Knjige

Simborr 01 S

Vislava Šimborska: Ništavilo se preokrenulo i za mene

Najznačajnija žena pesnik u posleratnoj poljskoj poeziji. Šimborska se ne plaši fabule, priče, opisa, obraćanja prošlosti. Ona vidi čoveka kao nastavak bioloških vrsta, i u njenom razumevanju sveta ovaj tobožnji »kralj života« nema baš mnogo prednosti nad svojom životinjskom sabraćom ili nad varvarskim precima koji su oholo nosili alku u nosu. Poezija Šimborske nije laka i raspevana. Pored majstorstva kojim je pisana, oseća se da je ta mudra i ljudska lirika duboko doživljena (Petar Vujičić)

Cvetajeva1

U Moskvi – kupole gore!

„Čitanje je“ – kaže Cvetajeva – „saučestvovanje u stvaralaštvu.“ To je, naravno, izjava jednog pesnika. Lav Tolstoj tako ne bi rekao. U toj izjavi načuljeno uvo jasno oseća autorsku (i žensku, pri tom), ponosom prigušenu notu očajanja pesnika užasno umornog od sve većeg – sa svakim sledećim stihom – razilaženja sa auditorijumom (Josif Brodski)

Grief 01 S

Teorem o samoći

Monika Herceg: Vrijeme prije jezika

Obećati sebi odluku, prepredeno čekati da se sunce/ spusti niz leđa i otići iz srca na vrijeme/ da plamen ne zahvati suknju/ Potom mravi, duljina puta koji odluku/ pretvara u događaj, lisice koje u pjesmi traže/ tragove izgubljenog plijena...
Aadone5

Uglavnom naopako

Ana Ristović: Visiš

Ali ono što jeste nije košulja/ već orman pun do pucanja/ u kojem je donji veš izmešan sa/ večernjim koktel-haljinama i odelima...
More 01 S

Ponavljala je to putovanje već 28 godina zaredom

Gabrijel Garsija Markes: Vidimo se u avgustu

Vratila se na ostrvo trajektom, u petak 16. avgusta, u dva sata popodne. Nosila je kariranu košulju, teksas pantalone i jednostavne cipele niskih potpetica, bez čarapa, jedan satenski suncobran, i od prtljaga, jednu malu putnu torbu za plažu. Pored reda za taksi na doku, prošla je direktno do jednog starog modela nagriženog šalitrom. Vozač ju je prihvatio uz pozdrav, kao da se dugo poznaju i truckajući se, vozio kroz siromašni grad sa kućama od blata i trske, krovovima od palminog drveća i ulicama sa svetlim peskom, ispred toplog mora. Morao je da manevriše kako bi izbegao uporne svinje i golu decu koja su mu se smejala igrajući se toreadora. S oboda grada krenuo je jednom avenijom s divnim palmama gde su se nalazile plaže i turistički hoteli, između otvorenog mora i skrivene lagune, nastanjene plavim čapljama. Konačno se zaustavio ispred hotela, nešto starijem i lošije kategorije.
Hrns 01 S

Samo padaš, samo padaš

Srečko Kosovel: O, nema smrti

Samo postaješ dalek,/ samo postaješ tih,/ samo postaješ sam./ O, smrti nema, smrti nema...
Tisja

U malu je uša đava

Tisja Kljaković Braić: Kako je počelo

Sve san im uredila. Sve! Namazala parkete, uredila kužinu i na kraju banj. A onda me uvatilo – opisivala je moja mama kako je išla mene rodit.
Done65

Ne bih više mogao slagati svijet

Slavko Jendričko: Naježen od jezika

zapečatio mi je usta pogled/ posljednje što uspijevam vidjeti/ unezvijereni je vjetar/ njiše na granama odbačene vrećice...
Senkk1

Žao mi je

Điovana Marmo: Pokopan čovek

Điovana Marmo (Giovanna Marmo) je rođena 1966. godine u Napulju. Objavila je knjige pesama: Poesie (Studiozeta, 1998), Fata morta (Edizioni d’if, 2006), Occhio da cui tutto ride (No Reply, 2009), La testa capovolta (Edizioni d’if, 2012). Pesme su joj objavljene u antologijama i prevedene na francuski, katalonski i engleski jezik. Bavi se i vizuelnom umetnošću i performansom.
Volffi1

Vimenom da me je dojila zvijerka, bolje bi bilo nego žena

Vesna Parun: Mati čovjekova

Vesna Parun, pesnikinja mediteranskog obilja boja, zvukova, slika i ekstatičnih ugođaja, nakon kraće stvaralačke krize menja poetski rukopis i u melankoličnoj zbirci Ukleti dažd (1969) ostvaruje svoje kreativne vrhunce pronalazeći inspiraciju u prostorima metafizičkoga i arhetipskoga
Instaj 04 S

Idi, glavo, idi

Danijel Dragojević: Vrt

Zabranjuje fotografiranje, odbija intervjue i pojavljivanje u javnosti, u svojim zbirkama nema ni predgovore i pogovore, nije član nijednog društva ili organizacije, ne pojavljuje se na društvenim događanjima, nitko ne zna njegova politička uvjerenja, a malo tko i ljudske navike (Damir Petranović o Danijelu Dragojeviću)
Aapo 02 S

Da li će košnica preživeti

Silvija Plat: Zimovanje

Nakon smrti, mit o Silviji Plat zasenio je njen talenat. Priča o stradanju i depresivnoj ženi nikako nije dovoljna da iskaže njen genij, izvanredni smisao za humor, njenu snagu i herojsku borbu protiv mračnih demona bolesti. Postala je i jedna od ikona feminizma: žrtva nevernog muža i surovog patrijarhalnog društva.
Done75

Jer sam kao dete predosećao rat

Dejan Kanazir: Nikad mrtav

majka je jednom bila tužna/ počela je rano/ negde u četrnaestoj/ sada je svi mrze/ i pored vetra u topoli/ nalazim rupe koje sam kopao/ rovovske linije...
Munnas 07 S

Vidimo te i znamo

Danijel Dragojević: Feudalna duša

Zabranjuje fotografiranje, odbija intervjue i pojavljivanje u javnosti, u svojim zbirkama nema ni predgovore i pogovore, nije član nijednog društva ili organizacije, ne pojavljuje se na društvenim događanjima, nitko ne zna njegova politička uvjerenja, a malo tko i ljudske navike (Damir Petranović o Danijelu Dragojeviću)