LGBTIQ - Tema

Ajag 01 S

Stid prati razvoj ljudskog roda

Kruženje srama u LGBTI+ zajednici

Mušarci s kojima sam dijelio sobu u hotelu komentarisali su druge muškarce na dejting sajtu, da bi mi se potom obratili pitajući me da li mi smeta što pričaju gej stvari. Odgovorio sam da mi nema šta smetati, da sam i ja biseksualan i da je to okej, na što je odgovor jednog od njih bio, citiram: “Nikada ne bih mogao pomisliti da je neko tako debeo dio LGBT+ zajednice, mislim, mi vodimo računa o tome da smo tip-top, ali izgleda nas ima i drugačijih.” Osjećaj srama koji sam tada osjetio je bio veći nego ikada. Jaka želja da budem dio nečega, da budem prihvaćen je po prvi put postojala, međutim, biti prozvan drugačijim u zajednici za koju misliš da je jedina u kojoj ćeš se istinski osjećati prihvaćeno je jako bolno.
Fotoe 01 S

Kratka povijest homofobije

Djeca rasterećena od predrasuda neće postati homofobna

Dogodilo vam se da šećete s partnerom držeći se za ruke, a bakica preko puta križa se s gađenjem i ne može gledati prizor od užasa. Vršnjaci u školi te zlostavljaju jer nisi poput njih, govore ti da si "tetkica", zatim te i fizički napadnu. Vi i partnerica ste pomislile kako je vaša ljubav toliko velika da u njoj može sretno rasti dijete, dok uz klicanje susjeda i prijatelja gore transparenti o dvije mame.
Gaja 02 S

Abominandum crimen

Kažnjavanje homoseksualaca u renesansnom Dubrovniku

Da bismo potpuno shvatili uzroke i značaj propisa protiv sodomije u renesansnom Dubrovniku, verujem da ih treba staviti u širi okvir ekonomskog, društvenog, političkog, demografskog i kulturnog razvoja grada. Dubrovnik se u 15. veku proširio velikom brzinom. Ekonomski rast bio je snažan, zahvaljujući trgovini rudama i metalom iz balkanskog zaleđa (prevashodno srebrom) preko Dubrovnika, kao i zahvaljujući dubrovačkoj pomorskoj trgovini. Demografsko širenje grada bilo je izuzetno, naročito naprasni prirast vlastele. Kulturni život se snažno razvijao i menjao. Ukratko, život u Dubrovniku postajao je bolji, ugodniji i zanimljiviji, ali u isto vreme kompleksniji i komplikovaniji.
Fau1

Dok su im djeca bila mala

Majka Hrabrost i njena queer djeca

Moja prijateljica, koja je kao trogodišnja djevojčica ostala bez majke, odrastala je uz oca. Njeno djetinjstvo nije bilo teško samo po tome što je izgubila majku, već i što se sa ocem, jer bio je rat, potucala od nemila do nedraga. No, gdje god da su bili, po izbjegličkim kampovima ili napuštenim tuđim domovima, otac je učio životu i ljubavi. Nikad je nije razdvajao od starijeg brata, čemu je učio njega, učio je i nju: krečenju, poslovima oko kuće, čitanju ruskih klasika. Kada je saznao da njegova kćerka voli djevojke, nije krio razočarenje jer to možda znači da nikad neće imati djecu. Njemu su djeca bila jedini smisao života. No, volio ju je, dakako, jednako kao i prije, stao je iza njene odluke, vjerovao u ljubav kao i ona, a izabranice srca njenog u šali je zvao svojim zeticama.
Aaga1

Živi kao što si rođen/a

Nikad nije kasno za autovanje

Deo mene veruje da nikada nije kasno za autovanje, ali znam da neki ljudi žive u sredinama gde se ne osećaju sigurno. Nikoga ne bi trebalo na silu autovati, iako je važno da se što više nas autuje kako bismo bili vidjiviji. Svako autovanje je izraz hrabrosti i svet je bolje mesto kada ste hrabri.
Femi 03 S

Tumačenjem protiv predrasuda

Feminizam za svako LGBTI slovo

Nikad ne možemo dovoljno govoriti o uzročno-posljedičnoj vezi feminizama i LGBTI pokreta, posebno zato što nam uvijek prijeti diskonekcija između generacija – nove generacije ne poznaju svoju povijest i povijest feminizma što završava u regresiji. Sustav koji ima koristi od strukturalne homofobije, transfobije i bifobije, a korijen ima u mizoginiji, računa na diskonekciju koja bi prouzročila nepostojanje kontinuiteta, potiče je, razbija solidarnost i udaljava od međugeneracijske razmjene iskustva i edukacije. Zašto patrijarhalno društvo u kojem živimo tako uporno odbacuje i opresira svoje LGBTi sugrađane/ke? “Zašto nas toliki mrze?” – pita se Valeri u V for Vendetta kad država šalje vojsku da zatvara i pogubljuje homoseksualce i lezbijke. Odgovor je uvijek u – mizogoniji.
Russog 02 s

Od pop grupe t.A.T.u. do Trampa: Satira u službi homofobije

Poljubi me filmski nestvarno

Vrubelov satirični mural svoju snagu crpi iz tenzije između dve nacije, a poljubac potiče sa fotografije koja ilustruje ono što se stvarno dogodilo, te umesto homoerotičnog podteksta, radije nudi predstavu o „socijalističkom bratskom poljupcu“. Taj bratski poljubac, koji je evoluirao iz Komunističkog pokreta, predstavljao je nešto više od rukovanja, te se obično sastojao od tri poljupca u obraz, dok je poljubac u usta bio važan znak političkog bratstva.
Carz 01 S

