"Mekana devojka", koju 2015. godine štampa američki
izdavač Dusi Pres (Dusie Press), prvi je roman Lise Samjuels,
profesorke književnosti, a stota knjiga koju objavljuje Partizanska knjiga.
Nakon dva romana Otkako sam kupila labuda (2019) i Satovi u majčinoj sobi (2020), u biblioteci izdavačke kuće Arhipelag nedavno je objavljena i nova knjiga poezije Tanje Stupar Trifunović, nagrađivane bosanskohercegovačke književnice. Riječ je o nevelikoj i snažnoj zbirci pjesama, zaokruženoj u kratki, nesvakidašnji i veoma začudni naziv – Zmijštak.
Nesvakidašnju, zgusnutu, potresnu i značajnu priču o, prema riječima autorice, logorskoj svakodnevnici Oskara Pasfiora, donosi književnica Herta Muller u svome romanu Ljuljačka daha (2009.) koji je ovoj autorici donio i Nobelovu nagradu za književnost. (Herta Muller, Ljuljačka daha, s njemačkog prevela Sabine Marić, Buybook, Sarajevo, 2011.)
"Shuggie Bain" je 400 stranica stockholmskog sindroma, i to spram onog tko bi vam trebao biti najsigurnije utočište: spram vlastite mame. Douglas Stuart je za ovu knjigu Bookerovu nagradu. Čitajući ju, čovjek se zapita što je bilo u glavi desetaka urednika koji su knjigu odbili
Spisateljica, pjesnikinja i feministica Alice Walker jedna je od najznačajnijih žena koja su svojim aktivističkim i spisateljskim djelovanjem uspjele do srži precizno artikulisati žensko iskustvo i čvrsto ga združiti sa temama poput rasizma, diskriminacije, rodne i klasne nejednakosti, nasilja i, na koncu, seksualnosti.
Svet u kom se kreću junaci Žege deluje kao ekstremistička distopija, sve dok ne razumemo da na tom mestu i sami živimo. I dok se svaka uža lokalizacija povukla pred univerzalnim, što je izvesni kvalitet Percine knjige, rat per se ipak ima obrise naše savremenosti, vidljivo je da on dolazi nakon ratova odavno uminulih i faktografski potvrđenih u kakvoj-takvoj istoriji.
Nema knjige koja je u emocionalnoj i senzibilitetskoj optici svih mogućih čitalaca, pa to nije ni Zečje ostrvo Elvire Navaro. Naprotiv, ovo je knjiga koja insistira na ukidanju kategorije ravnodušnosti. Narativna korespondencija koju Elvira Navaro vrši kako unutar knjige, između ličnog i nepojmljivog (neimenljivog, ako je do Beketa), kao i ona koja predstavlja posvetu i omaž raznolikim pojavnim formama čudesnog u književnosti, ali i popularnoj kulturi, čini od nje fascinantan primer mogućnosti evropske kratke proze danas. Na svako trenutno i buduće čitalačko zadovoljstvo.
Bila je sjajna ta 1990. Godinu dana ranije konačno je srušen Berlinski zid, taj najočigledniji simbol blokovske podeljenosti, i svet je krenuo u nešto što je Fukujama nazvao „krajem istorije“. Bili smo na pragu dekade u kojoj će bukvalno čitav svet (osim SFRJ čiji su građani i građanke na izborima iskazali volju za suprotnim stremljenjima) zahvatiti „wind of change“, pozitivne promene ili, makar, nada u njih. Čak su i oni jadni kmetovi u Rusiji (tada još uvek Sovjetskom Savezu) i robovi u Kini osetili početak promena i nadu u popuštanje stega.
Scenarij biranja života zvuči jednostavno, ali ispada da je sve samo ne jednostavan. Svaki život nosi i dobre i loše strane i to je onaj klišeizirani dio pouke koju iz ovog romana dobivamo, jer činjenica je, ovo je roman s poukom, ja bih ga čak nazvala i self help romanom i spada zapravo u posebnu kategoriju štiva te se na poseban način treba i vrednovati
Tih 629 stranica posljednje je obraćanje svemu što se dogodilo, suočavanje. S bivšom Jugoslavijom, Amerikom, a ponajprije sa sobom i svojim nesigurnostima. Mira Furlan otkrila je sve ono što se uživo ne pokazuje – unutarnja stvarnost, emocije, slabosti. Konačno, osjećala je zahvalnost, smirenost i slobodu. Rekla je što je imala, ovoga puta ne pitajući se hoće li biti voljena ili omražena. I napokon se pronašla, pronašla je ljubav
Simon de Bovoar, Nerazdvojne, KONTRAST, Beograd, 2021: Zaza i Simon se upoznaju kao devetogodišnje učenice iste katoličke škole. Od tada započinje njihovo prijateljstvo i vrlo kompliciran i nerazriješen odnos koji će trajati sve do prerane Zazine smrti – u dvadeset drugoj godini života...
Ljubav u Njen ja, kao većina kanonskih velikih ljubavi, završava smrću, ali s obzirom na prožetost romana sufijskom duhovnom tradicijom, ova smrt ne simbolizuje zajednički kraj dvoje nesretno zaljubljenih, već transcendiranje materijalnog i odlazak u zajedništvo za koje je glavni junak bio spreman; čak ga dočekao raširenih ruku – kao šehid (Reza Amirkhani, Njen ja, preveo Muamer Kodrić, Buybook, Sarajevo, 2021.)
Prisutan nedostatak činjeničnih dokaza koji se odnose na Rumijev život, kao i nedosljednosti ranih hagiografskih zapisa o njegovom duhovnom putu koji su postepeno prešli u domen mita, predstavljaju svojevrsni izazov u sastavljanju njegove biografije. (Abdolhossein Zarrinkoub: "Stepen po stepen do susreta s Bogom - o životu mislima i duhovnom putu Dželaluddina Rumija", preveo Elvir Musić, Buybook, Sarajevo, 2021.)
"Prijatelj" je jedna od onih knjiga kojima se vraćamo, koja nas nosi svojim ritmom i izbacuje na novu obalu otkrivajući esenciju života dok pratimo jednog psa i jednu ženu kako zajedno pobjeđuju tugu (Sigrid Nunez, Prijatelj, prevela Senada Kreso, Buybook, 2021)
Ono što Silsi suštinski radi jeste preispisivanje priče/a. Ta priča rasuta je u nizu označitelja ženskog iskustva i identiteta, a ponajviše u devojačkoj spremi, jedinom Silsinom posedu, belim izvezenim haljinama koje, poput nedovršenog portreta, postaju mesta metonimijskih projekcija ženskih identiteta.
