Kultura - Aktuelno

Nina Ivanović se temom perača prozora bavila i u svojim ranijim radovima, kada je bila inspirisana plesno-cirkuskim pokretima izvođača i generalno specifičnom vrstom poslova koji zahtevaju drugačije (ekstremne) načine kretanja. Kretanje uz pomoć konopca kako bi se obavio jedan posao učinio je u njenim očima perače prozora akrobatama, alpinistima i ujedno radnicima

Slikajući jednu palanačku sredinu, prostor u kome se malo govori, ali mnogo otrcava i prećutkuje, i predstavnike palanačke kulture kojima se lako nameću isprazni demagozi i kvaziintelektualna laprdanja, reditelj ne zalazi dublje u ponore psihologije i filozofije palanke i njenog odnosa prema egzistenciji, življenju i mišljenju

Pita urednik Đuro Tadić, jedan od sisačkih entuzijasta koji kroz udrugu Kultura vrijednosti (izdavač knjige) čuva vrijednosti neizbrisivog vremena: „Za nas, pripadnike Jelenine generacije, postavljaju se pitanja: da li smo mi ljudi sa prostora bivše Jugoslavije postali slobodniji ljudi?, da li smo pojedinačno postali bolji ljudi?, da li smo ratom, ognjem i mačem podijeljeni, postali sretnije i uspješnije društvene zajednice?“ Jelena je odgovorila na ta pitanja znatno ranije, onda kad je napisala: “U Beograd sam se preselila na dan početka bombardovanja Srbije. I volim da sam bila u Dubrovniku i nisam videla radost Beograda kada su tenkovi išli na Hrvatsku. I da sam bila u Beogradu za vreme bombardovanja da ne vidim kako se Dubrovnik raduje“

Kulturni centar Beograda otvara poslednje izdanje izložbi za 2019. godinu u sva tri galerijska prostora u četvrtak 5. decembra sa početkom u 19.00 časova

Jedanaesto izdanje Merlinka festivala održava se od od 5. do 8. decembra, kada će u Domu omladine Beograda biti prikazano 120 igranih, dokumentarnih i kratkih filmova LGBT tematike. Predstavljamo vam tri nagrađivana filma i delimo pet puta po dve karte za projekciju francuskog filma “Portret dame u plamenu”, koji je osvojio Queer palmu za najbolji scenario na Kanskom filmskom festivalu

Od 5. do 8. decembra u Domu omladine Beograda održaće se 11. Međunarodni festival LGBT filma „Merlinka“ koji ove godine ima francuski fokus. Za četiri dana festivala u tri sale Doma omladine Beograda biće prikazano 120 igranih, dokumentarnih i kratkih filmova LGBT tematike

Početkom novembra u Gruziji je održana premijera ovog filma na kojoj su se okupile stotine desničarskih aktivista koji su nosili krstove i ikone. Policija je uhapsila više od 25 ljudi tokom protesta ispred bioskopa. Gruzijska pravoslavna crkva je saopštila da je film usmeren protiv tradicionalnih gruzijskih vrednosti

Handke s neskrivenim prezirom govori o žrtvama, pa kaže: “A te takozvane Majke Srebrenice. Njima ne vjerujem ni riječ, ne vjerujem ni u njihovu tugu”. “One su”, nastavlja, “samo odvratna kopija Majki Buenos Airesa”. Ovaj jezivi prezir prema žrtvama vidljiv je i na još jednom mjestu u intervjuu malo prije izjave o Majkama Srebrenice, kad on šaljivo govori o tome kako možda “muslimanski vojnici i nisu znali šta čine, možda su samo htjeli doma k mami”

U susret 65. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga, na kom će počasni gost biti Rumunija, književna mreža Traduki organizuje „Dane rumunske književnosti“ u ponedeljak i utorak, 4. i 5. novembra 2019. s početkom u 19 časova u Ustanovi kulture Stari grad, Teatar, prvi sprat (Kapetan Mišina 6a)

Čet Bejker, Čak Beri, Majkl Džekson, Džo Stramer, Pol Makartni, Kleš..., među 'akterima' igranih i dokumentarnih filmova 4. Paralelnih vizija - Festivala muzičkog filma

Danas znamo da su nam nadu ukrali upravo mrtvi fazani, oni koji su ih viđali dok su kimali glavom velikom gazdi. Poželjeli su da se tako odnosi i prema njima. Sjetite se samo Tuđmanove bijele vojne uniforme. Stajala mu je ko kravi sedlo. Loša kopija Tita

U jednom trenutku, negdje na pola ovoga puta, pomišljam da je Muzej savremene umetnosti veliko tijelo Marine Abramović, i da se svi mi, kao skupine dobroćudnih i zloćudnih bakterija, krećemo tim tijelom, obilazimo njegove organe, zalazimo u mozak, u sjećanja i život Marine Abramović, u ono od čega je načinjena njena umjetnost. Prvo otkriće “Čistača” jest da je neočekivano veliki dio njezina životnog djela posvećen drami i dramaturgiji privatnog i društvenog života pod komunizmom i u bivšoj Jugoslaviji. Najednom, kao nikad, Marina Abramović biva sasvim lokalna umjetnica, čiji su interesi, porivi, frustracije i opsesije krajnje lokalni