Knjige

Aadone5

Prva stepenica

Ako jesi i na prvoj stepenici/ ponosan i srećan morao bi biti./ Stići dotle nije mala stvar./ Učiniti to slava je velika./ Jer i ova prva stepenica/ daleko je od običnoga svijeta.

Aaajo2

Ponavljanje reči i fraza, rečitost uličnih govorancija

I tako, do petog poglavlja imamo sledeću situaciju. Čovek-miš ispunjava svoj život lažnim osećanjima jer mu nedostaju prava. Osim toga, on nema osnovu, nema polaznu tačku sa koje bi prihvatio život. On traži bilo kakvu definiciju sebe samog, neku etiketu koju bi mogao da nakači, recimo »lenština« ili »poznavalac vina«, bilo šta. Ali šta ga to tačno nagoni da tu etiketu traži, Dostojevski nam ne daje na znanje. Čovek, kojeg on slika, živi samo kao manijak, kao splet nastranosti. Osrednji podražavalac Dostojevskog, Sartr, francuski novinar, nastavlja ovaj trend do dana današnjeg.

Rses 02 S

Razgovarati sa nomadima nije moguće

Jedan stari list

U skladu sa svojom prirodom, oni logoruju pod vedrim nebom, jer preziru zgrade za stanovanje. Bave se oštrenjem mačeva, šiljenjem strela, vežbanjem u jahanju. Od ovog mirnog trga, na kome je uvek krajnje brižljivo održavana čistoća, oni su napravili štalu.
Aagro 04 S

Kažu li otkud idu

Tajni razgovori s mrtvima

“Najznačajnija žena pesnik u posleratnoj poljskoj poeziji. Piše zadivljujuće malo. A ipak u tom pisanju postoji neverovatno bogatstvo, čak rasipništvo, jer u klici pojedinih pesama (kako piše kritičar Ježi Kvjatkovski) — ima materijala dovoljno za čitavu pesničku zbirku” (Petar Vujičić, Savremena poljska poezija)
Brapok 37 S

"Stradanje duše" u čeljustima palanke

Poezija koja je izazvala skandal

Niko nije ni sanjao da će takmičenje u recitovanju, koje je održano 6. aprila u Lebanu, privući toliku pažnju javnosti, te palanku ponukati da krene u hajku kako na učenika koji je pesmu recitovao, tako i na njegovog mentora. Kao mali prilog borbi protiv palanačke malodušnosti prenosimo pesmu u celini, „skaradnu i skandaloznu“.
Brasteff 10 S

Ponovo niču cvjetovi straha

Kišno proljeće

Plašimo se da će nam automehaničari / Pokrasti dijelove / Da će nam susjedi provaliti u stan / Da će nam blagajnica u samoposluzi / krivotvoriti račun / Da će nam spremačice pronaći nakit / U ormaru / Da će nas ubiti razbojnici
Dkis1

Homo poeticus, uprkos svemu

Poezija, brana protiv barbarstva

Nama, dakle, Jugoslovenima, nama homo politicus, ostalima sve ostalo, sve ostale dimenzije tog čudesnog kristala sa stotinu površina, tog kristala što se zove homo poeticus, te poetične životinje koja pati jednako od ljubavi koliko i sa svoje smrtnosti, od metafizike koliko i od politike…
milicija

A dan je tako lijepo počeo

Božićni koncert za narodnu miliciju

Trojka iz Oreškovićeve ulice do osam navečer već se dobro zagrijala standardnim mamilima i rasturala žice i bubnjeve na užas najbližih susjeda. Nitko nije razaznavao o kojim je pjesmama riječ, ali na papiru zakucanom u vrata pisali su naslovi: Plavo i žuto, Kontracepcija, Problemi riječke općine, Profesori, Dolje diše, Crkva i Iz očaja pjevam. Valter je fanatično uvjeravao ekipu da isfuraju i novu stvar, nešto o Golom otoku. - Idemo nešto kao: sunce žari, kamen gori, to je majko kamen goli i – udri!
Kazn5

