Kultura - Tema

Isnt 01 S

Činjenice, vekovni neprijatelji naroda

O goloj istini

Jezik provokacije stalno menja svoju paradigmu i u suštini je neulovljiv, a provokacija koju praktikuju savremeni magovi laganja samo je bledi odsjaj prave provokacije. Nama je uvek drago ako smo provokativni, iako nam provokacija nije glavni cilj i za nas nije toliko bitna koliko se misli. Ne trudimo se da budemo provokativni po svaku cenu da ne bismo upali u neku neudobnu nevolju, pa je zato provokacija ponekad samo mimikrija. Među ljubiteljima istine, ali i onima koji je ne vole, "gola istina" spada među najčešće korišćene termine, ali malo ko zna odakle potiče.
Ainst2

Literatura služi ljudskoj savesti

Između nade i beznađa

Što se tiče pisca danas i ovde, hic et nunc, hoću reći u današnjem našem svetu, on će biti suđen, verujem da će biti suđen – i čini mi se da je taj strašni sud istorije i pravde već počeo da zaseda – u prvom redu u zavisnosti od njegovog stava, od njegovih pozicija prema dvama krucijalnim fenomenima ovoga veka (ukoliko to nije jedan te isti fenomen): prema logorima istrebljenja, onim hitlerovskim i onim staljinskim. Svaki pokušaj, makar i najzaobilazniji, makar i u zametku, bilo kakvog ideološkog opravdanja tog fenomena – logorâ – u ime takozvane "istorijske nužnosti", "klasne borbe", "rasne čistote", "novog čoveka" i slično, diskreditovaće svako delo, svakog pisca, jednom zauvek i nemilosrdno.
Pokris 06 S

Putovanje u Lenjingrad

Jedan izgubljeni randevu

Tanja, ne mogu da vam opišem kako Lenjingrad izgleda danas. Ja sam nekad govorio da je Pariz najlepši na svetu, a sad se stidim. Svaki put kad dođem u Rusiju doneću vam cveće. I kako je naš jedini randevu izgubljen, propao, nema ga, dajem vam reč da ću svoju decu naučiti da mrze rat i da budu dobri ljudi.
Spltl 01 S

Pjesma svjetioničara

Arsen pjeva Krležu

Iako je Krležina pisana riječ trajno aktualna i čitljiva (drame, romani, politička publicistika, dnevnički zapisi, poezija i dr), zamjetno odsustvo novijih TV adaptacija Krležinih djela vraća nas u prošlost, prvenstveno u 70-e i 80-e godine prošlog stoljeća, kada je TV Zagreb realizirala nekoliko vrlo kvalitetnih dramskih serija i dokumentarnih emisija inspiriranih Krležinom literaturom
Nuss 01 S

Predgovor za “Gospođu ministarku”

Poremećaj na terazijama života

Treba imati mnogo moralne snage u sebi pa se uzneti iznad normalne linije, biti iznad ostalih, iznad gomile; kao što treba vrlo mnogo duševne snage pa sići ispod linije, biti ispod ostalih, ispod gomile: biti hulja, provalnik, klevetnik, razbojnik i ubica. Podjednaka je hrabrost uzneti se u zrak na nepouzdanoj Ikarovoj spravi, koju je naš vek usavršio, kao i spustiti se, u gnjuračkome oklopu, u mulje morskog dna.
Mrry 02 S

Strašne žene

Tragična romantičarka Mary Shelley

Ugled književnice Mary Shelley dugo je vremena počivao na trima njenima ulogama: kći Williama Godwina i Mary Wollstonecraft, supruga Percyja Bysshea Shelleyja, autorica romana Frankenstein. Međutim, takvo poimanje svodi plodnu autoricu koja se velik dio život uzdržavala vlastitim perom na 'čudo od jednog romana'.
Pgnn 01 S

Od srećnika najbolji prokletnik

Prestajemo da budemo najcrnja đubrad tek kad nas snađe katastrofa

Čovek je human otprilike isto koliko i kokoš ume da leti. Kad je iz sve snage šutneš u guzicu, kad je zvekneš limuzinom, može da se vine čak do krova, ali se odmah vraća na bunjište, da pokljuca šta ima. To joj je priroda, ambicija. Isto važi i za nas, u društvu.
Dth 01 S

Kako su umirali veliki umovi

Poslednje reči su za budale

Neki od najvećih umova čovečanstva bili su prilično poetični nekoliko trenutaka pred smrt, pa je Karl Marx, na primer, rekao da su „poslednje reči za budale koje već nisu dovoljno rekle.“ Neki drugi imali su, pak, drugačiji odnos prema umiranju, te je i poslednje što su izgovarali bilo u skladu sa tim.
Mara 01 S

