Knjige

Trumppe2

“Poezija” Donalda J. Trampa

Pametan sam, mnogo sam pametan

Pre nekoliko meseci, izdavačka kuća HarperCollins objavila je knjigu “Bard of the Deal: The Poetry of Donald Trump”, zbirku pesama kreiranih iz Trampovih intervjua, govora, tvitova ili tv gostovanja. Autor ove urnebesne zbirke, Hart Seely, novinar i humorista, proveo je dva meseca provlačeći se kroz 30 godina javnih nastupa D.J. Trampa, što je rezultiralo sa gotovo 200 pesama koje se tematski bave Trampovim izjavama o ženama, Muslimanima, Meksikancima, Bogu, smislu života, novcu, Americi, kosi, i, najviše o njemu samome…
Apokri1

Nemanja Jovanović: Milka zbogom, vidimo se sutra (Partizanska knjiga, 2016)

Čovek u podstanarskom mraku

Seksualna želja Jovanovićevog junaka je poriv za bilo kakvom vrstom bliskosti. Kada god poseže za njom, ona njegov osećaj nepodobnosti u svetu samoprezira pojačava do granica nepodnošljivosti. Iako svestan gde i pred kim se nalazi, on prostitutku pita da li joj se sviđa. Potreba za sagledavanjem sebe tuđim očima ovde kulminira. Takođe i potreba za autentičnom emocijom, autentičnom i u smislu požude, dakle, nečega što bi ga učinilo da se oseća živim
Kombinatke

Ana Hofman: Novi život partizanskih pesama (Biblioteka XX vek, 2016)

Kombinatke, hor bunta i otpora

“Novi život partizanskih pesama” daje jedan temeljit pregled i analizu pitanja promišljanja antifašističkog naslijeđa, s posebnim osvrtom na potencijal horskog udruživanja. Tačnije, promišljanje hora kao simbiozom muzike spojenog tijela, sa mogućnošću prenošenja emancipatorske, političke i antifašističke poruke. Ana Hofman, čini se, uspijeva čitaocu jasno razlučiti koje su to pozitivne strane ovakvog udruživanja, te na izvjestan način ova knjiga poziva na koherentniji i otvoreniji otpor opštoj fašizaciji evropskih, pa tako i postjugoslovenskih društava
Bracca14

Elektronička špilja: Vijest, manje važna

S prozora u svijet pogled je uvijek ograničen

Ponekad je dobro ne biti vijest. I shvatiti da postoje vrijedne vijesti i značajne informacije za kojima moramo sami tragati. Pogotovo kada su u pitanju djela kulture i estetske vrijednosti. Samo takav, znatiželjan duh sazna za one čija djela, nažalost, nisu ni u vijestima ni u emisijama iz kulture. Sazna za filmove Sergeja Paradžanova (koji je bio toliko svoj da nije mogao imati sljedbenika) i Alekseja Balabanova, za poeziju Endrea Adyja i Fernanda Pessoae, za slikarstvo Dimitrija Popovića i Safeta Zeca. Sazna za još mnogo drugih sjajnih a nedovoljno poznatih djela i umjetnika. Samo takav duh otkrije veliki svijet, kojega nema u dnevnim vijestima niti u domaćim emisijama iz kulture; samo takav duh za sebe otkrije nepokriveni svijet djela velike umjetnosti, svijet koji je izvan interesa velikih medija, a izvan je njihova interesa jer od njega nemaju koristi, ne prodaju njegove proizvode, ne donosi im prihod. A o prihodu oni brinu mnogo više nego o kulturi i umjetnosti, čak i onda kada o njima govore
Enter1

Potresna ispovest tipke na tastaturi Vladimira Kecmanovića

Jadi mladoga Entera

Ugledni pisac Vladimir Kecmanović neguje specifičan prozni stil koji bi se mogao nazvati enterizmom. Čim napiše jednu rečenicu, Kecmanović odmah lupi enter, pređe u novi red i nastavi gde je stao (pod uslovom da se seti). Ovakav način pisanja ima vrlo praktičan smisao: tekst koji bi mogao u regularnom prelomu da stane na 50 strana, pomoću enterizma naraste i do 100-150. Tako se kratka priča lako pretvara u pripovetku, a pripovetka u roman. Lepo se pisac dosetio, ali to je izazvalo ozbiljne posledice na njegovom laptopu. Redakciji XXZmagazina javio se nesrećni Enter sa Kecmanovićeve tastature da nam se izjada. Njegovu tugovanku sa elementima žalopojke prenosimo u celosti
Dadda2

Portreti: Lista nestalih pisaca (2)

Vodnici dadaističke čete

Politika književnog kanona na ovim prostorima uvek je bila takva da nije bilo mesta za apartne, inokosne pojave koje štrče i prkose dominantnom kulturnom modelu. Jalovi profesori književnosti i ostali državni činovnici na kulturnom polju dobro su se potrudili da neki pisci budu zaboravljeni ili bar zanemareni i gurnuti na marginu. Ovo je mali pokušaj da se od zaborava otrgnu skrajnuti, marginalizovani, odbačeni pisci čija su dela i danas življa od tomova nagrađivanog bofla kojim nas književni sistem zasipa iz dana u dan
Dvojnik

Read on: Andrej Nikolaidis, Mađarska rečenica (OKF & Buybook, 2016)

Svet je neprijateljsko mesto za većinu

"Mađarska rečenica" je duboko potresan roman, bez obzira na Nikolaidisovo spisateljsko umeće da se izvlači iz melodrame kao žanra. Njegova uznemirujuća moć leži upravo u tome što nastaje u svetu i opisuje ga onakvim kakav je bio, jeste i biće zauvek – neprijateljsko mesto za većinu i rajska planeta za manjinu. Ovaj problem ne može da se reši kroz književnost, ali ona je dužna da na njega ukazuje na sebi svojstvene načine, da viče iz sveg glasa "Car je go", čak i kada je okružena ljudima koji ništa ne žele da vide, a još manje da čuju
Siorann2

