Knjige

Aagro 04 S

Odlomak

Zamenice smrti

Beskrajnu reku njenog trbuha da si zalupio opore kapije vremena, bacio šah samopoznanja, ufitiljio riđe brkove gordosti/ pred prvim ogledalom devojke da si zarazio nokte svog pogleda zaparajuće, potkožno tkivo očajanja, i ako si pametan/ i savršen kao baštenska kugla da si obnevideo odela, rane, kresao palidrvca mudrosti na vetru, palio plastove plesnive
Marijj 35 S

Živeo nadrealizam

Čovekoliki časovnici za osećanje br­zine

Linije brzine, perspektive, linije mora, jedini i nužni putevi kojima se najbrže mogu preći fantazije ubrzanja života. Li­nije perspektive, geometriske tačke per­spektive u beskraju Giorgio de Chirico-a, Vermeer-a iz Delfta, najbržih duhova u istoriji, slikara brzine, brzine uostalom nepo­znate, neprimećene osobito zbog onog što Gala naziva »potisnutom brzinom«, poti­skivanje koje, u ovom slučaju, sačinjava samostid pred banalno dinamičnim uobli­čenjima svojih sopstvenih zanosa.
Bba5

Ogradite se dok je vreme!

Ideološka globa

Autor priznaje da je njegov roman A p a t i t i (naslov uvjetan), koji treba predati najkasnije do 1. augusta 1933. godine, obično škrabanje s tendencijom prilagođavanja, i da je siromaštvo oblikovanja potpuno u skladu s krajnje kretenskim sadržajem, bestidnim politiranjem, individualizmom i klanjanjem tehnici.
Bohem 01 S

Lucija Berlin: Priručnik za spremačice (Oceanmore, 2017)

S one strane američkog sna

Pogledamo li evidenciju posudbi Priručnika za spremačice vidjet ćemo da knjigu nije jednostavno pronaći na policama. Ne bez razloga...
Faruk Šehić

Nova knjiga Faruka Šehića

Priče sa satnim mehanizmom

Izdavačka kuća Fraktura objavila je nedavno novu knjigu kultnog bosanskog pisca Faruka Šehića pod naslovom “Priče sa satnim mehanizmom”. To je knjiga kroz koju se nepogrešivo pomalja zvuk naše epohe, ritam njezinih glasnijih i tiših udaraca. Sve što je u njoj, otkucava. Srca, eksplozivne naprave i satovi o kakvima možemo samo sanjati – sve to neprekidno mjeri vrijeme čovjeka i vrijeme zvijezda, vrijeme rata i vrijeme ne-mira, prošlo i buduće vrijeme, ono koje bježi i ono koje smo nepovratno potrošili. Život je sat, a između čekića lirike i nakovnja tvrde proze, pisac nam govori o promjeni. U “Pričama sa satnim mehanizmom” vrtoglavo se mijenjaju države i narodi, povijest i sjećanje, ali ponajprije pojedinac u kojemu se sve mijene susreću, shapeshifter. Običnom satu neuhvatljiva, brzina ovih raspada razotkriva krhkost svakog identiteta – pa i onog naše ljudske prirode. U “Pričama sa satnim mehanizmom” jedan od ponajboljih suvremenih pisaca s ovih prostora kreće tragom te promjene, kraja iz kojega se rađaju neki novi, nimalo trajniji i čvršći, bolji ili lošiji svjetovi. Iz nove knjige Faruka Šehića donosimo odlomak pod naslovom “Sanjari”
Cetni1

Godine poniženja i borbe: Život u nemačkim „oflazima“ (5)

Četnički plan: Poklati sve Hrvate, Muslimane, manjine i srpsku inteligenciju

Službeni glasnik i Zavod za udžbenike objavili su Sabrana dela Stanislava Vinavera u 18 knjiga. Ovo kapitalno delo koje je priredio Gojko Tešić dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na Međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici 2015. Prvo kolo Vinaverovih Sabranih dela dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na 57. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Nakon mnogo decenija, konačno je celokupno delo jednog od naših najvećih pisaca i jezičkih volšebnika dostupno čitaocima. U okviru 17. toma objavljena je i Vinaverova knjiga “Godine poniženja i borbe: Život u nemačkim ‘oflazima’“, napisana 1945. godine, po Vinaverovom povratku iz nemačkog zarobljeništva. U ovoj knjizi Vinaver je potanko opisao svoje godine tamnovanja u Nemačkoj, atmosferu među srpskim oficirima u nemačkim logorima, a posebno je zanimljiv deo u kojem piše o pripadnicima desnice, Dražnim četnicima, nedićevcima i ljotićevcima, sa kojima je bio u stalnom sukobu. Vinaverove uspomene iz nemačkih logora prenosimo u nekoliko nastavaka
Aabra 01 S

Da se zalije!

