Kultura - Tema

Mara 01 S

Borba Mare Bogdanove

Antifašističke vrijednosti nisu tek dio prošlosti

Borba Mare Bogdanove dokumentarni je film o antifašizmu, ali i borbi za prava i slobode žena ispričan kroz život Mare Laković, samouke žene iz crnogorskog Cetinja koja je početkom Drugog svjetskog rata ostala udovica s četvero djece te se angažirala kao pozadinska radnica, održavajući veze s partizanima.
Numb 01 S

Besmrtnost je nemoguća

Uvijek prisutna tamnica domovine

Država je tvorevina koja je trajno osuđena na neuspjeh, narod je tvorevina neprestano osuđena na infamiju i maloumlje. Život je beznadežnost o koju se podupiru filozofi i u kojoj na koncu sve postaje ludilo.
Dlvil 01 S

Teški filmovi i lake priče (4)

Da li anđeli odlaze u penziju?

Blede vaseljenski ukazi i saborske direktive, nalazimo se pred velikim iskušenjima, živeće se i umirati programski, posle akcionih planova, kompjuterske obrade podataka, rezultata analiza, te prognostičkih ishodišta, a u cilju realizacije savremenih projekcija Progresa. Nauka je podjarmila sudbinu, znanje je pobedilo veru!” Videćeš već danas, ići će teško, imate preko 40 poseka u selu, biće mnogo krvi i desiće se puno neobičnih stvari. Nećeš više moći olako da ubijaš, kad te pozovu, kad hoćeš, koga hoćeš i kako hoćeš... I biće sve gore i gore, tako da ćemo i mi kakvi smo, morati u penziju, nećemo više imati slobodnu volju i mogućnost izbora. Vidiš na šta ličim, na koga ja još mogu da ostavim utisak, molim lepo
Abrac 04 S

Ja hoću strast

Istorija erotskih motiva u hrvatskoj književnosti

U XX. st. prema senzualnoj i tjelesnoj ljubavi općenito ima manje ograda kod književnika, što je u stanovitoj mjeri proširilo područje slobode. To se može nazrijeti već u pjesmama Vladimira Vidrića, gdje se neoklasicistički prizivlju rimski ljubavnici (Elij Glauko, Pomona, Bako vodi pjesmu…), drevni židovski prizori (Dva levita, Scherzo). Pjesma Strast završava stihom: “Ja hoću strast!” kao poentom suodnosa s “na svijetu najljepšim bićem”. Fran Galović proširio je erotizam modernističke lirike motivom istospolne žudnje (Antinojeva smrt).
Dlvil 01 S

Kazanovini Memoari: Ljubav sa Nanettom i Marton

Kako sam se volio sa dve sestre

Đakomo Kazanova u svojim Memoarima ispisuje najautentičnije svedočanstvo o životu i društvu u 18. stoleću. Pet romana, dvadeset komedija, cijela hrpa novela i epizoda, što Stefan Zweig vidi sadržano u njegovom autobiografskom delu, nabubrelo i prezrelo obilje najšarmantnijih situacija i anegdota, sve je to sabijeno u jednu jedinu bujnu i prebujnu egzistenciju. U tom neobičnom delu se pojavljuje jedan život, sam po sebi već pun i zaobljen kao savršeno umetničko delo koje gotovo da i ne treba da sređuje i doteruje umetnik i izumitelj. Za ovu priliku vam donosimo još jednu zanimljivu epizodu iz Kazanovinog dela.
Okrv 08 S

Priča Zorana Žmirića

Sretan rođendan… pičko

Riječki književnik Zoran Žmirić, autor je sedam knjiga među kojima su “Blockbuster” (2009.), “Riječke rock himne” (2011.), “Snoputnik” (2014.), “Zapisano metkom” (2015.) i “Putovanje desnom hemisferom” (2017.). Također, aktivno se bavio rock muzikom: bio je basist sastava Laufer od 1987. do 1989., u periodu kad nastaje veliki hit grupe „Budi moja voda“. Od 1998. do 2000. član je grupe Grad s kojom snima i objavljuje album “Planet majmuna” . Od 2008. do 2011. član je kultne grupe Grč gdje se na pojedinim pjesmama potpisuje kao autor tekstova i glazbe. Sa autorovog bloga prenosimo priču pod originalnim naslovom “Rođendan”
Aarat 01 S

Žar rata ne gasi se u ovim krajevima

Pretvaranje naoko normalnog čovjeka u zvjersko biće

Pretvorih svoj, tobože, pitomi narod u divlje i agresivno pleme, i naslađivah se njegovim stradanjem, koje mi raširenih ruku ponudiše u znak odanosti mojoj želji da ih porazim njima samim. Namjerniče, pomisliš li da je to, ipak, vrlo teško izvesti – pretvoriti naoko normalnog čovjeka u zvjersko biće – varaš se. S nadraženim osjećanjem pripadnosti kakvoj god zajednici, čuda možeš počiniti
Arreth 01 S

Aretha Franklin, Mavis Staples, Ray Charles: Veličanstvena djela kršćanske umjetnosti

Najljepše pjesme o Isusu

Sve vrijedno što je Aretha Franklin snimila, Jerry Wexler je producirao. A nitko u dvadesetom stoljeću nije zaista o Isusu govorio istinitije, nadahnutije i ljepše od nje
Firr 05 S

Teški filmovi i lake priče (3)

