Kultura

Teret

Uoči beogradske premijere filma "Teret" Ognjena Glavonića

Nadnica za teret zločina

“Ponajbolji regionalni film posljednjih godina govori o jednom narodu i jednoj (bivšoj) zemlji u ruševinama, naslijeđenom (ratnom) teretu koji se prenose vremenom na ovaj prostor, s jedne generacije na drugu generaciju i ostavlja na njezinim ramenima”, piše Slobodna Dalmacija
Dth 01 S

Ubijanje u pojam

Kratka istorija autošovinizma

Hvale je vredan samopregorni trud patriotskih inteligenata da sačuvaju svoj narod, a naročito njegove najmlađe članove, takozvanu decu, od zločestog autošovinizma, ali se mora priznati da je njihova akcija prilično ograničenog dometa. Naime, naši vitezovi nacionale se bez ikakvog vidljivog razloga zaustavljaju samo na savremenim autošovinistima, a ispod žita im promiču mnogo opasniji primeri autošovinizma. Takva nepažnja neće se dobro završiti, jer u Srbiji postoje prava legla najcrnjeg autošovinizma na koje niko ne obraća pažnju, a to su škole, fakulteti i biblioteke
Arelig 04 S

Priče iz Narodno-oslobodilačke borbe (4)

Krvava mantija

Riješen da evanđeoskim blagoslovom pomogne spasenju nepismenog i neukog naroda, don Mirko se u godinama rata samoprijegorno bacio na iskorjenjivanje paganstva i hereze, kako je sam govorio. Godinama su, noću, ustaški bojovnici dovodili nejač i malu djecu u župni dvor gdje ih je don Mirko, ne pitajući nikada ko su ta djeca i zašto njihovi roditelji nisu s njima, pomazivao svetim sakramentima katoličanstva i uz Božiji blagoslov slao u internat u endehazijsku prijestolnicu. Tamo su brigu o siročadi preuzimala njegova subraća dominikanci, učeći ih pokoravati se Božijim i zakonima Nezavisne države Hrvatske
Merrl 01 S

Strah u maloj sredini

"Marilyn" na Merlinka festivalu

Markos, sedamnaestogodišnji farmer, otkriva svoju seksualnost u neprijateljskom okruženju. Lokalni tinejdžeri mu daju nadimak Merlinka, i on postaje meta ljudske žudnje i diskriminacije.
Beaa 01 S

Pisma Nori (2)

Prljavim jezikom pišem svojoj plavookoj kraljici

Donosimo vam izbor iz pisama u kojima Džems Džojs, pišući svojoj supruzi Nori, svjedoči o teškim uslovima pod kojim su izlazile njegove prve knjige, o svojoj potrebi da odbaci društveno-religiozni poredak, ali i o averziji koju je osjećao prema Dablinu i Irskoj. Pisma su, međutim, zanimljivija po tome što i u njima autor Uliksa ispoljava svoj žestoki senzibilitet, jer ovdje kriterij ljepote postaje slast bestidnog voluptuoznog izražavanja, a u prebiranju po skarednim riječima, kao najljepšim izrazima ljubavi, otkriva se jaka potreba da se voli na jedan drugačiji način, mimo dobrih uzusa okamenjene bračne ljubavne gramatike.
GabiBiseraMatijaVasil

Dva glasa i dva klavira: Bisera, Gabi, Vasil i Matija u "Lisinskom"

Sretniji dani glazbe

Na pozornici Lisinskog združili su se glazbenici iz Zagreba i Beograda – jazz-pijanisti Matija Dedić i Vasil Hadžimanov te vokalne dive – Matijina majka Gabi Novak i Vasilova teta Bisera Veletanlić
Zenica željezara

Priče iz Narodno-oslobodilačke borbe: Agitator (3)

Vjerovao je u pravdu za sve

Za četiri godine, koliko je radio kao partijski agitator, Muhidin je uspio uvjeriti sedam stotina radnika da se pridruže Komunističkoj partiji. Njegove planove da osnuje veliki sindikat metalskih radnika i digne prvi masovni štrajk zeničkih željezaraca prekinuo je rat. Muhidin se u augustu 1941. godine, nekoliko dana nakon zvaničnog proglašenja ustanka, s grupom od trideset i sedam drugova odmetnuo u planine centralne Bosne
Eggza 05 S

Beleška o "knezu srpskih pesnika"

