Kultura - Tema

Arelig 04 S

Priče iz Narodno-oslobodilačke borbe (4)

Krvava mantija

Riješen da evanđeoskim blagoslovom pomogne spasenju nepismenog i neukog naroda, don Mirko se u godinama rata samoprijegorno bacio na iskorjenjivanje paganstva i hereze, kako je sam govorio. Godinama su, noću, ustaški bojovnici dovodili nejač i malu djecu u župni dvor gdje ih je don Mirko, ne pitajući nikada ko su ta djeca i zašto njihovi roditelji nisu s njima, pomazivao svetim sakramentima katoličanstva i uz Božiji blagoslov slao u internat u endehazijsku prijestolnicu. Tamo su brigu o siročadi preuzimala njegova subraća dominikanci, učeći ih pokoravati se Božijim i zakonima Nezavisne države Hrvatske
Beaa 01 S

Pisma Nori (2)

Prljavim jezikom pišem svojoj plavookoj kraljici

Donosimo vam izbor iz pisama u kojima Džems Džojs, pišući svojoj supruzi Nori, svjedoči o teškim uslovima pod kojim su izlazile njegove prve knjige, o svojoj potrebi da odbaci društveno-religiozni poredak, ali i o averziji koju je osjećao prema Dablinu i Irskoj. Pisma su, međutim, zanimljivija po tome što i u njima autor Uliksa ispoljava svoj žestoki senzibilitet, jer ovdje kriterij ljepote postaje slast bestidnog voluptuoznog izražavanja, a u prebiranju po skarednim riječima, kao najljepšim izrazima ljubavi, otkriva se jaka potreba da se voli na jedan drugačiji način, mimo dobrih uzusa okamenjene bračne ljubavne gramatike.
Zenica željezara

Priče iz Narodno-oslobodilačke borbe: Agitator (3)

Vjerovao je u pravdu za sve

Za četiri godine, koliko je radio kao partijski agitator, Muhidin je uspio uvjeriti sedam stotina radnika da se pridruže Komunističkoj partiji. Njegove planove da osnuje veliki sindikat metalskih radnika i digne prvi masovni štrajk zeničkih željezaraca prekinuo je rat. Muhidin se u augustu 1941. godine, nekoliko dana nakon zvaničnog proglašenja ustanka, s grupom od trideset i sedam drugova odmetnuo u planine centralne Bosne
Eggza 05 S

Beleška o "knezu srpskih pesnika"

"Blago cara Radovana" među šunkama

Skoro svaka veća radnja, od knjižare do kobasičarnice, ima u svom izlogu trobojkom ovenčano Blago cara Radovana. Ono stoji pored šunki ali nije šunka. Šunka je nekad bila živo meso, a ova knjiga nikada. Sve ovo govori mnogo rečitije od onoga što sam u stanju da napišem povodom ovak­vog pesništva, dostojnog da ga piše kakva precvetala uspijuša.
Lutak1

Anatomija

Pojeo si mi trojke tek rođene

Lirski zapis iz rane nadrealističke zbirke "Anatomija" objavljene 1930. godine.
Cvetja1

Pisma Nori (1)

Moj divni divlji cvete, budi moja kurva!

Donosimo vam izbor iz pisama u kojima Džems Džojs, pišući svojoj supruzi Nori, svjedoči o teškim uslovima pod kojim su izlazile njegove prve knjige, o svojoj potrebi da odbaci društveno-religiozni poredak, ali i o averziji koju je osjećao prema Dablinu i Irskoj. Pisma su, međutim, zanimljivija po tome što i u njima autor Uliksa ispoljava svoj žestoki senzibilitet, jer ovdje kriterij ljepote postaje slast bestidnog voluptuoznog izražavanja, a u prebiranju po skarednim riječima, kao najljepšim izrazima ljubavi, otkriva se jaka potreba da se voli na jedan drugačiji način, mimo dobrih uzusa okamenjene bračne ljubavne gramatike.
Izaa 01 S

Iza Pavlina: “Pravilo 34”

Umjetničke interpretacije fetiša

U sklopu 9. Zoom Festivala u Rijeci, izložbu pod nazivom Pravilo 34 održala je slovenska vizualna umjetnica Iza Pavlina. U fokusu ovogodišnjeg festivala bila je tema nematerijalnog rada s posebnim fokusom na seksualni rad, a Pavlina u svom multimedijalnom projektu tematizira internetsku pornografiju.
Done85

Milan Milišić, nastrana vrana

Tuga i uspomena

Tvrd je orah bio Milan Milišić, nastrana neka vrana i u Beogradu i u svom Dubrovniku, istom onom o kome je ostavio najlepše redove u savremenoj poeziji, usuđujem se da kažem, jugoslovenskoj. Nastrana Vrana je pomalo i njegova biografija ispričana u ključu poezije za decu, u ključu satirične, ironične vizije savremenog sveta sa komunističkim predznakom, sveta u čijem je znaku Milišić proživeo svojih pedeset godina. To je knjiga malo o njemu malo o drugima, knjiga koja će biti veliko zadovoljstvo za onaj malobrojni ali probrani krug Milišićevih poklonika. Čovek najistinitije piše kad piše o sebi, stvar je umetničke prirode i njegovog dara u kom će žanrovskom ključu takvu pesmu ili priču ispričati.
Bbwar 02 S

Priče iz Narodno-oslobodilačke borbe: Azra Uzunalić (2)