Čaša veselja

A ako svega toga nema (ni rada, ni godina), dovoljno je samo silno zaželjeti. I bit će jubileja, priredit će se. Ljudi, opće uzevši, nisu zvijeri, neće učiniti nažao. Poslat će i telegrame kakve treba (»Vezan za postelju, grlim te i šaljem .. .«), i dvoranu će kakvu treba iznajmiti i povesti računa o svemu što je potrebno.
Bracca 06 B

Prokletstvo je tvoj ležaj

Nećeš pronaći luku u kojoj bi se skrasio

Mučim se pod kapom nebeskom. Duša svodi nebo na dušu. Kamo god pogledam, vidim sebe. Strah je most između žudnje i bitka. Kakvu ravnotežu mogu u njemu zateći? Sadašnjost se odvojila od vremena, a vrijeme povraća trenutke baš kao što bolesnik povraća sadržaj svoje utrobe. Sada, sada, sve što je sada zlo je; ono što je bilo i što će biti imaginaran je lijek za iscrpljujuću bol.
Nuk 01 S

Čudesna sudbina Akakija Akakijeviča (2)

Zadovoljština na drugome svetu

Valja znati da je jedna važna ličnost tek nedavno postala važna, a do tada je bila nevažna. Uostalom, njen položaj se ni sada ne smatra važnim u poređenju sa drugim, važnijim, ali uvek će se naći krug ljudi za koje je nevažno u očima drugih veoma važno. Važna ličnost nastojala je da poveća svoju važnost i mnogim drugim sredstvima, kao, na primer: zavela je da je prilikom dolaska u nadleštvo niži činovnici dočekuju na stepeništu, da niko ne ulazi u kancelariju direktno, već da sve ide utvrđenim redom: koleški asesor referiše gubernijskom sekretaru, gubernijski sekretar - titularnom savetniku ili nekom drugom pretpostavljenom i tek onda stvar dolazi do nje. Tako je to u svetoj Rusiji, gde je sve zaraženo podražavanjem, gde svako oponaša i podražava svog načelnika. Priča se čak da je neki titularni savetnik kad su ga postavili za upravnika neke samostalne kancelarije odmah ogradio posebnu prostoriju za sebe, nazvavši je „uredom", a pored vrata je postavio nekakve razvodnike s crvenim okovratnicima i širitima, koji su otvarali vrata svakom posetiocu, mada se u sobi jedva mogao smestiti običan pisaći sto. Držanje i navike važne ličnosti bili su strogi, ali ne i previše složeni. Osnovu načelnikovog sistema činila je strogost. „Strogost, strogost i samo strogost!", govorio bi često i kod poslednje reči obično bi značajno pogledao onoga kome se obraćao, mada za to nije bilo nikakvih razloga, jer je desetak činovnika, koji su činili upravni mehanizam kancelarije, i onako živelo u strahu; čim bi ga opazili izdaleka, odmah bi ostavljali svoj posao i stojeći bi čekali da prođe kroz sobu. Njegove svakodnevne razgovore s potčinjenima karakterisala je strogost i oni su se svodili na tri rečenice: „Kako se usuđujete? Znate li vi s kim govorite? Shvatate li ko se nalazi pred vama?"
Bizos1

Sneg slameno pada na džinovske stope bivola

Dan

Dan krvopadan radan raščupan i zagoreo/ suludo sabijen u bescenje sirove noći/ licemeran gladan osuđen u istom pravcu/ da žvaće strele busole
Aksolo 04 S

Tuđ ljudskom životu

Aksolotl

Nemoguće je da tako jeziv izraz, koji uspeva da savlada neumitnu bezizražajnost njihovih kamenih lica, ne donosi neku žalosnu poruku, dokaz te večne presude, tog tečnog pakla u kojem su patili. Uzalud sam želeo sebi da dokažem da moja sopstvena osetljivost projektuje na aksolotle nepostojeću svest. Oni i ja znali smo istinu. Zato nije bilo ničeg neobičnog u onome što se desilo. Moje lice je bilo priljubljeno uz staklo akvarijuma, moje oči su još jednom pokušavale da prodru u zagonetku tih očiju bez zenica i bez kapaka
Nedidi1

Godine poniženja i borbe: Život u nemačkim „oflazima“ (4)

Molba nacistima: Pustite nas u Srbiju da potamanimo komuniste!

