Kultura

Ibrahim Hadžić

Iz gljivarske beležnice (1)

Pečurke ispod crnih zastava sa kukastim krstovima

Ibrahim Hadžić nije samo veliki pesnik, već i posvećeni istraživač prirode, pogotovo gljiva i noćnih leptira. Objavio je sedam knjiga o gljivama (dve u koautorstvu sa prof. dr Jelenom Vukojević, šefom mikološkog kabineta Biološkog fakulteta u Beogradu). Kao što je Hadžić sam rekao u jednom intervjuu: “Ja sam zatočenik prirode. Gljive su mi posebna pasija. U njima ima nečega obavezujućeg – posvećenja do maksimuma. Sa njima se ne smemo igrati i šaliti. Prvo pitanje koje čovek postavi sebi: šta sam ja ovo ubrao ili šta sam ja ovo našao, je početak ozbiljnog interesovanja i izučavanja objekata iz prirode. Gljive izučavam skoro tri decenije”. XXZ magazin donosi delove iz gljivarske beležnice Ibrahima Hadžića u nekoliko nastavaka
Pavll 02 S

Pismo Aleksandru Tišmi

Iz besmisla trenutka u smisao večnosti

Ovi dronjci umoljčanih tkanina s baldahina čovekovog egocentrizma nisu ništa drugo do kontrakcije preplašene misleće životinje: zgađena uživanjem kao krajnjim rezultatom žrtvovanja bivšim idealima, urbanizovani stvor ne zna kako da čuđenje zameni dejstvovanjem. Vrteći se u lavirintu pitanja bez odgovora, proizvodi fragment sopstvenih opažaja, istovremeno se njime i hraneći. Pri tom, silovitim brzinama promiče kroz prostor i kroz vreme, osećajući prenadraženim bićem da su prostor i vreme isto, ostajući istodobno nesposoban da tu slutnju preobrazi i u saznanje: gomile čulnih senzacija, zbrkani puls osećanja i neprekidna neshvatljiva i neuhvatljiva sinusoida misli – razapeta od svega onog što najčešće krštavamo kao banalno, pa do retkog, sa religioznim strahopoštovanjem označavanog kao genijalno.
Histo 02 S

Crna hronika u XIX vijeku

Trojica rsuza obiše dućan

Novine 19. vijeka odličan su izvor podataka za filologe. Vijest o uhapšenim falsifikatorima novca danas bi zasigurno bila drugačije naslovljena nego prije stotinu godina, a ondašnji naslov nas upućuje da su: “Pohvatani majstori lažnih papira”. Vijesti o provalnim krađama imaju standardno istu strukturu. Današnjim rječnikom rečeno počinilac, a ondašnjim “rsuz”, provalio je u određeni objekat i izvršio krađu, a nakon izvjesnog vremena je uhapšen
Dkis 02 S

Žrtva jedino zna pravu istinu

Sećanje na Danila

Bila je to konačna spoznaja vlastite sudbine. Svest o presudi koja još nije izvršena. I o krvniku koji na vratima njegovog života s nožem čeka. S ironijom znalca istine nazivao je krvnika bolešću, ali je znao da to nije njegova bolest, da je ta bolest naša od koje samo on umire.
Aansta 01 S

Prvi put sam se ubio da bih iznervirao ljubavnicu

Biću ozbiljan kao zadovoljstvo

Biću ozbiljan kao zadovoljstvo. Ljudi nemaju predstavu šta govore. Nema se zbog čega živeti ali ni umreti.
Dossi 02 S

Vek prosvećenosti

Pismo Haralampiju

Moja će knjiga biti za svakoga koji razumeva naš jezik i ko s čistim i pravim srcem želi um svoj prosvetiti i narav poboljšati. Neću nimalo gledati ko je koga zakona i vere, niti se to gleda u današnjem veku prosvećenom. Po zakonu i po veri svi bi ljudi mogli dobri biti. Sve su vere osnovane na zakonu prirode; nijedna vera na svetu ne veli: čini zlo i budi nepravedan; no naprotiv, sve što ih je god od strane božije ne lažu i zapovedaju: nikom nikakva zla ne tvoriti, dobro tvoriti i ljubiti pravdu. Bog je sama večna dobrota i pravda; što god nije dobro i pravedno, nije od Boga. A zašto, dakle, u svakoj veri ima zlih i nepravednih ljudi? Nije tome vera uzrok, nego nerazumlje, slepoća uma, pokvareno, pakosno i zlo srce i preko mere ljubav k samom sebi
Dinno 03 S

Birokratija u sferi kulture

Posljednja oaza festivalosaura

Festival jedna od omiljenih formi birokratske koncepcije kulture, jer daje koncentriran propagandni učinak i ističe reprezentativnost, kao najjači ton u hijerarhijskim desenima. Birokrat se, osim toga, voli slikati u pozi prosvjetitelja, koji festivalom "razgara kulturu n-regije" i unapređuje ove trice i one kučine. Poneki festivali stekli su čak laskava metaforička priznanja kao "izlog naše kulture" i "prozor u svijet", premda je već površnim usputnicima naše kulture jasno da mi jedva da išta vidimo kroz taj prozor
Jurica Pavičić

