Knjige - Kritika

Odjeci Karimove poetike spekulativne fikcije, svježi i savremeni za Sarajevo u doba još mladog poraća, danas su zatomljeni glasom autofikcije. Možda će novo izdanje Tajne džema od malina napraviti nužno komešanje, a ispod zavoja se ponovo ukazati – (sarajevski ili bilo koji drugi) nevidljivi ljudi.

San zvani Jugoslavija čini niz intervjua, objavljenih u različitim medijima. Moglo bi se reći da ova knjiga nije ništa drugo do skup pitanja i odgovora – no u duhu te neumorne zapitanosti valjalo bi nastaviti razmišljati i proučavati kontekst i tekst Ive Andrića.

Roman Ešalon za Samarkand predočava okolnosti koje u sebi nose velike historijske smjene kao što je pad Ruskog Carstva i dolazak komunizma. Zaslijepljen svjetlima velikih povijesnih činjenica, čovjek često zaboravi na živote koji su se odvijali tokom njih, one živote koje historija zabilježi kao statistiku (Guzelj Jahina, Ešalon za Samarkand, preveo Žarko Milenić, Sarajevo: Buybook, 2021)

Uprkos neusklađenostima na razini cjeline, Jasmin Agić u zbirci priča "Čudo u ulici Omera Maslića" precizno predstavlja svoj pogled na bosansku istoriju, bosanske mitove, i bosanskog čovjeka – prkosnog i raspolućenog između svijeta i sebe, u svim vremenskim periodima (Jasmin Agić: Čudo u ulici Omera Maslića, Buybook, Sarajevo, 2021)

Novo izdanje Tuđe krvi Simone de Beauvoir stiglo je u pravom trenutku pandemijom uzrokovanih moralnih komešanja i pitanja: Kakvim smo to vrijednostima privrženi i kakvom konceptu slobode robujemo? Koliko brzo možemo zaboraviti tuđu bol i tuđu krv? (Simone de Beauvoir, Tuđa krv, prevela Tea Mijan, Sarajevo: Buybook, 2021.)

Koja je, dakle, tajna uspjeha Taylor Jenkins Reid? Prije svega to što se njezini likovi čine stvarnima, iako to nisu. To postiže na način da ih temelji na stvarnim osobama

Francusku spisateljicu Virginie Despentes kritika je nazvala „rock & roll“ Balzacom, a trilogiju Vernon Trodon „Ljudskom komedijom“ našeg doba. Wall Street Journal otišao je korak dalje i istakao kako je Despentes za Pariz učinila ono što je James Joyce učinio za Dublin. Tomovi trilogije objavljeni su između 2015. i 2017. godine i odgovaraju uslovima svog vremena na način koji podsjeća na Balzacov realizam, elementima kao što je evociranje (bolje) prošlosti, osuda društva koje se raspada i prikazivanje života likova koji su predstavnici određenih ideologija ili svjetonazora (Virginie Despentes: Vernon Trodon, prev. Novak Golubović, Buybook, Sarajevo, 2020)

Ovaj roman nastao je iz ljubavi – piše Ivana Bodrožić na kraju svoje isprike, a to se zapravo osjeti kroz cijeli tekst, kroz sve teme kojima se autorica odlučila baviti, kroz vizure iz kojih progovara, kroz nježnost i naklonost prema slabijima, ranjivima i usamljenima

Bremenit utvarnom jezom, ovaj roman čitateljstvu donosi groteskno razobličenje svijeta kroz dječije oči. Nelagoda večeri nasilna je, a zavodljiva, pripovijest o klijanju zla.

Neprobavljivo je ključna reč za razumevanje Grinbergove poetike, ako se zadržimo na njenoj tematskoj osnovi. Malograđanština, rasizam, antisemitizam, licemerje, poricanje istorijskih istina, prećutkivanje, podmuklo i pritajeno saučesništvo, manjak hrišćanske etike u zemlji koja pledira na vlastitu izraženu katoličku samosvest, falsifikovanje i krivotvorenje. Otud je Grinberg nasušan koliko i njegovi slavniji evropski i svetski prethodnici – Svift, Bernhard, takvi preterivači. Njegova knjiga bi mogla da bude izvrsna školska lektira, pored svega onog što jeste

Roman o emigrantu s početka krvavog 20. stoljeća, prešutno posvećen emigrantima balkanskih raskrsnica današnjice (Aleksandar Hemon: Projekat Lazarus, prevela Irena Žlof, V.B.Z. Zagreb, 2009.)

Kako danas pisati o vremenu, o uticaju koje ono ima, o posljedicama koje ostavlja za sobom, a pritom ne biti dosadan, ne napisati nešto što je već hiljadu puta rečeno? Odgovor bi mogao da se pronađe u novoj knjizi Namika Kabila, romanu "Yesterday".

Novi roman Lejle Slimani portret je odnosa između dvije kulture i porodice koja pokušava sačuvati svoj identitet i dostojanstvo u grotlu velikih turbulencija (Lejla Slimani: "Zemlja drugih", prevela Tea Mijan, Buybook, Sarajevo: Buybook, 2021.)

Izabravši da piše kroz fantastički diskurs, Ishiguro promišlja o univerzalnim temama kao što su zaborav i sjećanje, mir i rat: treba li mir utemeljiti na zaboravu ili se treba proći mučan proces suočavanja do autentičnog mira ako je on uopće moguć?

Ako od ovog romana očekujete da će vas „izuti iz cipela”, „ostaviti vas bez daha” (sintagma koju bih, da mogu, odmah zabranila kod opisivanja knjige), razočarat ćete se. Ovo nije takva priča. Ali vrijedi ju pročitati jer nisu ni naši životi ništa drugačiji od života junaka ove knjige. Mi se izmještamo više nego ikad, identitet više ne gradimo u odnosu na mjesto porijekla, prolazimo dramatična i teška vremena i upravo to što bi svatko od nas mogao napisati priču svog života, nikada ne treba prestati čitati priče tuđih života. Na njima se gradimo, učimo i bivamo bolji ljudi