Borba Mare Bogdanove

Antifašističke vrijednosti nisu tek dio prošlosti

Borba Mare Bogdanove dokumentarni je film o antifašizmu, ali i borbi za prava i slobode žena ispričan kroz život Mare Laković, samouke žene iz crnogorskog Cetinja koja je početkom Drugog svjetskog rata ostala udovica s četvero djece te se angažirala kao pozadinska radnica, održavajući veze s partizanima.
Numb 01 S

Besmrtnost je nemoguća

Uvijek prisutna tamnica domovine

Država je tvorevina koja je trajno osuđena na neuspjeh, narod je tvorevina neprestano osuđena na infamiju i maloumlje. Život je beznadežnost o koju se podupiru filozofi i u kojoj na koncu sve postaje ludilo.
Dlvil 01 S

Teški filmovi i lake priče (4)

Da li anđeli odlaze u penziju?

Blede vaseljenski ukazi i saborske direktive, nalazimo se pred velikim iskušenjima, živeće se i umirati programski, posle akcionih planova, kompjuterske obrade podataka, rezultata analiza, te prognostičkih ishodišta, a u cilju realizacije savremenih projekcija Progresa. Nauka je podjarmila sudbinu, znanje je pobedilo veru!” Videćeš već danas, ići će teško, imate preko 40 poseka u selu, biće mnogo krvi i desiće se puno neobičnih stvari. Nećeš više moći olako da ubijaš, kad te pozovu, kad hoćeš, koga hoćeš i kako hoćeš... I biće sve gore i gore, tako da ćemo i mi kakvi smo, morati u penziju, nećemo više imati slobodnu volju i mogućnost izbora. Vidiš na šta ličim, na koga ja još mogu da ostavim utisak, molim lepo
Abrac 04 S

Ja hoću strast

Istorija erotskih motiva u hrvatskoj književnosti

U XX. st. prema senzualnoj i tjelesnoj ljubavi općenito ima manje ograda kod književnika, što je u stanovitoj mjeri proširilo područje slobode. To se može nazrijeti već u pjesmama Vladimira Vidrića, gdje se neoklasicistički prizivlju rimski ljubavnici (Elij Glauko, Pomona, Bako vodi pjesmu…), drevni židovski prizori (Dva levita, Scherzo). Pjesma Strast završava stihom: “Ja hoću strast!” kao poentom suodnosa s “na svijetu najljepšim bićem”. Fran Galović proširio je erotizam modernističke lirike motivom istospolne žudnje (Antinojeva smrt).
Dlvil 01 S

Kazanovini Memoari: Ljubav sa Nanettom i Marton

Kako sam se volio sa dve sestre

Đakomo Kazanova u svojim Memoarima ispisuje najautentičnije svedočanstvo o životu i društvu u 18. stoleću. Pet romana, dvadeset komedija, cijela hrpa novela i epizoda, što Stefan Zweig vidi sadržano u njegovom autobiografskom delu, nabubrelo i prezrelo obilje najšarmantnijih situacija i anegdota, sve je to sabijeno u jednu jedinu bujnu i prebujnu egzistenciju. U tom neobičnom delu se pojavljuje jedan život, sam po sebi već pun i zaobljen kao savršeno umetničko delo koje gotovo da i ne treba da sređuje i doteruje umetnik i izumitelj. Za ovu priliku vam donosimo još jednu zanimljivu epizodu iz Kazanovinog dela.
Okrv 08 S

Priča Zorana Žmirića

Sretan rođendan… pičko

Riječki književnik Zoran Žmirić, autor je sedam knjiga među kojima su “Blockbuster” (2009.), “Riječke rock himne” (2011.), “Snoputnik” (2014.), “Zapisano metkom” (2015.) i “Putovanje desnom hemisferom” (2017.). Također, aktivno se bavio rock muzikom: bio je basist sastava Laufer od 1987. do 1989., u periodu kad nastaje veliki hit grupe „Budi moja voda“. Od 1998. do 2000. član je grupe Grad s kojom snima i objavljuje album “Planet majmuna” . Od 2008. do 2011. član je kultne grupe Grč gdje se na pojedinim pjesmama potpisuje kao autor tekstova i glazbe. Sa autorovog bloga prenosimo priču pod originalnim naslovom “Rođendan”
Aarat 01 S

Žar rata ne gasi se u ovim krajevima

Pretvaranje naoko normalnog čovjeka u zvjersko biće

Pretvorih svoj, tobože, pitomi narod u divlje i agresivno pleme, i naslađivah se njegovim stradanjem, koje mi raširenih ruku ponudiše u znak odanosti mojoj želji da ih porazim njima samim. Namjerniče, pomisliš li da je to, ipak, vrlo teško izvesti – pretvoriti naoko normalnog čovjeka u zvjersko biće – varaš se. S nadraženim osjećanjem pripadnosti kakvoj god zajednici, čuda možeš počiniti