Službeni glasnik i Zavod za udžbenike objavili su Sabrana dela Stanislava Vinavera u 18 knjiga. Ovo kapitalno delo koje je priredio Gojko Tešić dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na Međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici 2015. Prvo kolo Vinaverovih Sabranih dela dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na 57. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Nakon mnogo decenija, konačno je celokupno delo jednog od naših najvećih pisaca i jezičkih volšebnika dostupno čitaocima. U okviru 17. toma objavljena je i Vinaverova knjiga “Godine poniženja i borbe: Život u nemačkim ‘oflazima’“, napisana 1945. godine, po Vinaverovom povratku iz nemačkog zarobljeništva. U ovoj knjizi Vinaver je potanko opisao svoje godine tamnovanja u Nemačkoj, atmosferu među srpskim oficirima u nemačkim logorima, a posebno je zanimljiv deo u kojem piše o pripadnicima desnice, Dražnim četnicima, nedićevcima i ljotićevcima, sa kojima je bio u stalnom sukobu. Vinaverove uspomene iz nemačkih logora prenosimo u nekoliko nastavaka
Ailusa 03 S

Biografija jednog partizana: Memoari Radovana Pantovića

Herojstvo među koricama

Memoarski delovi knjige snažno su i upečatljivo svedočanstvo istorijskih događaja kakve su demonstracije protiv Trojnog pakta 27. marta 1941, Aprilski rat, a potom i svojevrsne, iskrene amplitude u revolucionarnom raspoloženju među narodom i borcima. Konačno, tu su i detalji pripreme za poslednju neprijateljsku ofanzivu na jugu Srbije, uz učešće legendarnih Koče Popovića, Cane Babović, Blagoja Neškovića Slobodana Penezića, Mome Markovića
Senik1

Dnevnik o Čarnojeviću

Ko si ti, divna, lepa, strasna, među ogledalima?

Crnjanski piše izgubljeno, kao smetenjak, on je tu prvo došao da izuči slikarstvo i pozorište. On zatim kaže da treba pisati satiru. On nije ništa samosvjesniji od onoga žutokljunca koji je putovao tako prije mira i prije rata, prije Prvog svjetskog rata. Nemilosrdni svud, kaže, izazivaju sad moj zadivljeni osmijeh, i oni u Rusiji, i oni u Irskoj. Sve to nije važno. Važno je da ovdje umiru djeca kao što su i u Srbiji umirala. Zbogom, kaže, želim vam veselosti! On kao da piše iz dosade. U Parizu je osjetio ljubav i bezbrižnost, lak i prozračan i miran, kao nikad u životu. Vjerujte mu na riječ! Šest dana je zatim šutio i živio u mraku. Pognute glave išao bretonskom obalom od kamena do kamena i milovao rukom svoju obalu kad bi se uspeo na vrhove staza. Nema ničeg što mu je drago, što ostaje, sve se gubi. Pruža ruke u vazduh i miluje nebesa. Bio je na kraju svijeta, i umjesto života vidio samo jednu blagu, beskrajnu, zelenu svjetlost. Gdje je život, pita se on već u Dnevniku o Čarnojeviču. Možda će postići da nekog mladića ogorči, neku lijepu ženu izmijeni, ismije neku popovsku pridiku, kaže, i biće zadovoljan. Vaistinu, kaže, mi smo anarhiste! U tome vaistinu, i u tome: mi smo anarhiste, vidi se Crnjanskijev stav (Varalica Crnjanski)
April 1941

Godine poniženja i borbe: Život u nemačkim „oflazima“ (3)

Naše starešinstvo nije imalo pojma o Ženevskoj konvenciji

Službeni glasnik i Zavod za udžbenike objavili su Sabrana dela Stanislava Vinavera u 18 knjiga. Ovo kapitalno delo koje je priredio Gojko Tešić dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na Međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici 2015. Prvo kolo Vinaverovih Sabranih dela dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na 57. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Nakon mnogo decenija, konačno je celokupno delo jednog od naših najvećih pisaca i jezičkih volšebnika dostupno čitaocima. U okviru 17. toma objavljena je i Vinaverova knjiga “Godine poniženja i borbe: Život u nemačkim ‘oflazima’“, napisana 1945. godine, po Vinaverovom povratku iz nemačkog zarobljeništva. U ovoj knjizi Vinaver je potanko opisao svoje godine tamnovanja u Nemačkoj, atmosferu među srpskim oficirima u nemačkim logorima, a posebno je zanimljiv deo u kojem piše o pripadnicima desnice, Dražnim četnicima, nedićevcima i ljotićevcima, sa kojima je bio u stalnom sukobu. Vinaverove uspomene iz nemačkih logora prenosimo u nekoliko nastavaka