Kultura

Eggza 05 S

"Blago cara Radovana" među šunkama

Skoro svaka veća radnja, od knjižare do kobasičarnice, ima u svom izlogu trobojkom ovenčano Blago cara Radovana. Ono stoji pored šunki ali nije šunka. Šunka je nekad bila živo meso, a ova knjiga nikada. Sve ovo govori mnogo rečitije od onoga što sam u stanju da napišem povodom ovak­vog pesništva, dostojnog da ga piše kakva precvetala uspijuša.

Meerl 01 S

Više od 100 filmova za ljubitelje kvir kinematografije

Jubilarni Merlinka festival u Domu omladine

Deseti, jubilarni, Međunarodni festival queer filma „Merlinka“ održaće se od 6. do 9. decembra u Domu omladine Beograda. U toku četiri festivalska dana na programu će biti više od 100 filmova iz 35 država, među kojima i ostvarenja iz evropskih zemalja, Paragvaja, Argentine, Perua, Brazila, Kenije, Izraela, Irana, Indije, Burme, Tajvana, Kine, Australije... Mnogi od filmova nagrađivani su na najprestižnijim svetskim festivalima poput Berlinala, Festivala u Kanu, Sundance festivala, Međunarodnog festivala u Torontu i drugih. U fokusu ovogodišnjeg festivalskog programa je Nemačka, i nemačka kinematografija.
Cvetja1

Pisma Nori (1)

Moj divni divlji cvete, budi moja kurva!

Donosimo vam izbor iz pisama u kojima Džems Džojs, pišući svojoj supruzi Nori, svjedoči o teškim uslovima pod kojim su izlazile njegove prve knjige, o svojoj potrebi da odbaci društveno-religiozni poredak, ali i o averziji koju je osjećao prema Dablinu i Irskoj. Pisma su, međutim, zanimljivija po tome što i u njima autor Uliksa ispoljava svoj žestoki senzibilitet, jer ovdje kriterij ljepote postaje slast bestidnog voluptuoznog izražavanja, a u prebiranju po skarednim riječima, kao najljepšim izrazima ljubavi, otkriva se jaka potreba da se voli na jedan drugačiji način, mimo dobrih uzusa okamenjene bračne ljubavne gramatike.
Mokraanjac 01 S

Tri festivalske večeri od 22. do 24. novembra

Prvi festival u čast Vasilija Mokranjca

U Beogradu će se od 22. od 24. novembra u organizaciji Fondacije Vasilije Mokranjac održati prvi Vasilije Mokranjac Fest – festival posvećen jednom od najznačajnijih i među publikom najomiljenijih srpskih kompozitora, čija dela ulaze u sam vrh muzičkog stvaralaštva čitavog regiona.
Predrag Lucić

Sa(n)jam knjige u Istri

Ples slobode Predraga Lucića

Ovogodišnji, 24. Sa(n)jam knjige u Istri održat će se u Puli od 29. studenog do 9. prosinca i već od otvorenja bit će posvećen uspomeni na važnog pjesnika i dragog prijatelja – Predraga Lucića
Izaa 01 S

Iza Pavlina: “Pravilo 34”

Umjetničke interpretacije fetiša

U sklopu 9. Zoom Festivala u Rijeci, izložbu pod nazivom Pravilo 34 održala je slovenska vizualna umjetnica Iza Pavlina. U fokusu ovogodišnjeg festivala bila je tema nematerijalnog rada s posebnim fokusom na seksualni rad, a Pavlina u svom multimedijalnom projektu tematizira internetsku pornografiju.
Done85

Milan Milišić, nastrana vrana

Tuga i uspomena

Tvrd je orah bio Milan Milišić, nastrana neka vrana i u Beogradu i u svom Dubrovniku, istom onom o kome je ostavio najlepše redove u savremenoj poeziji, usuđujem se da kažem, jugoslovenskoj. Nastrana Vrana je pomalo i njegova biografija ispričana u ključu poezije za decu, u ključu satirične, ironične vizije savremenog sveta sa komunističkim predznakom, sveta u čijem je znaku Milišić proživeo svojih pedeset godina. To je knjiga malo o njemu malo o drugima, knjiga koja će biti veliko zadovoljstvo za onaj malobrojni ali probrani krug Milišićevih poklonika. Čovek najistinitije piše kad piše o sebi, stvar je umetničke prirode i njegovog dara u kom će žanrovskom ključu takvu pesmu ili priču ispričati.
Ffee201 S