Emil Sioran: O nezgodi biti rođen

Depresivce treba dobro izdevetati

Što se Tereza Avilska u svojim Zasnivanjima toliko dugo zadržava na melanholiji, to je zato što je smatra neizlečivom. Lekari, kaže ona, ništa joj ne mogu, a predstojnica nekog manastira, u prisustvu te vrste bolesnika, ima samo jedan izlaz: udahnuti im strah od autoriteta, pretiti im, zastrašivati ih. Metod koji uzdiže svetica još uvek je ostao najbolji: sučeljeni sa nekim "depresivcem”, dobro osećamo da bi jedino bio efikasan udarac nogom u tur, šamarčina, dobro ga izdevetati
Done32

Nelagode u ljudskom mnoštvu

Juriš u srednji vijek!

Tonu danas moji preostali prijatelji u molitvi, nirvana se mota oko njihovih glava. Smirena praznina, naizgled ukroćeno bjesnilo, uspavana savjest, dokazana lojalnost. Zaklinjanje za mnoštvo, umiren strah od smrti, rascvjetana nada. Beskrajna samoživost. Intermezzo samouvjerenih, nehaj neukih, inat učenih. Marionete danas osluškuju najavljena obećanja sa druge strane života, ti se moraš skloniti. Budi uviđavan i ćuti, koga ti možeš pozvati na uljudnost od gomile koja se sabila u ekstremno zajedništvo. Kreni od njih prašnjavom džadom, pohitaj na svoje brdo, zar ne čuješ iza sebe režanje kerbera
Jobba2

Nova knjiga Bobe Đuderije

Zovem u vezi posla

Slobodanka Boba Đuderija objavila je novu knjigu priča pod naslovom „Zovem u vezi posla“ u izdavačkoj kući Adamić. “Prošlost i sadašnjost, stvarnost i sjećanja, ustaše i partizani, lijevo i desno, podobni i nepodobni, kako preživjeti u svijetu u kojem se nalazimo, u kojeg se ne uklapamo, koji nas potapa čim podignemo glavu iznad površine? Ova knjiga je koloplet vedrine i gorčine, iskustva pisca, tj. spisateljice, ali i majke, ‘vesele raspuštenice’, kćeri i sestre, nezaposlene smušenjakinje koja pokušava u svemu pronaći dobro, dok je zlo ne tresne posred lica” – ovako Bobinu knjigu preporučuje izdavač called nakladnik. Autorka nam je ljubazno ustupila naslovnu priču iz svoje knjige
Alge Vane Bor

Portreti: Lista nestalih pisaca (1)

Nadrealističko gađenje prema literaturi

Politika književnog kanona na ovim prostorima uvek je bila takva da nije bilo mesta za apartne, inokosne pojave koje štrče i prkose dominantnom kulturnom modelu. Jalovi profesori književnosti i ostali državni činovnici na kulturnom polju dobro su se potrudili da neki pisci budu zaboravljeni ili bar zanemareni i gurnuti na marginu. Ovo je mali pokušaj da se od zaborava otrgnu skrajnuti, marginalizovani, odbačeni pisci čija su dela i danas življa od tomova nagrađivanog bofla kojim nas književni sistem zasipa iz dana u dan
ernesto kardenal

Ernesto Kardenal: Moderni psalmi

Oni misle da ćе živeti večito i večito imati vlast

Sledbenik Hrista u duhovnom životu, Marksa u političkom stavu, a Paunda u poeziji, Ernesto Kardenal (1925) živeo je u manastiru, osnovao komunu na Solentinameu, pripadao pokretu teologije oslobođenja, bio ministar kulture u sandinističkoj vladi Nikaragve, borio se za siromašne i obespravljene, suprotstavljao se papi, osnovao novi književni pravac – eksteriorizam, putovao i sve vreme pisao poeziju. Danas ima 92 godine, ali i dalje piše, objavljuje i putuje
ibrahim hadžić

Ibrahim Hadžić: Maternji jezik

Mi nijesmo Turci, mi imamo samo tursku veru

Ibrahim Hadžić je nedavno objavio knjigu pesama “Maternji jezik” u sklopu nagrade Ratkovićevih večeri poezije. Za razliku od svih ostalih Hadžićevih knjiga, ova je napisana na jeziku njegovog rodnog rožajskog kraja. Donosimo mali izbor pesama i odlomke iz pogovora
Voz1

Orden za olovnog vojnika: Poezija niškog rokenrola 1980-2013.

Pobuna i kreativnost južne pruge

Knjiga izabranih tekstova poezije niškog rokenrola (1980-2013) „Orden za olovnog vojnika“ koju je priredio pesnik i prevodilac Željko Mitić, ima veliku važnost. Nije to samo važno za nas koji smo svedoci nekadašnje urbane istorije i kulture srpskih gradova, kao što su to bili i Jagodina (Svetozarevo) i Niš, da se podsetimo svoje adolescencije, nego neka se zna da su ovi gradovi „nekada bacali svetla daleko“, da nisu bili zagledani samo u svoj pupak
Singer4

Isak Baševis Singer: Neprijatelji

Smijeh i erotika nakon Aušvica

Objavivši svoj roman 1966, Singer, dvadeset godina nakon ratova, u vrijeme kad grč popušta, osvaja nakon Aušvica prostore smijeha i erotike, pokazujući kako sve nakon nekog vremena postaje lakrdija, koristeći svoju priliku, kad ga je već sudbina pomilovala, da kao romansijer ostane na strani mudre neizvjesnosti