“Crvena voda”, najbolja knjiga neprevedene fikcijske proze

Jurica Pavičić dobitnik nagrade “Fric”

Jurica Pavičić dobio je za roman “Crvena voda” prestižnu književnu nagradu “Fric”. Nagradu dodeljuje tjednik Express za najbolju neprevedenu knjigu fikcijske proze, a ime je dobila po nadimku Miroslava Krleže
Singer2

Dokumentarni film „Zaboravljeni“ (2018)

Stradanje jugoslovenskih Jevreja - ubistvo jedne kulture

Jugoslovenska jevrejska zajednica uništena je, zbrisana i zaboravljena. Ostaje da živi samo kao izmeštena, u ideji potomaka koji, poput Stelle, stvaraju neki novi život uglavnom u Izraelu, a gotovo sigurno van prostora bivše Jugoslavije. Mesta života i stradanja njihovih predaka zapuštena su, zanemarena, jedva ili nikako obeležena
VLff 04 S

Strašne žene

Virginia Woolf: Na granici dvaju svjetova

Adeline Virginia Stephen rođena je 1882. godine u Engleskoj. Njezin je književni rad reprezentirao povijesni trenutak u kojem se umjetnost integrirala u društvo, kao što je T.S.Elliot opisao u svojem nekrologu autorici: “Bez Virginije Woolf u središtu našeg stvaranja, ono bi ostalo bezoblično ili marginalno…njezinom smrću cijeli je jedan obrazac kulture slomljen.”
Bekki 01 S

Bekim, moj otac

Odrekao se na kraju riječi, glumčevog najljepšeg oružja

Snimio je preko pedeset filmova u kojima je glumio većinom glavne uloge. U znak protesta zbog antialbanske propagande i širenja mržnje prema albanskom narodu, moj otac 1987. godine demonstrativno napušta predstavu u Beogradu Madam Kollontaj (Agnete Pleijel) gdje tumači uloge Lenjina i Staljina i oprašta se javno s umjetničkim djelovanjem u bivšoj Jugoslaviji.
Makk 01 S

In memoriam: Dušan Makavejev

Najvažniji filmski slučaj

Dušan Makavejev, jedna je od glavnih figura filmskog crnog talasa, tvorac filmova kojima je kritikovao opšte društvene pojave: "Parada" (1962), "Čovek nije tica", "Ljubavni slučaj illi tragedija službenice PTT" (1967), "Nevinost bez zaštite" (1968), "Nedostaje mi Sonja Heni" (1972), "Sweet Movie" (1973), "Gorila se kupa u podne" (1993), te drugih, preminuo je u Beogradu u 87. godini. U njegovu čast podsećamo na delove iz teksta Sanjina Pejkovića koji je objavljen u e-novinama u novembru 2009. godine.
Jasse 01 S

Ukleti neimar

Lavirint u lavirintu

Prisećam se prvih skica za spomenik u Jasenovcu. Prisećam se zbunjujuće množine iscrtanih lavirinata koje sam, jedan za drugim, slagao na gomilu. Noćima i noćima treperili su mi pred zamorenim očima prepleti zmijolikih šančeva ispunjenih vodom i zemljanih nasipa koji su podsećali na repove Luciferovih mračnih anđela. U središtu već opisane prirodne klopke, u čvoru reka, rukavaca i mrtvaja, počeo se postepeno, na crtežima, razaznavati i moj magijski vrt prepun prolaza, neprolaza i mračnih demona. Teško je reći kud sam bio zabasao. Možda sam u prvom dodiru sa mestom zločina, užasnut, zapao u nekakvu naopaku filozofsku groznicu. Možda sam se upustio u mučna razmišljanja o premoći načela zla, unapred upisanog u mehanizam sveta, pa sam tu vrlo pesimističku zamisao pokušao da iskažem jezikom arhitektonskih oblika.
Predrag Čudić

Predrag Čudić u Krokodilovom Centru za savremenu književnost

Promocija knjige "Malograđanski ep/Matr'jalisti"

Promocija knjige Predraga Čudića "Malograđanski ep/Matr'jalisti" biće održana u Krokodilovom Centru za savremenu književnost (Karađorđeva 43) u Beogradu, u ponedeljak 28. januara, sa početkom u 19 časova. Pored autora, na promociji će govoriti pisci Tomislav Marković i Dragoljub Stanković, kao i urednik Partizanske knjige Vladimir Arsenić
Flmz 01 S

O ženama i kravama

Kako se kali(la) žena kao politički subjekt

Rad Nebojše Jovanovića, povjesničara i teoretičara filma, važan je iz brojnih razloga. Među meni najbitnijim su: izvanredna interpretacija klasičnog jugoslavenskog filma iz optike rodnih asimetrija te zarazna zanesenost jugoslavenskom kinematografijom koja zrači iz njegovih tekstova i predavanja.