Kultura

Borb 01 S

Ako neće milom…

Hrvati i seksualnost

Dva su osnovna faktora određivala seksualni život Hrvata– ekonomski poredak i kršćanski nauk.
Sexu 03 S

U Zagrebu 1941. godine

Ljubavna priča: Leo, Ratko i Vera

Vera i Ratko su znali da su njezini protiv njihove veze i dogovorili su se da Vera odglumi da je prekinula z Ratkom i da ide z nekim drugim. Zajedno su odabrali Lea jer je bil balav i jer je bil očigledno zatreskan u nju, a bil je i najbliži. Plan je štimal i sve je klapalo kak treba do prije tjedan dana kad je Vera priznala Ratku da se fakat zaljubila u Leona i da ne želi više biti z njim, nek s Leom. Možete si vi to zamisliti?
Aastark 06 S

Urednik edicije „Prva knjiga”

Trema

Objavljujemo pripovetku “Trema” Predraga Crnkovića koja je dobila prvu nagradu na konkursu “Milutin Uskoković”, ali je žiri odlučio da nagradu ne dodeli, jer se Crnković u rešenju šifre potpisao pseudonimom, sa čim žiri nije uspeo da izađe na kraj. Priča je poslata pod šifrom “Redak zver u ajmokcu”
Aailusa 05 S

Kako su mi oduzeli nagradu „Milutin Uskoković“

Borba protiv pseudonima

Žiri ne nagrađujte JMBG, ličnu kartu i birokratske dokumente, nego priče. Pozivanje na „strogo pridržavanje propozicija“ (što pretpostavljam da su inspirisali Vesna iz Bora i sujetni Čarli i što piše na pišman-stranici, kojom je povučena odluka o dodeli I nagrade) naprosto ne odgovara istini, jer nigde u propozicijama ne stoji da je zabranjeno koristiti pseudonim. (A njihova reakcija da su odustali od I nagrade, čim su nanjušili da je dobitnik Crnković, govori da nisam džabe išao na pseudonim)
Dradovic 06 S

Beograde, dobro jutro

Uhvatite red u bolnicama dok ste još zdravi

Sa vrha Beograđanke se svako jutro, u 7:15, distribuirala Beograđanima dnevna doza Duška Radovića, uz zvuke melodije "U ranu zoru zoru kad svane dan". Beograđani su ga godinama uzimali. Okupljeni po kuhinjama oko tranzistora na baterije, ili nove modele kasetofona kupljenih kod Poljaka na Bajlonijevoj iliti Bajlonovoj pijaci. Svako jutro svakog radnog dana, razgovor se prekidao kad se iz zvučnika začuo Duško Radović. Samo je džezvama za kafu i eventualno nadrndanim peračicama sudova bilo dozvoljeno, ili nije moglo biti zabranjeno, da narušavaju tu svečanu atmosferu kada Duško govori novi aforizam. Polako, natenane, kao karte u pokeru bi nam ih podelio po pet komada svako jutro i mi bi ih nosili sa sobom taj dan i delili dalje onima koji ih nisu čuli, ili se prave da ih nisu čuli. I tako godinama, samo po pet svako jutro. Rastezali smo Duška da bi nam duže trajao. Tačno smo znali da će nam jednog dana, kad ga ne bude bilo - mnogo nedostajati. Evo kako je to izgledalo...
Polet redakcija

Nekad bilo: Omladinski tisak od anarhičnosti do arhaičnosti

Danas se sve više gleda, a sve manje čita

Sigurno je kako među mladima danas generalno nedostaje onaj masovni impakt koji su nosile negdašnje generacije. Dakle, poriv da se izađe na ulice ili u medije i da se nešto realno promijeni. Pisanje statusa na društvenim mrežama sasvim sigurno nije to. Anonimni revolucionari iz naslonjača neće mnogo napraviti. Ipak, mladi su danas upravo to – sasvim su depresivni jer smatraju da ni na što ne mogu utjecati, radije se prepuštaju raznolikim čudnim utjecajima.
džoni štulić

Zapisani u knjigama: Domaći novi val i punk

Čitati muziku

Ne voljeti domaći novi val odnosno varijacije punka s kraja sedamdesetih i početka osamdesetih godina XX. stoljeća sasvim je u redu. Mogućih razloga svakako je podosta i svi su legitimni: nekritičnost prema kvaliteti, mitologiziranost pojedinih aktera poput Štulića, pretjerano nostalgično gledanje na mladost jedne generacije odrasle u Palachu ili Kulušiću,  “obljetničarska” eksploatacija (posebno 25. obljetnice 2003./2004. godine), gomila nove, bolje i originalnije glazbe nastale u svim godinama nakon…
Marijpo 29 S

