LGBTIQ - Aktuelno

Unatoč opetovanim napadima na prava LGBT+ osoba što se odrazilo na prošlogodišnju Duginu mapu Europe, ovo veliko godišnje istraživanje pokazuje da jednakost ipak pronalazi put i mjesto u raznolikom europskom društvu

Prošlo je mjesec dana od napada na članice i članove Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa u Banjaluci. Sa jednomjesečnim odmakom lakše je sumirati osjećanja, racionalizovati strah, ne zadrhtati svaki put kad se pored vas u mraku pojave muškarci u crnom ili grupa navijača. No i dalje ostaje gorak okus u ustima i pitanje da li sve ovo ima smisla u društvu u kojem živimo. Da li ćemo do kraja života morati voditi računa gdje hodamo i da li ćemo biti sankcionisani samo zato što ne mislimo kao većina i ne dijelimo vrijednosti koje imaju tačne projekcije šta je identitet, kako treba da izgleda tradicionalna porodica, društvo i država, isključujući sve ostalo

Potreba za mržnjom se često lomi na leđima LGBTIQ+ građana, a najveći broj incidenata ostaje neprijavljen. Surova stvarnost se dakle dešava mnogo češće nego što znamo. Psihološkinja Ana Mirković u intervjuu za televiziju N1 podseća da živimo u atmosferi koja apsolutno toleriše nasilje. Mržnja se, kaže, pothranjuje, a ono što se na taj način neguje, jača i razvija se. Deca se vaspitavaju da vrate istom merom, da udare još jače, da mrze sve što je drugačije, a neretko im se poručuje da je to jedini način da ostalima dokažu da se ne razlikuju, da pripadaju čoporu i da su mu odani. U tim njihovim inicijacijama stradaju oni koji s pretnjama žive oduvek

Županijski sud u Zagrebu presudio je u ožujku ove godine kako je udruga Vigilare (ponovno) diskriminirala, poticala na diskriminaciju i uznemiravala LGBTIQ osobe i njihove obitelji, ovog puta pokretanjem nove peticije naziva "Zaštitimo djecu od homo posvajanja", pripadajućom web stranicom i objavama na portalu udruge Vigilare

Kada vas sledeći put neko pita „A koja to prava nemate?“, podsetite ga/je da je u preko 70 zemalja sveta homoseksualnost i dalje kriminalizovana, a da je u 13 kažnjiva smrću (Belgrade Pride)

Registracija dece omogućava obične stvari – na primer sređivanje dokumentacije, upisivanje u vrtić, pravdanje školskih izostanaka, donošenje odluka u hitnim medicinskim situacijama, sve ono što se podrazumeva za heteroseksualne roditelje, rođake, verovatno i komšije

Nisam se osjećala bezbjednije i poslije ovog traumatskog iskustva se zasigurno još dugo neću osjećati bezbijedno u Banjaluci, Doboju, gradu u kojem živim i Republici Srpskoj. Huligani postoje u svakom gradu i postojat će i dalje, ali trenutak u kojem vam osobe zadužene za red i vašu sigurnost kažu da vam je ne mogu više garantovati je strašan. Nakon gotovo tri sedmice još nisam bila kući i stalno razmišljam o tome kako će taj povratak izgledati, te kako će se, ukoliko dođe do narednog incidenta, to tretirati, jer iz informacija koje trenutno imam, policija još ništa nije uradila na tom slučaju, na izuzimanju dokaza i sankcionisanju nasilnika

Međunarodni dan vidljivosti transrodnih osoba se obilježava svakog 31. marta. Transrodnim osobama u Bosni i Hercegovini je onemogućeno da žive svoje identitete i autentičnost. Zbog nepostojanja zakonske regulative pravna promjena spola u dokumentima je dostupna samo prilikom potpune medicinske prilagodne spola, koja nije moguća u našoj državi, pa se endokrinološka terapija i hirurški zahvati mogu obavljati samo u inostranstvu. Iako sistemi zdravstvene zaštite u velikom broju zemalja pokrivaju taj iznimno visok trošak, u BiH to snosi sama transrodna osoba

Dok u Hrvatskoj moderna drag kultura postoji kao poneki klupski nastup kolektiva House of Flamingo, u zapadnom se svijetu rasprostranila u smjerovima koji su Balkancima nezamislivi

Iz Udruge Dugine obitelji, koja je pokrenula kampanju “Hrvatska treba novi zakon o MPO-u”, kažu kako Hrvatska hitno treba novi, moderniji zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji

Rezultati prvog istraživanja o mentalnom zdravlju neheteroseksualnih osoba u Hrvatskoj pokazali su da je 75% ispitanih osoba doživjelo diskriminaciju, njih 65% boji se diskriminacije od strane bolničkog osoblja, a 25% su žrtve fizičkih napada

Solidarnost (lat. solidus– čvrst) je dobrovoljna socijalna kohezija, spremnost da se pomogne i podržava. Solidarni smo s nekime, ako ga razumijemo, podržavamo, prihvatamo onakvog kakav jeste i dijelimo njegove uspjehe i neuspjehe. Pojam solidarnost se proširio na francuski, a nakon toga i na druge jezike, te se od 19. stoljeća počeo koristiti kao konkretan izraz koncepta „bratstva“ u paroli Francuske revolucije „Sloboda, jednakost, bratstvo.“, a zatim postao parola radničkog pokreta i socijaldemokratije