Kultura - Tema

Krleža Tito

Na dan rođenja Miroslava Krleže

Bute vi Titeka svijećom tražili

U jednom razgovoru sa svojim intimnim prijateljem Enesom Čengićem, dopisnikom sarajevskog lista ''Oslobođenje'' iz Zagreba, Miroslav Krleža je poslije smrti svog druga i prijatelja Josipa Broza Tita, rekao: "Bute vi Titeka svijećom tražili… Bute, bute…"
Doboj

Posle šest decenija: Prvi festival poezije Bosne i Hercegovine

Božanstveni san o ljepoti

Doboj je tog proljeća 1957. godine bio u centru pažnje – ovog puta kao dvodnevna prestonica poezije i lijepe pisane riječi. Od tada pa sve do početka rata, 1992. godine, ovaj grad je uvijek imao puno pjesnika i zaljubljenika u poeziju, kao i više izvrsnih novinara
Jailla 01 S

Iza rešetaka: Rehabilitacija osuđenika kroz umjetnost

Oslobađajuća terapija kulturom

Gazeći izlizani teraco dugih sivih hodnika zatvora, nameće se dilema o predrasudama - da li stereotip o “robijašima” mora da bude svjesno negativan? Ili možda krije ispod dubokog sloja emocija i neku drugu, svjetliju stranu priče? Kakav je to život iza brave? Šta se tamo zaista dešava? Kakvi su to profili ljudi? Djelomičan odgovor na ovo pitanje dao u sam u interpretaciji rada na predstavi “Zapisi iz ćelije br. 12”. Drugim dijelom, bavi se knjiga fotografija “Iza rešetaka”…
Jaks 01 S

Skrnavljenje Umetnosti

Umetnički glamur uz preklano jagnje i gajbu piva

Pred očima mi je plejada naših „umetnika“ uz preklano jagnje i gajbu piva, praškove za veš, plaže, tepihe, vegetu, kafu i toaletne papire. Novac je veliki izazov, ali čuvajte se takvog izazova. Primitivizam, još veći. Ne izlažite javnosti Vašu preko željenu intimnost. Ne eksponirajte se na raznim trećerazrednim svetkovinama i proslavama zbog tuđih ideala, a za sitan novac. Ne skrnavite Umetnost
Izets 01 S

Petnaest godina od smrti Izeta Sarajlića

Lako je biti patriota u antologijski lijepoj zemlji kao što je Jugoslavija

Prvi put sreo sam Izeta Sarajlića na književnoj večeri u Visokom krajem pedesetih godina 20. vijeka. Bio sam drugi razred gimnazije; to je bio moj prvi susret sa živim pjesnicima. Tada su svoje stihove čitali Izet Sarajlić, Mak Dizdar i Vladimir Čerkez. Pobjegao sam sa posljednjeg časa i sa velikim uzbuđenjem slušao poete iz Sarajeva. Zatražio sam i autogram od Sarajlića koji mi se potpisao u svesku za srpskohrvatski jezik i zatim blagim riječima naredio: ''Pokaži pjesme''
Radomir Konstantinović

Životinjska ispovest književnog istoričara

Konstantinović prijatelj

Oni koji ne vide dalje od nosa ne vide, naravno, ni to da je Rade pisao na srpskom jeziku i da je deo srpske kulture. Za života je mogao da se kurobeca koliko hoće, da poistovećuje nacionalizam i terorizam, ili da bude tuđ u tuđem svetu koji odbija da se suoči sa zločinstvom iz njega poteklim. Posle Radetove smrti ključevi vlasti su u mojim rukama. Konstantinovića ću pacifikovati, preparirati, oslobodiću ga od dnevno-političkih naslaga koje štete njegovom uzornom delu i tako ću ga učiniti bezopasnim, vo vjeki vjekov, a možda i duže
Jazik 02 S

Bauk jugoslavizma nad jezičkim čistunstvom

Zašto ciče bardovi nacional-lingvistike

Ono što je Deklaracija međutim uspjela već na svom početku jeste da je izazivala buku i bijes, odjeke & reagovanja, širom nekadašnjih jugoslovenskih prostora. Ona je u ovom trenutku samo konačno otjelotvorena neprijateljica za kojom su nacional-lingvistike i njihove pripadajuće strukture sve ove godine čeznule. Dakako, ona je i povampirena Jugoslavija, i teror serbokroaštine i želja da se “naš” jadni narod ponovo tiranizira socijalističkim mantrama o bratstvu i jedinstvu
Jossipa 02 B

