Interview

Nedda 03 S

Retro intervju iz 1991: Neda Arnerić

Ne moramo da budemo Jugoslavija

Ne moramo da se zovemo Jugoslavija, ako to nekome smeta, neka se skidaju i petokrake ako to nekom smeta, ali da ostanemo zajedno. A ne da se, na najnižem nivou, uz pucnjavu i bratoubilački rat razilazimo i rasprčakavamo
Fuurlan 01 S

Mira Furlan, glumica

Glumac je uvijek na nuli

Podsećamo se intervjua sa Mirom Furlan koji je objavljen u e-novinama 2008. godine: Moj sin je bio sa mnom na snimanju „Turneje” nekoliko dana i reći ću vam šta je on rekao o ovim krajevima i zašto ne bi volio doći ovdje da živi. On je sa devet godina rekao da ne bi htio doći ovamo živjeti jer su ljudi previše grubi prema djeci i prema životinjama i ja na to nisam imala šta da kažem
Jasmin Agić

Intervju: Jasmin Agić, pisac

Goranovu „Jamu“ trebalo bi štampati i dijeliti ljudima po ulici

Goran je zaklan negdje u okolini Foče, istog onog mjesta na kojem su četnici 1992. orgijali u svojoj bestijalnosti, opet klali, opet palili kuće, opet izgonili ljude iz njihovih domova. A za razliku od onoga rata u ovome su evoluirali svoje zločinačko ponašanje tako što su silovali stotine žena. Goranovu „Jamu“ trebalo bi štampati i dijeliti ljudima po ulici, njegova bi bista morala stojati u svakom bosanskom gradu u kojem su počinjeni genocid i masovni zločini. Ja - koliko vidim - danas malo ko uopšte zna ko je bio Ivan Goran Kovačić, a opisao je sudbinu Bošnjaka do u tančine, proročki, samo što je njegova opomena ostala potpuno neshvaćena
Dugre1

Pozajmljeni intervju: Dubravka Ugrešić

Nepripadanje je dio umjetnikova psihograma

Pisac u jednom trenutku sreće egzilanta u sebi, pomiruje se, stanje zvano egzil postaje njegovim pravim stanjem. Načinivši krug, pisac se pomireno vraća svojoj pravoj kući
Slobodan Jovanović

Intervju: Slobodan Jovanović, publicista i osnivač Crnogorskog pokreta

Amfilohija se neće libiti da brani svoju poziciju prolivanjem tuđe krvi

SPC je već u fazi javne rasprave organizovala fizičke napade na vladiku i predstavnike CPC. Uostalom, ja vjerujem da je SPC bila spiritus movens svih uličnih protesta u posljednje četiri godine, bilo zbog Zakona, bilo zbog članstva u NATO. Takođe vjerujem da je umiješala prste u skandalozno javno objavljivanje neformalnog dokumenta Venecijanske komisije na njenom sajtu prije par godina. Ne zabopravimo da je SPC u Crnoj Gori finansijski moćna organizacija. Manipulativno šetanje mošti Sv. Vasilija po ulicama Nikšića, kako bi se okupio što veći broj i tako predstavila snaga SPC na njegovom značaju za vjerujuće, plač kopije pećke bogorodice u Baru, naprasno nazivanje „lažnih ljudi sa lažnom vjerom“ braćom, pozivanje „volova“ na bratstvo i jedinstvo, manipulacije pismom Svete Stolice, ... i još mnogo toga što očekujem govori da nema te granice u moralnom posrnuću koju Amfilohije Radović i SPC neće preći
Duss1

Dušan Blagojević: Nema neutralnosti!

Odoleti iskušenju koje nas mami da pristanemo na prosečnost i pomirljivost

Obespravljeni su uništeni zato što ih je položaj u kome se nalaze sveo na stvari. Mi dobrovoljno pristajemo da budemo stvari, i time šaljemo užasnu poruku učenicima. Da bismo povratili svoju ljudskost, moramo prestati da budemo stvari i treba da krenemo da se borimo kao ljudi
Gomm 02 S

Retro intervju: Vitold Gombrovič

Humorist, pajac, igrač na žici, provokator

Imate ono što ste zaslužili. Toliko ste ugnjetavali to nesrećno „ja", dok niste dočekali literaturu bezličnu, što zna­či nestvarnu, što znači nepraktičnu, što znači beživotnu, što znači kukavičku, što znači izmudrenu, što znači izmučenu, sasušenu, lišenu snage, razmaha, svežine, originalnosti, i zaslepljenu u dosađivanju. Ah, stara dobra vremena kad je Rable pisao kako dete kaki pod žbunom da bi sebi olakšalo! Davna vremena kad je Književnost disala punim grudima, stvarajući se na slobodi, među ljudima, za ljude
Zukko 01 S

Zagubljeni razgovor sa Zukom Džumhurom

Ja sam veliki protivnik teškog rada

Imati vremena za čitanje. Eto ključne karakteristike lijepog i dobrog života. Jer imati vremena za čitanje istovremeno znači imati vremena za sve, za sve drugo što čovjeka interesuje. Ta blagodet, da imaš vremena, to je najljepša stvar u priči o lijepom i ugodnom životu
Fra Mile Babić