Za doktora Čengelea

Tvoje ime po stadionima skandiraju

Tvoje ime po stadionima skandiraju, mada se tvoji podvizi maskiraju, pripisuju zavisti dušmana, spletkama niščih, bezbožnika i nesoja
Kovacic 01 S

Neće dobit rat vagoni ni lokomotive teške

Partizanske noge

Nimalo nije slučajno da su najvećega hrvatskog pjesnika srpskih stradanja pod ustašama, Ivana Gorana Kovačića, zaklali četnici. Ivan Goran unio je "nepotrebne" rafinmane i duhovne potencijale u jednu sferu najizopačenijeg Thanatosa, koji se predstavljao kao "biološka borba za život". Kao da je slijepa biologija nanjušila prevazilaženje sebe, našla pjesnika i zaklala ga! (Slobodan Blagojević)
Aastr 02 S

Ekskluzivno: Iz knjige „Šezdesete u Hrvatskoj – mit ili stvarnost“

Kako je sivi socijalizam dobio šareno (zabavno) glazbeno lice

Monografija „Šezdesete u Hrvatskoj – mit ili stvarnost“, zbirka eseja o književnosti, filmu, muzici, likovnim umjetnostima i kulturi svakodnevice, objavljena je uz istoimenu izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), kojoj je suizdavač Školska knjiga. Sa dozvolom izdavača i autora, u nekoliko nastavaka objavićemo delove iz ove dragocene monografije
Karl Malden

Priča o mom životu: Kako sam uspeo (1)

Kako je snimljen film “Na dokovima Njujorka”

Službeni glasnik objavio je prošle godine memoarsku knjigu američkog glumca srpskog porekla Karla Maldena pod naslovom “Kako sam uspeo” u prevodu Aleksandre Minić i Nikole Rabrenovića. Memoari Oskarovca Karla Maldena, u kojima opisuje svoj život u srpskoj emigrantskoj zajednici u Americi, ali i o uspešnoj filmskoj karijeri u kojoj su mu partneri bili najveće filmske zvezde svih vremena, zaslužuju posebnu pažnju, jer je reč o umetniku srpskog porekla koji je stekao najveću svetsku slavu iz zlatnog doba Holivuda. Ova knjiga je zanimljiva priča o ostvarenju američkog sna novodošlog. Iz Maldenovih memoara prenosimo deveto poglavlje u nekoliko nastavaka
kosovska bitka

Rečnik paraknjiževnih termina: Poverenik kosovske misli

Mislim buzdovanom, pevam šestopercem

Iz Hamovićevog pojma moglo bi se zaključiti da Nogo ne mora ništa da smišlja, niti da traži nove pesničke puteve, on već ima gotov program – kosovsku misao, a njegov poetski posao je samo da taj program malo izrimuje i pretoči u stihove. Što je Nogu maestralno pošlo za rukom, u tolikoj meri da je Predrag Čudić, detaljnom analizom Nogove poezije u tekstu "Nagrailo u bosanskom loncu" utvrdio da Nogo ništa drugo i ne radi, nego samo prepevava dnevnu štampu i opeva opšta mesta nacionalne mitologije. Na to se na kraju i svodi njegovo novopečeno zanimanje – poverenik kosovske misli
Siim 01 S

Mašine za fabrikovanje kolektivnih strasti

O ukidanju političkih partija

Službeni glasnik objavio je prošle godine knjigu Simone Vejl “O ukidanju političkih partija” u prevodu Nebojše Zdravkovića. Filozofkinja, helenistkinja, aktivistkinja, mističarka, Simona Vejl je bila i ostala jedna od najbeskompromisnijih i najproduhovljenijih autorki XX veka. U naslovnom eseju u ovoj knjizi, praćenim esejima “Ličnost i sveto” i “Borimo li se za pravdu”, ona dovodi u pitanje temelje modernog liberalnog političkog poretka, i to s argumentacijom koja, naročito u današnje vreme, poprima nesumnjivi odjek, jer upravo u ovom trentuku apatija i strepnja naroda predstavljaju pretnju, veću nego ikada ranije, demokratijama u svetu. Iz knjige prenosimo naslovni esej