Ljubavnica SS oficira

Azra Uzunalić ostat će upamćena kao žena koja je godinama, svake večeri, šetala glavnom zeničkom promenadom vodeći se podruku s njemačkim SS oficirom i kao žena koja je naredila da se ubije njen bivši ljubavnik Danijel Uljarević, a njegova supruga i djeca interniraju u logor u Staroj Gradišci. Nakon Danijelove smrti, ako bi neko u njenom društvu spomenuo njegovo ime, pravila se da riječi govornika ne dopiru do nje, ali bi zato poslije, kada bi ostajala sama sa svojim novim njemačkim ljubavnikom, tog čovjeka biranim riječima prokazivala kao komunistu i partizanskog agenta
Vukovar

Poezija bunta i otpora: Ivana Simić Bodrožić

Ljudskost je u Vukovar kasno stigla

Ove pretanke ruke dobila sam od njega, Volim se ponekad i dobro napiti, Kao prava kćer šefa hotelske sale Lakrdijašica mala, gledala sam ga na djelu, Skrivena iza poker aparata, dobro podmićena, Čokoladom iz duty free shopa koja je u Vukovar, Stigla prekasno, Kao i međunarodni crveni križ, Kao i ljudskost, Kao, uostalom, i sve dobro što beskrajno kasni, U ovaj dio svijeta, Ove pretanke ruke dobila sam od njega, Nije mi krivo zbog mene, Nego, kako se njima mogao braniti kad su ga tukli
Silvv 01 S

Sylvia Plath, strašna žena

Opsesija thanatosom

Popularnost Sylvie Plath (1932.-1963.), najpoznatije američke pjesnikinje 20. stoljeća, nosi i nešto neliterarno, dozu karizme celebrityja pomiješanu s notom byronovskog. Njezin život bio je pun previranja, a samoubojstvo jedno od poznatijih umjetničkih suicida.
Filozof

Izveštačena umetnost i druge životne trice i kučine

Nema više heroja

Evo nas ponovo u kafančetu. Kosta priprema mešano meso za ručak, ali je spreman za mentalni eksperiment koji su nam ponudili Lik Feri i Kornelijus Kastorijadis. Prvi se sastoji u tome da se "u četiri oka, onim najslavnijim, najslavljenijim savremenim stvaraocima, postavi sledeće pitanje: smatrate li, iskreno, da ste na grebenu istog talasa na kojem su i Bah, Mocart ili Vagner, na kojem su i Jan van Ajk, Velaskez, Rembrant ili Pikaso, na kojem su i Bruneleski, Mikelanđelo ili Frenk Lojd Rajt, na kojem su i Šekspir, Rembo, Kafka ili Rilke?" (Ovo su reči plemenitog Grka citirane u Ferijevoj knjizi "Homo aestheticus")
Stulic1

Opora poetika: Štulićevi prepjevi rađaju nove pjesme

Pogađanje zadnjeg stiha

Sa Štulićevim "Partizanom" stoji upravo obratno: on svojom obradom nije poništio istinu pjesme, nego nam ju je – tvrdim – tek otkrio. Zadnji stih potpuno mijenja smisao pjesme i zapravo je njen jedini mogući kraj. Sloboda nam je draga i dolazi – i što ćemo? Then we’ll come from the shadows? – pa to je bezveze! Svatko s dva čista uha čuje da je to potpuno krivo. Završiti s optimističnom apoteozom pjesmu koja inače sva odiše gordom beznadnošću?
Mbissine Thérèse Diop

Duša je nešto što se ne može izgubiti

Pjesma majke Fatu

Svašta su me učili, ali, čini se, bezuspješno. Ispostavlja se da sam bila loš đak. Savjete sam zaboravila, izgubila sam iz vidika mnoge stvari, postala sam uspješna. Znaš li šta znači ‘uspješna’? Postala sam osoba o kojoj sam maštala kao dijete i tek sad uviđam da sam imala pogrešne snove
Ausce 02 S

Iz prevodilačke radionice: Roman “Strvoder” (4)

A onda su došli nacionalni barjaci i došlo je vreme velike srpske istine

U tekstu “Rubni mozaik složene simbolike” u kojem je napravio pregled savremene književnosti vojvođanskih Mađara, Marko Čudić je zabeležio i ovo: “Zoltan Danji (Danyi Zoltán, 1972), autor koji na neki način i sam pripada „senćanskom kružoku” (mada iza njega već stoji zapažen urednički i akademski rad u Mađarskoj, na polju izrade kritičkog izdanja dela kultnog filozofa Bele Hamvaša) je, pak, levitirajući u prvoj deceniji novog milenijuma između poezije i proze (Paralele s flamingom; Glatko ogledalo jezera, kad talasi utihnu, 2010), stvorio jednu osobenu, teško prevodivu teksturu, u čijem centru se ipak nalazi osetljiva, krhka i nigde-ne-pripadajuća jedinka sa strahovitim bezdanima svojih unutrašnjih trvenja. Fina autoironija i blagi humor jesu, međutim, onaj element koji drži njegove tekstove daleko od bilo kakve primisli na patetičnost ili, daleko bilo, svakidašnju manjinsku (viktimološku) jadikovku”. Roman “Strvoder” Zoltan Danji je objavio je 2015. godine, a srpski prevod još uvek nije izašao u obliku knjige. Ljubaznošću prevodioca Marka Čudića donosimo nekoliko poglavlja iz Danjijevog romana