Ali mama, ovdje su svi ljudi nekako isti

Dvije mame ili mama i tata

Dok njih dvije skupa pakuju Almin kofer (tri trenerke, četiri majice, dvije haljine, pet pari čarapa i nijedna pidžama), Almina mama mi priča o kvartu u kojem žive. Svu raznolikost ljudi, rasa, običaja, boja kože, religija, spolnih orijentacija, porijekla koju svakodnevno žive, sažeo je u jednoj rečenici njen sin Emil, šestogodišnjak, začuđen čuvenim praznim pričama o bosanskohercegovačkoj multietničnosti: “Ali mama, pa ovdje su svi ljudi nekako isti!”. Koji dan kasnije, otišli su na izlet u Sarajevo i slučajno u nekom turističkijem dijelu grada susreli mnogo stranaca, mahom Arapa, na šta je maleni rekao: “Osjećam se kao kod kuće!”
Agoja 01 S

Intervju sa Heningom Benom

Nestanak homoseksualaca

Dalji faktor je jaka kulturna ideologija „frisind-a". Pojam doslovno znači „slobodni um" ili „slobodni duh". On ne označava prosto permisivnost, nego prosvećenu toleranciju u stvarima ličnog ponašanja, kombinovanu sa društvenim angažovanjem za uspostavljanje materijalnih, društvenih, i obrazovnih uslova za pojedince da misle i žive onako kako više vole. Ti ideali, svakako, ne odgovaraju uvek realnosti; međutim, to je ideologija koju naširoko podržavaju sve velike grupe u Danskoj. Ta nacionalna ideologija ohrabruje pojedince i grupe da misle i žive onako kako žele. Ona ne specifikuje norme o tome kako ljudi treba da žive.
Avirg 01 S

LGBT bioskop

Sedam lezbijskih filmova koje željno iščekujemo

Nakon sušne 2017, donosimo najavu sedam veličanstvenih koji bi mogli zadovoljiti naše apetite za kvalitetnim prikazom lezbijskih odnosa na velikim ekranima.
Lovve 01 S

Anne Deveson: Kratko o lezbejkama

O ljubavi i diskriminaciji

"Ako želite da vodite normalan društveni život, morate voditi dvostruki život. Ni na koji način se ne stidim onoga što jesam, naučila sam da živim sa tim. Osećam da kada bi još samo nekoliko "običnih ljudi" moglo da razume ovo, bilo bi mnogo lakše", kaže jedna od učesnica u ovom kratkom dokumentarnom filmu iz 1966. godine. Da li se nešto promenilo do danas?
Clem 01 S

LGBT Čitaonica

Sjećanje na Clémenta

Clément Méric, osamnaestogodišnji student Političkih znanosti, bio je sindikalni i gay aktivist te antifašist, koji je 17. travnja 2013. godine predvodio kolonu za legalizaciju istospolnih brakova noseći transparent na kojem je pisalo "Homofobija ubija". U četvrtak, 6. lipnja, Clément je umro nakon nekoliko sati kome od udaraca francuskih neonacista. Bio je slabe konstitucije i slaboga zdravlja, jer se liječio od leukemije, ali silnoga duha i snažne moralne građe.
Asob 01 S

U Đovanijevoj sobi

Ja sam te gledao

Smešio si mi se na isti način na koji si se svima smešio, govorio si mi ono što si svima govorio… a ne govoriš ništa osim laži. Zašto uvek nešto kriješ? I šta misliš, da nisam znao, kada si vodio ljubav sa mnom, da je ni sa kim nisi vodio. Ni sa kim! Ili sa svima.. ali ne sa mnom, ne sa mnom. Ja ti ništa ne značim, ništa, i ti u meni izazivaš groznicu, ali nikakav užitak.
Satnna 02 S

Primorane živjeti životom muškarca

Virdžine, žene kojih nema

Ako bi se netko u Crnoj Gori usudio javno reći da je muškarac u tijelu žene sigurno bi bio predmet podsmjeha jako dugo. Ako bi kazao da je žena u tijelu muškarca riskirao bi i linč. Transrodne osobe ni danas nisu dobrodošle u (primitivno) društvo, ipak, riječ ’virdžina’ ni kod koga ne izaziva negativne emocije iako je riječ o ženama koje su živjele životom muškaraca. Za njih, valjda zbog surovog života na koji su primorane, svi imaju razumijevanja.
Godzz 03 S

Srednjovekovna homoseksualnost (2)

Homoseksualni nagon i varvarski vladari

Zabluda o veštičarenju bila je izuzetno živa od kraja 15. do sredine 18. veka, kada je, osim u nekim zabitim mestima, diskreditovana. Judeofobična zabluda trajala je znatno duže, svakako do sredine 20. stoleća, kada je učešće mnogih hrišćana u holokaustu, bilo aktivno ili pasivno, kod jednog dela bogoslova dovelo do osećanja krivice, jer upravo su hrišćani vekovima blatili Jevreje. Zabluda o sodomiji ostala je u punoj snazi sve do 60-ih godina 20. veka i tek se sada dovodi u pitanje.