Kad su plastične kese imale veću vrednost od ljudske glave

Proviđenje nam je poslalo g-dina Antu Markovića, starog partizana i reformatora. Ali kako većina nije verovala u Proviđenje, jer se radi o kriptopaganskim narodima opčinjenim kultom smrti, ubrzo smo stupili u polarnu balkansku noć, obrevši se u okamenjenoj šumi sa alama, sandžamama i drekavcima, sa leševima u rekama i krečanama, sravnjenim gradovima, zatrovanim izvorima i besnim psima na ulicama … Kad su i plastične kese imale veću vrednost od ljudske glave, jer se u tim kesama pored milijardi, mogao nositi čips, cvekla i napolitanke dobijene od Crvenog krsta, pa i sama ljudska glava
Guzv1

Neobrazovani, poluinteligentni, ambiciozni novinari

Električne iskre u mašini interesa

Reporteri, neobrazovani, poluinteligentni i inteligentni, ambiciozni, smjeli ljudi, s notesima i aparatima, rasipaju se u jatima na sve strane toga društvenog vrenja, po sudnicama i policijama, po periferijskim dvorištima gdje u šupi visi obješen čovjek i u kuhinji leži preklana žena, oblijeću oko prijatelja i rođaka advokata koji je iz nerazjašnjivih razloga skočio u rijeku, opskakuju oko veza glavnih ličnosti u aferama i skandalima, dopisnici velikih listova, u najjačim žarištima događaja, u metropolama, lete na parlamentarne sjednice, na zasjedanja Društva naroda, na gala-večere, na parade, na manifestacije, fotografiraju demonstracije s krovova, intervjuišu ministre vanjskih poslova, predsjednike vlada, stranaka, sekretare sindikata, razgovaraju s Vođama u njihovim kabinetima, saznaju iz bliskih krugova, iz dobro upućenih krugova, ručavaju s generalom Frankom.
Arsen Dedić

Struganje i škripuckanje igle po vinilu

Ima li nostalgija zvuk?

Za Arsena sam se doslovce borila i izborila: da ga smijem slušati u podstanarskoj sobi na mom nespretnom magnetofonu , kupljenom od tankih Žikinih honorara u “Međimurju”; da ga nosim na more, da ga ne dajem u razmjenu za tada aktualnije ploče talijanskih i francuskih šansonjera; da ne raspravljam o njemu s ljudima koji ne razumiju poeziju
Vess 01 S

In memoriam: Vesna Krmpotić

Zbogom, Vesna

Cijenjena i nagrađivana hrvatska književnica i prevoditeljica Vesna Krmpotić umrla je u utorak u 87. godini. Rođena 1932. u Dubrovniku, diplomirala je psihologiju i engleski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a bengalski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u New Delhiju. Kao supruga diplomata dulje vrijeme boravila je u Egiptu, SAD-u i Gani. Od 1962. do 1964. provela je na specijalizaciji bengalskog jezika u Indiji. Uz učestala putovanja, posebno u Indiju, od 2004. živjela je i radila u Zagrebu i Beogradu kao profesionalna književnica. Objavila je preko stotinu knjiga poezije, proze, eseja, pripovijetki, romana, drama, antologija. Autorica je najveće pjesničke zbirke u svjetskoj književnosti "108 x 108", koja sadrži 11.664 pjesme, a najpoznatije joj je djelo "Brdo iznad oblaka". Povodom njene smrti prenosimo tekst “Zbogom, Vesna” riječkog književnika Zorana Žmirića  sa njegovog bloga
Abar 25 S

Teški filmovi i lake priče (2)

Tri debele svinje s posebnim potrebama

Prolazili su dani, meseci, godine, desetleća, stoleća...sve besprekorno upakovano, predstavljeno, plasirano, čitava istorija, ta gnusna laž i egzibicija, sve teče, sve se menja, sve ostaje isto... Osim promena u tehničko-tehnološkom smislu. Ali šta se to menjalo u prirodi čoveka, krvožednog predatora sklonog samuništenju! Svest sigurno ne, menja samo oblike, ali ne napreduje, pisao je Sioran. Sve su epohe živele u svetlosti i tami i ne može se reći da je po nečemu jedna nadređena drugoj. Ah, čovek, taj neuspeli experiment superiorne civilizacije koja je ukrštala Homo sapiensa sa kromanjoncima i nenadertalcima. Živeli smo u lažima i prevarama, jer je vreme u subjektivnom smislu tvorevina lukavstva ljudskog uma, na osnovu koje čovek izbegava odgovornost - po Kantu čak spada u apriorne kategorije ili forme uma – ispada da ono realno i ne postoji, prolazimo samo mi razobličeni, ali ne i vreme. Prolazili smo tako po inerciji, ženili se, podizali decu, rešavali probleme ublažavajući ljudsku patnju, a u sebi se obrušavali kao ledene planine Antartika, dole, duboko u ništavilo
Pokris 25 S

Nežno, šaljivo, ozbiljno

Pismo Klaudiji

Klaudia Vasilievna Pugacheva bila je glumica lenjingradskog Teatra mladih – “TJUZ”, kod koje se sačuvalo devet Harmsovih pisama.
Dradovic 03 S

O vrlinama jednostavnosti

Pismenost je jedno, a pamet drugo

Danas se navršilo tačno 34 godine od smrti Duška Radovića. Podsetimo se kako je ovaj mag jezika umeo da žonglira rečima.