Kultura

Guzv1

Neobrazovani, poluinteligentni, ambiciozni novinari

Električne iskre u mašini interesa

Reporteri, neobrazovani, poluinteligentni i inteligentni, ambiciozni, smjeli ljudi, s notesima i aparatima, rasipaju se u jatima na sve strane toga društvenog vrenja, po sudnicama i policijama, po periferijskim dvorištima gdje u šupi visi obješen čovjek i u kuhinji leži preklana žena, oblijeću oko prijatelja i rođaka advokata koji je iz nerazjašnjivih razloga skočio u rijeku, opskakuju oko veza glavnih ličnosti u aferama i skandalima, dopisnici velikih listova, u najjačim žarištima događaja, u metropolama, lete na parlamentarne sjednice, na zasjedanja Društva naroda, na gala-večere, na parade, na manifestacije, fotografiraju demonstracije s krovova, intervjuišu ministre vanjskih poslova, predsjednike vlada, stranaka, sekretare sindikata, razgovaraju s Vođama u njihovim kabinetima, saznaju iz bliskih krugova, iz dobro upućenih krugova, ručavaju s generalom Frankom.
Arsen Dedić

Struganje i škripuckanje igle po vinilu

Ima li nostalgija zvuk?

Za Arsena sam se doslovce borila i izborila: da ga smijem slušati u podstanarskoj sobi na mom nespretnom magnetofonu , kupljenom od tankih Žikinih honorara u “Međimurju”; da ga nosim na more, da ga ne dajem u razmjenu za tada aktualnije ploče talijanskih i francuskih šansonjera; da ne raspravljam o njemu s ljudima koji ne razumiju poeziju
Vess 01 S

In memoriam: Vesna Krmpotić

Zbogom, Vesna

Cijenjena i nagrađivana hrvatska književnica i prevoditeljica Vesna Krmpotić umrla je u utorak u 87. godini. Rođena 1932. u Dubrovniku, diplomirala je psihologiju i engleski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a bengalski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u New Delhiju. Kao supruga diplomata dulje vrijeme boravila je u Egiptu, SAD-u i Gani. Od 1962. do 1964. provela je na specijalizaciji bengalskog jezika u Indiji. Uz učestala putovanja, posebno u Indiju, od 2004. živjela je i radila u Zagrebu i Beogradu kao profesionalna književnica. Objavila je preko stotinu knjiga poezije, proze, eseja, pripovijetki, romana, drama, antologija. Autorica je najveće pjesničke zbirke u svjetskoj književnosti "108 x 108", koja sadrži 11.664 pjesme, a najpoznatije joj je djelo "Brdo iznad oblaka". Povodom njene smrti prenosimo tekst “Zbogom, Vesna” riječkog književnika Zorana Žmirića  sa njegovog bloga
Abar 25 S

Teški filmovi i lake priče (2)

Tri debele svinje s posebnim potrebama

Prolazili su dani, meseci, godine, desetleća, stoleća...sve besprekorno upakovano, predstavljeno, plasirano, čitava istorija, ta gnusna laž i egzibicija, sve teče, sve se menja, sve ostaje isto... Osim promena u tehničko-tehnološkom smislu. Ali šta se to menjalo u prirodi čoveka, krvožednog predatora sklonog samuništenju! Svest sigurno ne, menja samo oblike, ali ne napreduje, pisao je Sioran. Sve su epohe živele u svetlosti i tami i ne može se reći da je po nečemu jedna nadređena drugoj. Ah, čovek, taj neuspeli experiment superiorne civilizacije koja je ukrštala Homo sapiensa sa kromanjoncima i nenadertalcima. Živeli smo u lažima i prevarama, jer je vreme u subjektivnom smislu tvorevina lukavstva ljudskog uma, na osnovu koje čovek izbegava odgovornost - po Kantu čak spada u apriorne kategorije ili forme uma – ispada da ono realno i ne postoji, prolazimo samo mi razobličeni, ali ne i vreme. Prolazili smo tako po inerciji, ženili se, podizali decu, rešavali probleme ublažavajući ljudsku patnju, a u sebi se obrušavali kao ledene planine Antartika, dole, duboko u ništavilo
Dubb 01 S

Film “Teret” Ognjena Glavonića na Sarajevo film festivalu

Kusur od kostura

Veliki uspeh i sjajna komunikacija sa gledaocima, Srce Sarajeva Leonu Lučevu, podrška filmu kojem je u Srbiji već presuđeno. Kako je realizovano “humano preseljenje” posmrtnih ostataka i kako kliker-staklenac otkriva tajnu
Marijj 20 S

West Herzegovina Fest: Najbolje priče iz regiona (3)

Zastava

Na ovogodišnjem West Herzegowina Festu (No16), tradicionalno su podeljene nagrade za najbolju priču iz regiona. Stiglo je preko 350 radova, a u uži izbor ušlo je tridesetak priča. Dodeljene su dve prve nagrade; dobitnice su Marta Glowatsky Novosel (za priču „Izlet“) i Renata Srečić („Kratka priča o umiranju“). Treću nagradu dobio je Almir Kaplan za priču „Zastava“. Naš portal objaviće sve nagrađene priče – a kao treću objavljujemo priču „Zastava“ Almira Kaplana.
Pokris 25 S

Nežno, šaljivo, ozbiljno

Pismo Klaudiji

Klaudia Vasilievna Pugacheva bila je glumica lenjingradskog Teatra mladih – “TJUZ”, kod koje se sačuvalo devet Harmsovih pisama.
Dradovic 03 S

O vrlinama jednostavnosti

Pismenost je jedno, a pamet drugo

Danas se navršilo tačno 34 godine od smrti Duška Radovića. Podsetimo se kako je ovaj mag jezika umeo da žonglira rečima.
Office

Teški filmovi i lake priče (1)

Šta je ludilo do bekstvo od teskobe?