Intervju: Fra Mile Babić

Pojedinac vjeruje u Boga, nema kolektivnog opštenja sa Bogom

Individualni identitet mora biti najvažniji. Ja mogu biti član stotina kolektivnih identiteta, participirati u njima, ali ja kao individualni identitet, ja kao ja sam nesvediv. To je individuum. Kod nas treba afirmirati individualni identitet. A mi danas svodimo sve identitete na jedan, a to je nacionalni. To je nasilje. Individuum znači da je čovjek nedjeljiva stvarnost, da je originalan, da se razlikuje od ostalih. Onda on, kao takav, može participirati u kojem hoće identitetu, a ne da se sve samo svodi na jedan kolektivni identitet i time se čini nasilje nad živim čovjekom
Dragoljub Stanković

Intervju: Dragoljub Stanković, pisac

Svet se ne može podneti bez smeha

Možda bi moglo da se kaže da je jedna od važnijih tema mog romana geneza nacionalističkog zla u Beogradu s početka devedesetih godina. To je bila neka prva faza zahuktavanja ludila celog jednog društva. Neki mi kažu da nema mnogo knjiga koje se bave time na način da se opisuju kokretni događaji, na mikroplanu, na ulici, u atmosferi ratnog sumraka. Ovo što danas gledamo je metastaza svega toga. Toliko se razobručilo i pomahnitalo da ima groteskne crte, ne može se parodirati
Bekkim 04 S

Pozajmljeni intervju iz 1982.

Bekim Fehmiu: Želim da pominjem samo one stvari koje spajaju

Vidite, 1967. godine, posle premijere "Skupljača perja" u Puli, imali smo prijem kod druga Tita. Moja supruga Branka i ja sedeli smo preko puta Tita, pored Žarka Veselinova. Drug Veselinov i ja smo tri sata govorili o prosveti i kulturi u našoj zemlji. U toku razgovora on mi reče: "Bekime, treba da na svakom mestu istakneš da si Albanac." Razmišljao sam o tome: zašto? I počeo da ističem da sam Albanac iz Jugoslavije, što je za mnogo opterećenih, koji ne vide dalje od nosa, to bio znak nacionalizma.
The forgotten mountain1

Ardit Sadiku, albanski reditelj, gost palićkog festivala

Naći mir bez istinske svrhe najveća je tragedija u životu

Film “Zaboravljena planina” albanskog reditelja Ardita Sadikua prati priču starijeg čoveka koji postaje beskućnik nakon što mu sin prodaje celo imanje. Film koji prikazuje složene porodične odnose i posledice usamljenosti, biće premijerno prikazan u okviru selekcije “Paralele i sudari”, programa koji obuhvata angažovane filmove iz istočne Evrope, u okviru 26. Festivala evropskog filma Palić koji se održava od 20. do 26. jula na više lokacija na Paliću i u Subotici. Tim povodom, razgovaramo sa rediteljem o inspiraciji za ovaj film, o međuljudskim odnosima nekada i sada, i o njegovim budućim projektima
Dollore 01 S

Dolores Ibaruri, La Pasionaria

Pravičnost i sloboda nasušne su potrebe kao i hleb

"Borba ima mnogo vidova. Bori se oružjem, umom, srcem, perom. Doklegod čovek živi goreći za svoju ideju, hraneći svoje vatre njome - on je borac i seje klice jedne buduće žetve. Moja vera stvara snagu, a moja snaga hrani tu veru. Čarobni krug iz kojeg ne želim i ne mogu izići: Ono što osvetljava moj život i drži mi podignutu glavu, to su vera u čoveka, a samim tim i vera u budućnost. S najdubljim uverenjem kažem da u tu budućnost gledam s poverenjem"
Lendita Zećiraj S

Interview: Lendita Zeqiraj, rediteljka filma "Agina kuća"

Želela sam da prikažem žene u nevolji koje se ne ponašaju kao žrtve

Svojim prvim igranim dugometražnim filmom „Agina kuća“ Lendita Zećiraj otvorila je program East from West Karlovarskog filmskog festivala, za koji je dobila specijalan pomen ekumenskog žirija. Ovo hrabro autorsko ostvarenje ostaće dugo u pamćenju gledaoca po nesvakidašnje građenim ženskim ulogama, toj grlatoj, raspsovanoj i neustrašivoj „bandi“ koja živi zajedno u kući u planinskoj zabiti i koja odbija da se preda sopstvenim traumama. Tu, zajedno sa njima je i devetogodišnji Aga koji čezne za figurom oca ili jednostavno za bilo kakvim muškim društvom. On bi mogao biti klinac kao i svi drugi, da nije vezan za majčinu sudbinu u sigurnoj kući. Region je dobio pravi feministički film koji će da iritira, boli, gane ili da zaprepasti publiku, U svakom slučaju je neće ostaviti ravnodušnom. Ovo je nastavak uspeha za Zećiraj, koja iza sebe ima višestruko nagrađivane kratke filmove „Ograda“ (2018) i „Balkon“ (2013) od kojih je prvopomenuti bio čak trostruko kvalificiran za Oskara
Pollak 01 S

Interview: Goran Polak o svom blogu Stražarni lopov

Priče o izgubljenoj generaciji, rock’n’rollu i odrastanju u državi sa šest republika

Regionalna alternativna glazbena scena, zajedno s usponom novog vala, obilježila je mnoge mladosti. Iz perspektive Zagrepčana koji je velik dio svoje mladosti proveo na rock i punk koncertima, kraj prošlog stoljeća izgleda ponešto drukčije od onoga na što smo navikli. Svaki tekst na blogu Stražarni lopov Gorana Polaka iznova prisjeća na te prošle dane, budi nostalgiju i sve koji dijele njegove uspomene, a ima ih, uspijeva odvesti na putovanje kroz vrijeme