kao "nesloga", vidljivog i u današnjoj Srbiji. Postustanička (i do dandanašnja) ideja vodilja je, dakle, bila, ne izgraditi modernu državu, ne pokrenuti ekonomiju, nego se osvetiti za Kosovo i restaurirati davno propalo Dušanovo carstvo. Ta se ideja rađa u vreme kad Srbija, koja je i danas razvaljena i siromašna, raspolaže sa oko dva i po miliona stanovnika, nikakvom industrijom i beznačajnim sredstvima. Ali Kosovo i Velika Srbija su prekonoć postali lažna religija, koja - kako kaže Paul Tilih - u početku daje nadahnuće, natprirodnu snagu, sklonost mučeništvu i fanatizam istovetne onima koje daju autentične religije, ali koje, za razliku od autentičnih religija, nužno završavaju u dezintegraciji