“Ni jedna vrsta književne originalnosti nije više moguća ukoliko se ne izvrši tortura nad jezikom, ukoliko se ne napravi papazjanija od njega. Drugačije stoji stvar ako se radi o izražavanju ideje kao takve. Tu se nalazimo u jednoj oblasti u kojoj se zahtevi nisu izmenili još od predsokratovaca” (Emil Sioran)
Crik 02 S

Povijest Stranke umjerenog napretka u granicama zakona

Za bavljenje politikom nije neophodna glava

Kada su u proleće 1911. godine raspisani dopunski izbori na praškim Vinohradima, u boemskoj družini Jaroslava Hašeka, koja se sastajala u gostionici "Kod Zverine", rodila se ideja o osnivanju nove političke stranke. Formirali su boemsku partiju koja se zvala Stranka umerenog napretka u granicama zakona, a Hašek je izabran za glasnogovornika i izbornog kandidata. O čudnovatim dogodovštinama ove stranke Hašek je kasnije napisao knjigu "Povijest Stranke umjerenog napretka u granicama zakona" iz koje prenosimo par odlomaka.
Bolnic 08 S

West Herzegovina Fest: Najbolje priče iz regiona (2)

Kratka priča o umiranju

Na ovogodišnjem West Herzegowina Festu (No16), tradicionalno su podeljene nagrade za najbolju priču iz regiona. Stiglo je preko 350 radova, a u uži izbor ušlo je tridesetak priča. Dodeljene su dve prve nagrade; dobitnice su Marta Glowatsky Novosel (za priču „Izlet“) i Renata Srečić („Kratka priča o umiranju“). Treću nagradu dobio je Almir Kaplan za priču „Zastava“. Naš portal objaviće sve nagrađene priče – a kao drugu objavljujemo „Kratku priču o umiranju“ Renate Srečić.
Sladol1

West Herzegovina Fest: Konkurs za mlade pisce

Najbolje priče iz regiona (1)

Na ovogodišnjem West Herzegowina Festu (No16), tradicionalno su podeljene nagrade za najbolju priču iz regiona. Stiglo je preko 350 radova, a u uži izbor ušlo je tridesetak priča. Dodeljene su dve prve nagrade; dobitnice su Marta Glowatsky Novosel (za priču „Izlet“) i Renata Srečić („Kratka priča o umiranju“). Treću nagradu dobio je Almir Kaplan za priču „Zastava“. Naš portal objaviće sve nagrađene priče – a za početak evo nagrađenog „Izleta“ autorice Marte Glowatsky Novosel
Sexu 03 S

Beograde, dobro jutro

Ko ima ženu, sve bi dao da ima perorez

Sa vrha Beograđanke se svako jutro, u 7:15, distribuirala Beograđanima dnevna doza Duška Radovića, uz zvuke melodije "U ranu zoru zoru kad svane dan". Beograđani su ga godinama uzimali. Okupljeni po kuhinjama oko tranzistora na baterije, ili nove modele kasetofona kupljenih kod Poljaka na Bajlonijevoj iliti Bajlonovoj pijaci. Svako jutro svakog radnog dana, razgovor se prekidao kad se iz zvučnika začuo Duško Radović. Samo je džezvama za kafu i eventualno nadrndanim peračicama sudova bilo dozvoljeno, ili nije moglo biti zabranjeno, da narušavaju tu svečanu atmosferu kada Duško govori novi aforizam. Polako, natenane, kao karte u pokeru bi nam ih podelio po pet komada svako jutro i mi bi ih nosili sa sobom taj dan i delili dalje onima koji ih nisu čuli, ili se prave da ih nisu čuli. I tako godinama, samo po pet svako jutro. Rastezali smo Duška da bi nam duže trajao. Tačno smo znali da će nam jednog dana, kad ga ne bude bilo - mnogo nedostajati. Evo kako je to izgledalo...
Buki 01 S

Kad Amerika Siriji eventualno prolongira kredit

Kako naučiti engleski za 11 dana

“Prevodioci” u medijima često neku englesku riječ “prevode” tako da koriste neku riječ našeg jezika koja slično zvuči. Stotine je takvih primjera. Novel nije novela nego roman, barracks nije baraka nego vojarna, eventually ne znači eventualno nego konačno, Caucasian nije Kavkazac nego bijelac, Georgija može biti američka država, ali ako nije u Americi onda je to Gruzija, Britanny nije Britanija nego francuska pokrajina Bretanja, West Indies nije zapadna Indija nego je to staro ime za karipske otoke
Sarat3

Rata nikad dosta

Na padinama povijesti

Nacija mi bila krvopija. Život provedoh u nacionalnim borbama. Nikada na sebe ne bacih pogled nezadrta čovjeka. Istjerivanjem maka na konac odlikovala mi se karma. Trijebih nacionalni otpad. U pakao pretvorih svoj dan. Nikada nikoga milo ne pogledah. Sumnjičavost me izjedala, paranoja tresla, otkrivanje neprijatelja nije mi ostavljalo ni časa predaha. Spokoj mi ne bje suđen. Osmjeh, slijeganje ramenima, spontana namjera ne zadobiše svoje mjesto u meni svojstvenim gestama. Tiranija nacionalne strepnje vladala je mojim nervima. U raspravi s tuđinom na krv se pozivah, a sa svojima, na postotke njene čistoće i snažnije nacionalno osjećanje. Tuđina odbih, a svojima se nakopah na kosti