Koncert Josipe Lisac u Beogradu: 50 godina karijere

Uprkos svemu, magija traje

Nastupom u beogradskom Sava centru Josipa Lisac je 14. februara započela proslavu 50 godina svoje karijere – bez pompe i banketa, već koncertno, svečano, uz publiku, onako kako i zaslužuje karijera koja tako dugo traje
Bajkk 04 B

Frank Herfort, fotograf, saradnik XXZ-magazina

Rusija u objektivu

Jedan od najpoznatijih i najboljih evropskih fotografa, Frank Herfort, u septembru prošle godine imao je u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt izložbu "Rusija: Život, mjesta, trenuci" u organizaciji Russia Beyond The Headlines i Muzeja za umjetnost i obrt, uz potporu Sberbank Hrvatska, Veleposlanstva Rusije i kompanije Parisienne. Herfort već godinama fotografira u različitim delovima Rusije, a njegovi radovi prikazuju najproturječnije i najneobičnije trenutke ruske svakodnevice. Povodom ove izložbe, hrvatsko-ruski sajt “Russia Beyond The Headlines” objavio je prigodni intervju sa nemačkim umetnikom, a Frank Herfort ustupio je XXZ-magazinu ekskluzivne fotografije
Logog5

Stanislav Vinaver u nacističkom logoru (2)

Hitlerovština je u kvislinzima produžila svoju egzotičnu agoniju

Oni koji nisu imali nadu o slobodi, oni koji nisu uspeli da ostanu slobodni iznutra, već su podlegli ropstvu, doživeli su strašnu sudbinu: "Bilo ih je koji su prešli u fašizam: čim se čovek duhovno pomiri sa ropstvom, on postaje njegov nesvesni i jarosni pristalica, i želi da ga proširi na druge. Takvi su kod nas pokreti reakcije generala, dražinovaca, nedićevaca i ljotićevaca, svih onih koji žele da produže hitlerizam pod našim podnebljem, i pokolju svakoga koji drukčije misli, one koji ne žele da budu robovi ili da pripadaju novome ropstvu. Hitlerovština, koja je ugušena u Nemačkoj, svom zavičaju, produžuje u njima svoju egzotičnu agoniju"
Logog1

Stanislav Vinaver u nacističkom logoru (1)

Četnici su po ceo dan maštali o klanju

Kad se vratio iz nemačkog zarobljeništva Stanislav Vinaver napisao je knjigu "Godine poniženja i borbe. Život u nemačkim 'oflazima’" koju je objavio 1945. godine. Vinaverova sećanja na boravak u nemačkom zarobljeništvu dragoceno su svedočanstvo o jednom zlom vremenu, pogotovo o izdaji i kolaboraciji oficira koji su pristali uz Dražu, Nedića i Ljotića
Vajru1

Tajni agent 0,000007: Ispovest srpskog mikroba

Kako sam postao izdajnik i žderorista

Zaokupljeni megdanom protiv vekovnih neprijatelja koji nam milenijumima rade o glavi, neprestance budni na polumrtvoj straži srpstva, netremice motreći na velike svetske sile koje su mobilisale sve raspoložive snage ne bi li naš slobodarski narod porobile, držeći na oku krupne kapitaliste koji bi da nas načine uznicima i da nas sliste, baveći se isključivo agresorima koji su nas dostojni, dakle kapitalcima po meri naše velelepne veličine, potpunce smo zanemarili mikrosvetove, a oni su bezočno zloupotrebili naš nehaj i prišunjali nam se iza leđa, namerni da zabodu hiljade i milione ubojitih milinoževa tamo gde nas najviše boli
Stepenice

Pismo u tuđinu

Patriotizam, zanat najstariji

Al’ šta ću s tobom da radim Stefane, parazitu nezahvalni? Ti si, kako kažeš, shvatio da je muzika tvoj život. U trideset i drugoj godini odlučio si da se posvetiš sviranju gitare. A što lepo ne nastaviš da sviraš kurcu? U tome si virtuoz