Sećanje na Milana Milišića (1941 – 1991)

Život za slobodu

Možda sam, u trenutku kad mu se pred očima ukazao niz profila puščanih cijevi – ja, dijete koje se igra na podu saloče u njegovom stanu – bio jedna od slika što su prostrujale kroz njegovu svijest. Sve ih je ionako ostavljao u toj ljubavnički neumjerenoj eksploziji smrti koja je njime tresnula o tlo.
Mujer 01 S

Una mujer fantástica, jedna ljubavna priča

Fantastična žena stiže u Srbiju

Srpska premijera filma zakazana je za 24. maj u 20 časova u bioskopu Cineplexx, koji se nalazi u shopping centru Ušće, a film će nakon toga nastaviti svoj bioskopski život.
Gradska knjžnica Rijeka

Živjeti s knjigama

Kako me je bilo sram ići u knjižnicu

Potpuno je prirodno u nekom trenutku života ne voljeti ići u knjižnicu. Možda trenutno nema naslova koji vas zanima, možda vas nervira pult, možda ste izgubili posljednju posuđenu knjigu… Možda nikada niste ni probali. Svatko ima neku svoju priču smještenu u velikoj knjižnici zvanoj Ljudi. Evo jedne takve
Fpara 01 S

Četiri desetljeća novovalne kulture

Punkerski kresovi

Zašto je punk bio jak u Rijeci, a nije u Splitu? Autor teksta skreće pažnju na neke knjige koje pružaju ponešto odgovora... 
Marijpo 13 S

Filosofija palanke

Politički vašar u režiji dosade

Bezumne političke strasti sveta palanke potiču iz ove bez-strasnosti (doživljajne nemoći kao moći ništavila, dosade zatvorenog sveta), ali koja bez-strasnost je načelno neprihvatljiva onako kako je neprihvatljiva idealna ravnodušnost (ili samo ništavilo). Politika ovog sveta je politika prevare jer je sama (ta politika) zasnovana na pokušaju prevare egzistencije (sentimentalističke jer netragične, događajne jer nedoživljajne, najzad pojedinačne jer nesubjektivne) kao na pokušaju prevare istorije njenom degradacijom od istorije traženja smisla na istoriju događaja unapred datog smisla, i to smisla dostižno-stvarnog sveta lišenog svakog utopizma. Načelo lukavstva je vrhovno „radno" načelo ove politike koja je bezpolitična jer bez cilja, sama sebi cilj, jedna igra kojom vlada duh nad-igravanja i iz-igravanja. Ne biti prevaren je ovde i dalje osnovni imperativ koji, u praksi, znači prevariti jer praksu svest ovog imperativa neprestano oseća kao moguću prevaru.
Divv 02 S

Na rođendan Vlade Divljana (1958-2015)

Džaba si krečila, Smrti

Desetog maja 2018, Vlada Divljan bi napunio šezdeset godina. Ali, taj rođendan nije dočekao. Jedan od najznačajnijih autora jugoslovenske muzičke scene umro je u Beču početkom marta 2015, u 57. godini života. Obeležavajući njegov rođendan, prenosimo tekst Predraga Popovića povodom Vladine smrti, uz dosad neobjavljene Divljanove fotografije iz arhive Gorana Pavelića
Pegasu1

Sin Posejdona i Gorgone

Rečnik simbola: Pegaz

Konj po predanju predstavlja žestinu želja. Kada čovek deli telo sa konjem, tada je mitsko čudovište, kentaur: poistovetio se sa životinjskim nagonima. Krilati konj, naprotiv, predstavlja stvaralačku maštu i njeno stvarno uspeće, duhovne i uzvišene kavalitete (sposobne da uzdignu čoveka) iznad opasnosti izopačenja.
Virius

Hlebinska škola, jugoslavensko čudo

Podravska naiva, od krika za pravdu do turističkog suvenira

Svojevremeno u svijetu najprepoznatljivija lokalna škola likovne umjetnosti, podravska naiva je desetljećima na “međunarodnom tržištu” gotovo simbolizirala jugoslavensko slikarstvo. Nedavno otvorena izložba poslužila je kao prilika za kritički pogled na njezin suvremeni razvoj