Dve filmske smotre: LIFFe u Ljubljani i ZFF u Zagrebu

Novembar u znaku filmova

Novembar će u Ljubljani i Zagrebu proteći u znaku filmova. Mi ćemo se sa svoje strane potruditi da to sve ispratimo sa kritičkim osvrtima...
Brainna 01 S

Kulturac na biciklu: Juče i danas

Glupost je neuništiva

Izgovaranje i pisanje smislenih rečenica je nepovratno izašlo iz mode i završilo na smetlištu istorije, bar u onome što nam se nameće kao mejnstrim kultura u Srbiji. Ne zato što je – po rečima Vojislava Despotova - "smisao živo biće, rodom iz Švajcarske", a naš život nije Švajcarska, ma šta o tome mislili Emili Dikinson feat. Dino Merlin, već zato što uglednici koje je proizveo nakaradni, korumpirani sistem srpske kulture jednostavno nisu u stanju da sroče smislenu rečenicu. Da se podsetimo čuvene Krležine opaske: "Nered u rečenicama je posljedica nereda u mislima, a nered u mislima je posljedica nereda u glavi, a nered u glavi je posljedica nereda u čovjeku, a nered u čovjeku je posljedica nereda u sredini i u stanju te sredine". Sasvim je logično što oni koje je takva unakažena sredina izbacila na površinu, kao penu dana, trućaju besmislice. Nešto suvislo i smisleno mogu da kažu samo oni koji takvoj sredini pružaju otpor, a ne oni koji u njoj plivaju kao ribe u vodi
Bbwar 02 S

Priče iz Narodno-oslobodilačke borbe: Azra Uzunalić (2)

Ljubavnica SS oficira

Azra Uzunalić ostat će upamćena kao žena koja je godinama, svake večeri, šetala glavnom zeničkom promenadom vodeći se podruku s njemačkim SS oficirom i kao žena koja je naredila da se ubije njen bivši ljubavnik Danijel Uljarević, a njegova supruga i djeca interniraju u logor u Staroj Gradišci. Nakon Danijelove smrti, ako bi neko u njenom društvu spomenuo njegovo ime, pravila se da riječi govornika ne dopiru do nje, ali bi zato poslije, kada bi ostajala sama sa svojim novim njemačkim ljubavnikom, tog čovjeka biranim riječima prokazivala kao komunistu i partizanskog agenta
Vukovar

Poezija bunta i otpora: Ivana Simić Bodrožić

Ljudskost je u Vukovar kasno stigla

Ove pretanke ruke dobila sam od njega, Volim se ponekad i dobro napiti, Kao prava kćer šefa hotelske sale Lakrdijašica mala, gledala sam ga na djelu, Skrivena iza poker aparata, dobro podmićena, Čokoladom iz duty free shopa koja je u Vukovar, Stigla prekasno, Kao i međunarodni crveni križ, Kao i ljudskost, Kao, uostalom, i sve dobro što beskrajno kasni, U ovaj dio svijeta, Ove pretanke ruke dobila sam od njega, Nije mi krivo zbog mene, Nego, kako se njima mogao braniti kad su ga tukli
Silvv 01 S

Sylvia Plath, strašna žena

Opsesija thanatosom

Popularnost Sylvie Plath (1932.-1963.), najpoznatije američke pjesnikinje 20. stoljeća, nosi i nešto neliterarno, dozu karizme celebrityja pomiješanu s notom byronovskog. Njezin život bio je pun previranja, a samoubojstvo jedno od poznatijih umjetničkih suicida.
Filozof

Izveštačena umetnost i druge životne trice i kučine

Nema više heroja

Evo nas ponovo u kafančetu. Kosta priprema mešano meso za ručak, ali je spreman za mentalni eksperiment koji su nam ponudili Lik Feri i Kornelijus Kastorijadis. Prvi se sastoji u tome da se "u četiri oka, onim najslavnijim, najslavljenijim savremenim stvaraocima, postavi sledeće pitanje: smatrate li, iskreno, da ste na grebenu istog talasa na kojem su i Bah, Mocart ili Vagner, na kojem su i Jan van Ajk, Velaskez, Rembrant ili Pikaso, na kojem su i Bruneleski, Mikelanđelo ili Frenk Lojd Rajt, na kojem su i Šekspir, Rembo, Kafka ili Rilke?" (Ovo su reči plemenitog Grka citirane u Ferijevoj knjizi "Homo aestheticus")