"Blago cara Radovana" među šunkama

Skoro svaka veća radnja, od knjižare do kobasičarnice, ima u svom izlogu trobojkom ovenčano Blago cara Radovana. Ono stoji pored šunki ali nije šunka. Šunka je nekad bila živo meso, a ova knjiga nikada. Sve ovo govori mnogo rečitije od onoga što sam u stanju da napišem povodom ovak­vog pesništva, dostojnog da ga piše kakva precvetala uspijuša.
Lutak1

Anatomija

Pojeo si mi trojke tek rođene

Lirski zapis iz rane nadrealističke zbirke "Anatomija" objavljene 1930. godine.
Meerl 01 S

Više od 100 filmova za ljubitelje kvir kinematografije

Jubilarni Merlinka festival u Domu omladine

Deseti, jubilarni, Međunarodni festival queer filma „Merlinka“ održaće se od 6. do 9. decembra u Domu omladine Beograda. U toku četiri festivalska dana na programu će biti više od 100 filmova iz 35 država, među kojima i ostvarenja iz evropskih zemalja, Paragvaja, Argentine, Perua, Brazila, Kenije, Izraela, Irana, Indije, Burme, Tajvana, Kine, Australije... Mnogi od filmova nagrađivani su na najprestižnijim svetskim festivalima poput Berlinala, Festivala u Kanu, Sundance festivala, Međunarodnog festivala u Torontu i drugih. U fokusu ovogodišnjeg festivalskog programa je Nemačka, i nemačka kinematografija.
Cvetja1

Pisma Nori (1)

Moj divni divlji cvete, budi moja kurva!

Donosimo vam izbor iz pisama u kojima Džems Džojs, pišući svojoj supruzi Nori, svjedoči o teškim uslovima pod kojim su izlazile njegove prve knjige, o svojoj potrebi da odbaci društveno-religiozni poredak, ali i o averziji koju je osjećao prema Dablinu i Irskoj. Pisma su, međutim, zanimljivija po tome što i u njima autor Uliksa ispoljava svoj žestoki senzibilitet, jer ovdje kriterij ljepote postaje slast bestidnog voluptuoznog izražavanja, a u prebiranju po skarednim riječima, kao najljepšim izrazima ljubavi, otkriva se jaka potreba da se voli na jedan drugačiji način, mimo dobrih uzusa okamenjene bračne ljubavne gramatike.
Mokraanjac 01 S

Tri festivalske večeri od 22. do 24. novembra

Prvi festival u čast Vasilija Mokranjca

U Beogradu će se od 22. od 24. novembra u organizaciji Fondacije Vasilije Mokranjac održati prvi Vasilije Mokranjac Fest – festival posvećen jednom od najznačajnijih i među publikom najomiljenijih srpskih kompozitora, čija dela ulaze u sam vrh muzičkog stvaralaštva čitavog regiona.
Predrag Lucić

Sa(n)jam knjige u Istri

Ples slobode Predraga Lucića

Ovogodišnji, 24. Sa(n)jam knjige u Istri održat će se u Puli od 29. studenog do 9. prosinca i već od otvorenja bit će posvećen uspomeni na važnog pjesnika i dragog prijatelja – Predraga Lucića
Izaa 01 S

Iza Pavlina: “Pravilo 34”

Umjetničke interpretacije fetiša

U sklopu 9. Zoom Festivala u Rijeci, izložbu pod nazivom Pravilo 34 održala je slovenska vizualna umjetnica Iza Pavlina. U fokusu ovogodišnjeg festivala bila je tema nematerijalnog rada s posebnim fokusom na seksualni rad, a Pavlina u svom multimedijalnom projektu tematizira internetsku pornografiju.
Done85

Milan Milišić, nastrana vrana

Tuga i uspomena

Tvrd je orah bio Milan Milišić, nastrana neka vrana i u Beogradu i u svom Dubrovniku, istom onom o kome je ostavio najlepše redove u savremenoj poeziji, usuđujem se da kažem, jugoslovenskoj. Nastrana Vrana je pomalo i njegova biografija ispričana u ključu poezije za decu, u ključu satirične, ironične vizije savremenog sveta sa komunističkim predznakom, sveta u čijem je znaku Milišić proživeo svojih pedeset godina. To je knjiga malo o njemu malo o drugima, knjiga koja će biti veliko zadovoljstvo za onaj malobrojni ali probrani krug Milišićevih poklonika. Čovek najistinitije piše kad piše o sebi, stvar je umetničke prirode i njegovog dara u kom će žanrovskom ključu takvu pesmu ili priču ispričati.